Ivica Kostelić nakon skijanja se bacio u novi sport, jedrenje, te je tako prvi put jedrio na oceanskoj regati i s timom se plasirao na 17. mjesto. Pritom je komentirao stanje u tom sportu rekavši kako se mijenja tehnologija jedrilica te si trenutačno njegov tim ne može priuštiti suvremenu jedrilicu. Usporedio je to sa skijanjem u starim skijama i carving skijama. U ovoj godini sudjelovat će u još dvije regate, a svoje dojmove dijeli na Facebook profilu. Slobodna Dalmacija

• Nakon 30 dana članica Pussy Riota puštena iz zatvora u kojem je odslužila kaznu zbog nepoštovanja policije; odmah je napustila Rusiju. Index
• Vujčić predviđa rast BDP-a od 18 posto u drugom tromjesječju, na godišnjoj razini očekuje 6,8 posto. HRT
• Šef splitske infektologije zaziva ukidanje svih masovnih događaja zbog širenja delta soja. Index
• Angela Merkel obišla poplavljena područja i tom prilikom upozorila na klimatske promjene. Novi list
• Ford izbacio liniju parfema koji mirišu na benzin; ciljna skupina su im vozači električnih automobila. Bug

Poznati dopisnik iz Rima čija su izvještavanja pratila odnose talijanske vlade i Svete stolice, a čije lice i kolumne svi pamtimo, umro je danas od posljedica dugotrajne i teške bolesti. Elokventan i smiren, događanja je pratio uz veliko znanje i donosio vijesti razumljive svima, a radio je neumorno od 1984. godine. Jutarnji list

Ravnatelj Fonda za obnovu Damir Vanđelić u emisiji Točka na tjedan govorio je o procesu obnove i ulozi Fonda u njemu te istaknuo kako je dosad predano samo 19 zahtjeva za uklanjanje objekata te je država uložila 33 milijuna kuna od procijenjenih 90 milijardi. Objasnio je kako procesi teku sporo te se zahtjevi ne obrađuju promptno te napomenuo kako bi usko grlo u sljedećem koraku mogao biti sam Fond koji nema dovoljno zaposlenih za obradu svih zapleta. Dotaknuo se i pupanja cijene elaborata za uklanjanje objekata te rekao kako je to način profiterstva nad pogođenima potresom. Komentirao je i svoj odlazak iz Fonda rekavši kako neće otići dok ne uspostavi funkcionalan rad tijela te da je moguće da uopće ne ode. N1

Ako se pitate zašto rastu cijene zemljišta te neka dosežu 15 tisuća eura, odgovor je u skorašnjem kraju embarga na prodaju zemljišta strancima, a dogodit će se za dvije godine. S obzirom na to da je hektar zemlje u Hrvatskoj i dalje najjeftiniji u Europi, stranci već otvaranjem tvrtki dolaze do jeftinih parcela, a kraj embarga čekaju spremni pokupovati sve što se kupiti može jer domaći ni tu cijenu neće moći platiti. Ministrica poljoprivrede Marija Vučković tvrdi da će Hrvatska do tog datuma imati sve mehanizme za produljenje embarga. Večernji list

Narodne novine pravna su osoba od posebnog interesa za Hrvatsku te obveznik javne nabave, no istu izbjegavaju te ne provode. Tijekom dvije godine istraživanja otkriveno je kako je Uprava bila svjesna propusta, ali nije učinila ništa da se oni otklone te vode trgovačku djelatnost u kojoj nabave dogovaraju izravno, bez procesa javne nabave, a što propisuje zakon te je ta činjenica potvrđena i u Ministarstvu i od Europske komisije. Na taj način izravno konkuriraju vlastitim građanima s pozicije pravne osobe od posebnog interesa te narušavaju otvoreno tržište. Sličan slučaj u Austriji u kojem je Sud EU presudio protiv Austrijske državne tiskare potvrđuje da su Narodne novine obveznik Zakona o javnoj nabavi ako se bavi trgovačkom djelatnosti. Telegram

Na temu gašenja mjere roditelja odgajatelja kolumnist piše: Mjera je, dakle, užasavajuće skupa, a kad se govori o demografiji, prilično je očito da bi bilo učinkovitije da se za te novce izgrade vrtići u kojima u glavnom gradu nema mjesta za dovoljno djece. Pritom je i posve neučinkovita. Idejni autor mjere roditelj-odgajatelj, demograf izrazito desnih stavova, Stjepan Šterc, pokušao se nedavno poigrati brojkama kako bi opravdao njeno uvođenje. Jer, eto, u odnosu na 2015. godinu, broj novorođene djece u Zagrebu raste, za razliku od ostalih gradova u Hrvatskoj gdje je u padu. Piše Jamin Klarić za Telegram

• U Hrvatskoj je danas 107 novozaraženih, 51 samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 21 osoba je na respiratoru. HRT
• Radi sigurnosti Chrome uskoro uvodi HTTPS first način rada, surfajte sigurnije. Bug
• U Zagrebu kiša poplavila prometnice i podrume, a srušilo se i nekoliko stabala za popodnevnog nevremena. Jutarnji list
• Olimpijsko selo bilježi još dva slučaja zaraze sportaša iz iste države koji se natječu u istom sportu. Novi list
• Katalonija zbog proboja virusa opet uvodi policijski sat, ne može nikako obuzdati širenje. Index

Poznati poduzetnik i kralj otpada u čijem je portfoliu tvrtka CE-ZA-R u prošloj je godini ostvario dobit 133 milijuna kuna premašivši godinu prije za 83 %. Posebno je dobro poslovao u inozemstvu s 958 milijuna kuna prihoda ili 37 % više nego u godini prije. Unatoč tomu, uživao je u državnim poticajima za svojih 330 zaposlenika te mu je isplaćeno 5 milijuna kuna. Danica

Autor iznosi zaključke istraživanja iz članka Nature pod naslovom “Current flood-rich period is exceptional compared to the past 500 years in Europe” te prenosi: Kako se u budućnosti može očekivati povećana opasnost od poplava za velik dio Europe, i to kao rezultat klimatskih promjena, treba imati na umu da će bez učinkovitog upravljanja i prilagodbe štete od poplava biti mnogo veće. Stoga se koautori slažu da se upravljanje poplavama mora prilagoditi novim stvarnostima jer se u ranijim periodima 41 posto srednjoeuropskih poplava događalo ljeti, dok danas one predstavljaju 55 posto. Večernji list

U Njemačkoj je prošle godine iz Crkve istupilo 442 000 kršćana, a među njima i oni koji su bili aktivni članovi zajednice te se zemlja očito suočava s novim trendovima. Među njima je 221 390 katolika. Ipak, 2020 je zbog pandemije zabilježeno 50 000 manje istupanja nego 2019. iz obiju velikih zajenica, katoličke i protestantske. Kao glavne razloge istraživanja navode bijes zbog pedofilije te razočaranje razlikama između institucionalnih funkcija i pastve, a mnogi nalaze utočište u starokatoličanstvu. Poglavar evangeličke kongregacije zabrinuto postavlja pitanje kako se Crkva mora promijeniti da bi bila u službi vjere i vjernika. Deutsche Welle

Hedl nam donosi priču o prvoj hrvatskoj geoelektrani i aferi u kojoj je Dragan Jurilj s partnerom Goranom Pavlovićem pokušao iz vlasništva istisnuti turskog ulagača BLT enerji elektrikt enerjisi toptan satiş sanayi ve ticaret anonim şirketi te gotovo uspio uz pomoć sutkinje Beatrix Crnogorac. Novom presudom Trgovačkog suda od 2. srpnja strani investitor koji je u projekt uložio 325 milijuna kuna osporio je prijašnju presudu, no priči nije kraj te je u nju uključena HENA pa je pred Turcima borba za zaštitu prava. Telegram

• U Rešetarima na području Nove Gradiške poplavne bujice nanijele štete i poplavile kuće. 24 sata
• Manijak iz Splita prijavljen za dva pokušaja ubojstva, a otprije je poznat policiji po kriminalnom ponašanju. Index
• Delta soj virusa i u Izraelu radi probleme, imaju 1118 zaraženih, najviše nakon četiri mjeseca. HRT
• U Francuskoj traju masovni prosvjedi na 137 lokacija protiv Macronova plana cijepljenja. Jutarnji list
• Svjetske burze padaju zbog širenja delta soja, mešetari se preplašili virusa. Telegram

Povodom ulaska u tenisku Kuću slavnih u Newportu na Rhode Islandu Goran Ivanišević u osmominutnom govoru obratio se svim ljudima koji su ga na tom putu pratili te posebno naglasio važnost obiteljske potpore i emotivno se obratio rodnom gradu Splitu te cijeloj Hrvatskoj. Kruna je to njegove plodne karijere, a trebao je biti uvršten još prošle godine, no pandemija je odgodila imenovanje. Nakon godina u kojima smo ga gledali gubeći živce nad njegovim turnirima, ovo je dokaz da sve to nije bilo uzalud. Index

Panaceja ne postoji. Efikasan i radikalan lockdown u europskom okviru, kao i brza kolektivna imunizacija cjepivom koja će respiratornu bolest staviti pod kontrolu jednom zauvijek vjerojatno ne postoje. Teško je priznati da je „cijepi se – misli na druge“, inače tako plemenito zamišljena poruka, možda bila promašaj. Ako ni zbog čega drugog, onda zbog vjerojatno veće učinkovitosti slogana „cijepi se – misli na sebe“ koji se mogao koristiti kao okvir za kampanju edukacije i informiranja koja bi usporedbom rizika na primjerima pokazala ljudima za koga je rizik zaraze mnogostruko veći od bilo kakvog zamislivog rizika cijepljenja. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

Ekstremne poplave koje su odnijele mnoge živote u Europi pokrenule su pitanje reakcije na takve nepogode s obzirom na činjenicu da su meteorolozi predvidjeli mogućnost takvih događanja. Političari i ministri slažu se da je reakcija u Njemačkoj mogla biti bolja te smatraju da u budućnosti treba računati na ovakve katastrofe kao posljedicu globalnog zatopljavanja i klimatskih promjena. Jutarnji list

Rasprava o cijepljenju vodi se u svim zemljama Europske unije, a neke od njih, poput Francuske, odlučile su uvesti obvezno cijepljenje za neke slojeve građanstva pod prijetnjom otkazom. Takvo pravilo vrijedi za zdravstvene i radnike u domovima umirovljenika, a rekao je to predsjednik Macron u javnom obraćanju naciji. Primjer slijede Grčka, Engleska i Češka, dok Njemačka ne planira uvesti obvezu jer smatraju kako time zadiru u ljudska prava. Deutsche Welle