Diljem Švicarske kupci iz točionika u dućanima odnedavno mogu kupiti koliko god požele piva koristeći svoje višekratne boce ili uzmu iz trgovine pa ih kasnije vrate. Švicarska je tako još jedna u nizu zemalja koja se lagano okreće zero waste politici u svim segmentima poslovanja. U Velikoj Britaniji već postoji slična stvar za ulja, deterdžente, ocat i druge namirnice, a Švicarci sad već neko vrijeme ne moraju odlaziti s gajbama piva u trgovine zbog kaucije, već si nadotoče koju god vrstu piva i koliko god žele (ili mogu). Ista stvar postoji i za mineralnu vodu. Green

U novom članku serije Kemičar u kući, znanstvenik Nenad Raos dotaknuo se teflona: materijala od kojih je često izrađeno posuđe u kojem termički pripremamo hranu. Teflon je umjetni spoj koji je otporan na kiseline i lužine, ali ne i na visoke temperature. Pirolizom teflona može nastati vrlo otrovan plin PFIB, koji je deset puta otrovniji od bojnog otrova. Vrlo male količine PFIB-a mogu izazvati glavobolju i mučninu, ali i može utjecati na razvoj nekih kroničnih bolesti. Pritom valja uzeti u obzir kako se spomenuti plin oslobađa na temperaturama između 550-800 ^oC, koje se malo teže postižu u kuhinji. Doduše mogu, ali na njima bi hrana koju pripremamo bila ionako dobrano karbonizirana.

Index.hr donosi dnevni pregled rezultata naših sportaša na Olimpijskim igrama:

• Hrvatski vaterpolisti startali uvjerljivom pobjedom protiv Kazahstana 23:7
• Veslač Damir Martin plasirao se u polufinale, izveslao za 7:17.71 minuta
• Tenisačica Donna Vekić (WTA – 47.), plasirala se u drugo kolo pobjedom nad Francuskinjom Caroline Garcijom (WTA – 73.) 6:2, 6:7 (2), 6:3
• Kanuist Matija Marinić izborio je mjesto u polufinalu olimpijskog natjecanja s petim rezultatom u kvalifikacijama
• Boksač Luka Plantić podijeljenom sudačkom odlukom (3:2) pobijedio Jordanca Odaija Riyada Adela Al Hindawija u dvoboju poluteške kategorije
• Strijelci Petar Gorša i Miran Maričić nisu se uspjeli plasirati u finale discipline zračna puška 10 metara.
• Jedriličarka Jelena Vorobjeva zauzima odlično treće mjesto u klasi Laser Radial nakon prva dva plova.
• Stolnotenisač Andrej Gaćina završio je svoj četvrti nastup na Olimpijskim igrama u drugom kolu, izgubio 4:0 od Francuza Emmanuela Lebassona
• Plivačica Ema Rajić (21) nije se plasirala u polufinale discipline 100 metara prsno, ostvarila 33. mjesto
• Gimnastičarka Ana Đerek (21) nije izborila nastup u finalu po spravama

Proizvođači namještaja su razmazili kupce sve nižim cijenama, ali tome je došao kraj. Unatoč očekivanjima, industrija namještaja je odlično prošla za vrijeme korone. No, navala nije stala ni u vrijeme nakon popuštanja mjera. Primjerice, iz Ikee priznaju kako zbog velike potražnje u mnogim trgovinama lanca mnogo artikala ima ili manje na skladištu – ili ih uopće nema. Tu oni praktično ništa ne mogu, jer je i njih teško pogodio problem u sektoru logistike i u isporuci. Iz udruge proizvođača tog sektora kazuju kako je zbog poteškoća u isporuci često i čitava proizvodnja morala biti obustavljena. Četiri od pet upitanih tvornica se najprije žali jer im nedostaje okov, metalni i stakleni dijelovi i funkcionalni elementi. Logistika je problem i kod nabavke drvene građe, isporučitelji ne šalju robu na vrijeme, a cijene uporno rastu. Poslovni

Nakon što je Katarina Peović u nedavnom istupu ispred koprivničke prehrambene tvrtke objavila pismo radnika koji radi za 2200 kuna mjesečno, stigla je reakcija bivšeg Podravkinog menadžera Zdravka Dimača, koju je objavila Danica.hr. Ovakve reakcije opravdane su i česte, pogotovo ih i dalje treba očekivati od strane mladih slobodnomislećih ljudi. Situacija je dublja i seže sve do samog početka ovog stoljeća. Sve proizlazi iz niske produktivnosti i stalnog pritiska za konkurentnost cijena Podravkinih proizvoda. Podravka po zaposlenom danas ostvaruje jedva 700.000 kuna prihoda po zaposlenom dok recimo vrlo slična Atlantic grupa u istoj Hrvatskoj i s radom gotovo na istim tržištima ostvaruje približno 1,2 milijuna kuna. E sada, gdje su ti zaposleni? Svuda po Podravki koja ima visok radni komoditet. Dakle: u administraciji, prekobrojnim službama pa i u proizvodnji. Kako Uprava riješava tu situaciju? Jednostavno tako da određenim strukturama zaposlenih daje niska primanja, time pegla trošak zaposlenih u COGS-u i na taj način se bori za konkurentnost proizvoda.

U zemljama liberalne demokratije – kojih nema mnogo – često se dogodi da se na vlast uspentraju konzervativne partije, u Velikoj Britaniji, npr, SAD, ali i na nekim drugim mestima. Stvar prosta ko pasulj, dobio si na izborima, izvoli, konzerviriraj koliko hoćeš, ali u granicama ustava i zakona. Pogledajmo kako to funkcioniše u praksisu. Kao ni mnoge druge zemlje, čari nacizma nisu zaobišle ni Englesku, u kojoj je ser Osvald Mozli osnovao i uredno registrovao nacističku stranku, ne znam kako se tačno zvala, mrzi me da brljam po internetu. I šta? Sve dok se bombarderi Luftvafea nisu pojavili na nebu iznad Londona, ser Mozli je nesmetano politički delovao i – bez uspeha, treba reći – širio nacističke ideje. O tome kako je završio Oswald Mosley u okviru liberalne demokracije u prvoj sesiji ljetne škole Svetislava Basare.

Uzavrela situacija u Domovinskom pokretu, nakon ostavke stranačkog šefa Miroslava Škore, nastavlja se razvijati i tijekom vikenda. Daniel Spajić poslao je priopćenje medijima u kojemu tvrdi da je Škorina sestra, Vesna Vučemilović, u petak medijima odaslala lažno priopćenje koje su navodno potpisali članovi Predsjedništva DP-a, tražeći žurnu sjednicu Predsjedništva stranke. Nijedan od potpisnika nije dao privolu, dakle mi imamo situaciju da svi mi gledamo, a gospođa Vučemilović trenutno divlja. Divlja oko ničega, govori član predsjedništva DP Igor Peternel. Potom pojašnjava da će Vučemilović idućega tjedna na Predsjedništvu moći izraziti sve što joj je na duši. Kaže i kako sukoba u DP-u zapravo nema. Jer gospođa Vučemilović ratuje sa svima nama, a mi ne želimo ratovati s njom. Priču otkriva Telegram, a objavljuje i audio snimku za koju je Peternel potvrdio da je autentična.

Napokon dočekana ljetna sezona koja među mnogima budi opuštenost, neopterećenost i uživanje, donosi sa sobom i niz odgovornosti. Tijekom ljeta sve se nekako laganije kreće, a ako imamo sreće, dan nam mogu pokvariti samo komarci i nesnosna vrućina. Green.hr donosi nekoliko savjeta kako i tijekom godišnjeg odmora na moru biti odgovoran prema okolišu:

• Višekratne boce za tekućinu – bolje od kupovine jednokratnih
• Smanjite otpad na minimum – također se tiče korištenja višekratne ambalaže za hranu
• Bicikl, šetnja, romobil – za smanjivanje ugljičnog otiska, koliko god je to moguće
• Osviješteni sportovi na plaži – umjesto glisiranja i vožnje skuterom
• Briga o ekosustavu – je, školjke su fun za ponijeti kao uspomenu, no njihovo je prirodno mjesto u moru ili na plaži blizu mora
• Okrenite se iza sebe – pripaziti da niste ostavili kakav otpad iza sebe

• Zbog zakona koji brani nijekanje genocida Dodik prijeti raspadom BiH, stigao mu odgovor Amerikanaca: Postupci ili prijetnje vezane za raspad Bosne i Hercegovine su neprihvatljive i u suprotnosti su s Daytonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH (Telegram)
• U izlijetanju busa u Slavoniji 10 mrtvih, poginuo i jedan vozač, cure novi detalji (Index), Beroš na mjestu nesreće: Teško ozlijeđeno 15 osoba, među njima i jedna djevojčica. Dvije su kritično (Telegram), završio očevid, vozač uhićen: Rekao je da je na trenutak zaspao (Index)
• Karl-Markusa Gauss: Ponekad sam uvjeren da bi Kurz mogao krenuti stopama Orbana (Express)
• Najbolji komentar na incident koji je podijelio javnost Formule 1 dao je umirovljeni dvostruki svjetski prvak Mikka Häkkinen: Kao vrhunski vozač koji želite osvojiti prvenstvo, niste tu da uzmaknete (Tportal)
• Friške preporuke za čitanje ovog ljeta (Booksa)

Umjetnost i kultura i ranije su bili na respiratorima Ministarstva kulture. Ovo što se događa danas više podsjeća na kuhinje u kojima se hrane umjetnici u gladovanju s ‘certifikatom‘. A da je netko prije par desetljeća zabranio kulturna gibanja, druženja, predstave, koncerte, predstavljanja, kazališne i filmske predstave… na ulicama bi barikade otpora rasle kao gljive. Ali… Nevidljivi agresor nepoznatog podrijetla omogućio je uvođenje mjera koje kulturna zajednica nikad ne bi dopustila. Proizvodnja straha u ljudima, nažalost, toliko nas je disciplinirala da se ljudi kulture sa sramom sjećaju – slobode u sebi. Sead Alić za Glas Slavonije.

Stanovnici Hrvatske, njih 82 %, najviše bi ulagali u znanje a samo samo 16,7 % ispitanih tvrdi da žele vratiti svoj društveni život, pokazuju rezultati najnovijeg istraživanja Ipsosa i Nultog kvadranta agencije Media Val, piše Večernji. Isto je istraživanje bilo provedeno i prošle godine, kada je 58 posto ispitanika smatralo da se najviše treba ulagati u znanje, a sada je taj postotak znantno porastao. Tako znanje postaje naša najjača valuta, a po pitanju stanja tijekom ove epidemije ljudi teže živjeti jednostavnim i nekompliciranim životom, žele si mirne i spokojne situacije te okruženja i imaju potrebu osjećati se sigurno i zaštićeno. Slično kao lani, 87 posto građana slaže se da je zaštita od koronavirusa odgovornost pojedinca u jednakoj mjeri kao i države, dok se konkretna pomoć ugroženima očekuje od države koju najstarija grupa ispitanika smatra primarno odgovornom. Sveukupno gledajući, građani se u 2021. sigurnije osjećaju u trgovinama, bankama, poštama, a i u restorane, kafiće te na koncerte odlaze s manje straha nego lani. N1

Litij nazivaju i bijelim zlatom jer je neophodan za baterije koje se ugrađuju u električne automobile. Ali tamo gdje su njegova nalazišta redovno izbijaju i sukobi. Kao u pokrajini Estremaduri u Španjolskoj. Godine 2019. je u svijetu eksploatirano 77.000 tona litija. Do 2024. bi se potražnja za ovim metalom trebala udvostručiti. Sve više automobilskih koncerna vide budućnost u električnim automobilima, a litij se upotrebljava i za skladištenje energije dobivene od sunca i vjetra. Tako više nisu dovoljna nalazišta u zemljama kao što su Australija, Kina ili Čile, za litijem se traga i u Europi. Stručnjaci tvrde da regija između Španjolske i Portugala krije najveće zalihe litija u Europi i iako već postoje strategije za njegovu eksploataciju, tamošnje stanovništvo tome nije blagonaklono. Građanskim inicijativama žele spriječiti gradnju rudnika. Međutim, i među svojim sugrađanima našli su oponente koji su za otvaranje novih radnih mjesta, a nisu im skloni ni mediji. Deutsche Welle

Bojan Đurđević je svojoj publici poznat kao član grupe Garage In July koja prakticira srpanjski vruće prženi garažni rock. U zadnjih godinu dana Đurđević je pokrenuo solo projekt nazvan Rust Red Romance, koji je nepredvidljivije zvučne slike. Bilo kako bilo, pod kojim god nomme de guerre nastupao, Bojan Đurđević ne prestaje iznenađivati. Rust Red Romance je projekt koji je počeo kao electro-blues na tragu Marka Lanegana i njegovih eksperimenata s elektronikom, a izrastao u ‘analogni’ blues projekt nesmanjene strasti. Nova kolekcija pjesama “Songs of Mr. Child” je po formatu između EP-ja i LP-ja, a po dojmu je monumentalno djelo. Jednom nogom je ulovljen u kabriolet koji s vjetrom u kosi hita pustopoljinama, a drugom nogom usidren u birtiju u srcu argumentacije pogonjene maliganima. Zoran Tučkar za Ravno do dna.

Sve popularnije električno vozilo na kraće relacije nedavno je i službeno uvršteno kao vozilo za koje vrijede nova prometna pravila, a portal Biker.hr usporedio ga je s običnim biciklom i naveo prednosti i mane u odnosu na tradicionalno pedaliranje. Da biste pokrenuli e-romobil, ipak je potreban početni poguranac nogom. Nadalje, veća je mogućnost da s njime ostanete mokri ako se vozite po mokrom i škliskom kolniku (no, isto je s biciklom bez blatobrana). Gume kod romobila su znatno manje tako da ćete osjetiti svaku neravninu kojom prolazite. Za razliku od bicikla, svi su romobili iste veličine, s podesivim guvernalom. Iako ni bicikl nije baš za vožnju zimi, on ima prednost da se pedaliranjem koliko-toliko zagrijete, dok je romobil zimi skoro pa neupotrebljiv. Za razliku od bicikla, e-romobili su često sklopivi i lako nosivi. Sve u svemu, biciklisti će i dalje preferirati bicikle, no za kraće relacije po uređenim gradskim cestama romobil bi mogao skratiti puteve koje inače obilazite pješice.

• Cijeli svijet gleda u Englesku i njihov eksperiment s ukidanjem svih mjera: ‘Imamo prve podatke, epidemija je u padu!‘ (Jutarnji)
• Milanović: Kada Srbija uđe u Eurozonu, neka i ona predloži Teslu (HRT)
• Svi rezultati hrvatskih predstavnika drugog dana Olimpijskih igara u Tokiju: Sinkovići u polufinalu, Čilić prošao u nevjerojatnom meču, Srbić kao treći u finale preče, Mektić i Pavić učinili prvi korak prema zlatu, Gaćina dominantno u 2. kolo… (Index), veslač Martin ušao u polufinale (Index)
• Konjsko meso u dućanima diljem svijeta prodavali kao lažnu skupu teletinu (Danica)
• Gorica pobijedila Šibenik 3:1 (Index), Slaven izgubio kod kuće od Lokomotive 1:2, sporan gol gostiju (Podravski)

Ovih dana, pitanje imetka i ljevice na mala se vrata vratilo i u hrvatske ideološke rasprave. “Zaslugu” za to ima dojučerašnja glumica i novopečena zastupnica lijevo-zelenog Možemo! u Hrvatskom saboru Urša Raukar. Prilikom stupanja na saborsku dužnost, ona je ispunila poslaničku obvezu i priložila imovinsku karticu iz koje se ispostavilo da je Raukar – pa, jako bogata žena. Desnica je likovala, kao da je Raukar case study za njihovu tezu da Možemo! nije nikakva ljevica, nego šminkerska razbibriga pokondirene buržoazije otuđene od naroda. a koncu, spekulacije je presjekla sama Raukar izgovorivši čarobnu riječ: denacionalizacija. Imovina predaka. Jurica Pavičić demistificira porijeklo imovine Urše Raukar za Jutarnji, ali i pojašnjava odakle je sve to krenulo.

Trident je ime drona kojemu je svrha istraživanje najdubljih podvodnih oceanskih prostranstava, a služi i kao pomoć pri nadgledanju brodova i hvatanju krijumčara u moru. Njegova je specifičnost i u tome što se solarno napaja pa je svakako mnogo obzirniji prema podvodnom svijetu. Revolucionarno rješenje za otkrivanje morskih dubina stiže iz tehnološke radionice Petera Rivea, suosnivača tvrtke SolarCity, koji je završio projekt vrijedan 7 milijuna dolara iz kojeg je stvoren dron za podvodno istraživanje. Njime Rive želi pomoći kako pojedincima tako i znanstvenoj zajednici da istraži što se to krije ispod mračnih morskih dubina gdje se nemoguće probiti. Green