28/09/2021 - Monitor.hr
28.09. (23:00)

Rudari bitcoina kupili cijelu elektranu na ugljen za svoje potrebe

Rudarska se postrojenja mogu naći u prostorima ili u blizini elektrana kako iskorištavaju viškove proizvedene energije koja nije potrebna elektroenergetskoj mreži. Na taj način elektrana funkcionira efikasnije, a rudari za stvaranje bitcoina dobivaju nešto jeftiniju struju. No, sasvim nova razina ovakve suradnje postignuta je u Pennsylvaniji.  Elektrana na otpadni ugljen Scrubgrass u okrugu Venango bila je na financijskom izdisaju, no onda ju je u potpunosti preuzela kompanija Stronghold Digital Mining koja se bavi rudarenjem kriptovaluta. Oni su kupili elektranu kako bi mogli pogoniti svoja moćna rudarska računala, parkirana u kontejnerima pored elektrane. No, jedini je problem što takva kompanija teško da može poslovati “zeleno”. Bug

29.09. (00:00)

'Kršćanski demokrati bi se trebali malo odmoriti u oporbi'

Jučer ‘Scholzomat’, sutra kancelar?

Olaf Scholz je kandidat Socijaldemokratske stranke za kancelara od kolovoza prošle godine. Ali kandidatura je prije svega bila veliko iznenađenje zato što se Olaf Scholz samo nekoliko mjeseci ranije kandidirao za predsjednika SPD – i neslavno izgubio. Dugo su ga zvali „Scholzomat”. Taj pojam je 2003. kreirao tjednik Die Zeit, jer je Scholz, u to vrijeme glavni tajnik SPD-a, na nastupima uvijek djelovao poput automata, odnosno robota. Kada bi mu se postavilo neko pitanje, skoro uvijek je odgovarao tehnokratskim floskulama. Iako se obično smatra da pripada konzervativnom krilu SPD, čini se da se na njega ne mogu primijeniti kategorije kao što su „desno” ili „lijevo”. Tek je kasnije naučio da je u politici važno i to kako „prodati” sebe i svoje poruke. On danas djeluje i osjećajnije i ljubaznije. I to funkcionira. Analiza najvjerojatnijeg budućeg njemačkog kancelara iz pera portala Deutsche Welle.

28.09. (23:00)

Brze i kratke

  • Korlaet: Ne znam je li se Bog naljutio, ali građani imaju pravo biti ljuti (N1)
  • Podravkina dionica danas na burzi završila na rekordnoj razini, a ona iznosi 628 kn, Podravka trenutno vrijedi oko 4,5 milijarde kuna (Danica)
  • U Križevcima otvoren prvi Energetski klimatski ured u Hrvatskoj (Green)
  • Novi dokumentarac o Aviciiju dolazi u 2023. (Muzika)
  • Nakon što je proglašen krivim za sve točke optužnice za seksualno zlostavljanje, reketarenje i podmićivanje, Index se pita tko je R. Kelly te servira sve važnije biografske podatke u jednom članku (Index)
28.09. (22:00)

Prozac nation

Raste potrošnja Apaurina, Xanaxa i Normabela, najviše na sjeveru zemlje

U Hrvatskoj je lani porasla potrošnja lijekova koji djeluju na živčani sustav – prije svega antipsihotika, anksiolitika, hipontika i analgetika – i to za 3,7 posto. Najpropisivaniji lijekovi bili su anksiolitici Apaurin i Normabel s djelatnom tvari diazepam. Njih se dnevno u prosjeku trošilo gotovo 40 doza na 1000 stanovnika, što je pola posto više nego predlani. Na drugom je mjestu Xanax, a treći su pak hipnotici koji koriste djelatnu tvar zolpidem. Uvjerljivo najviše lijekova koji djeluju na središnji živčani sustav prošle se godine trošilo na području Vukovarsko-srijemske, Virovitičko-podravske i Koprivničko-križevačke županije. Najmanje takvih tableta pak potrošili su u Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Zagrebačkoj županiji. Danica

28.09. (21:00)

Dost skupa promocija

Predstavljanje Hrvatske na izložbi EXPO 2020 u Dubaiju koštat će nas oko 25 milijuna kuna

Na najvećoj svjetskoj gospodarskoj pozornici i najposjećenijoj svjetskoj izložbi Expo koja se ove godine održava u Dubaiju od 1. listopada 2021. godine do 31. ožujka 2022. godine pod sloganom ‘Povezivanje umova, stvaranje budućnosti’, a koji će obuhvatiti tri tematska područja – mobilnost, održivost i povezivanje, nastupit će i Hrvatska i to po prvi puta nakon 2010. godine kada se Expo održao u Šangaju. Za najam paviljona EXPO i osnovnu infrastrukturu plaćeno je 6,3 milijuna kuna, za izradu vizualnog i sadržajnog koncepta  hrvatskog paviljona, njegovo uređenje, održavanje tijekom izložbe EXPO i demontiranje po završetku je predviđeno 13,6 milijuna kuna. Izložbeni dio paviljona uključuje virtualno iskustvo – gledanje, slušanje i putovanje po cijeloj Hrvatskoj te predstavljanje njezinih prirodnih ljepota, turističkih atrakcija i specifičnosti. Lider

28.09. (20:00)

'Cipelice lutalice' is back again

TV vrtlarica: Cijela Hrvatska trebala bi biti zemlja eko uzgoja, no nažalost je nitko tako ne zamišlja

Dvije godine Kornelija Benyovsky Šoštarić izbivala je s televizijskih ekrana, a u međuvremenu je za svoje fanove pokrenula internetski projekt ‘Škola vrtlarstva’, održavala razna predavanja i radionice po Hrvatskoj. Sada ponovo gledateljstvo HTV-a podučava i veseli svojim savjetima i pojavom. U razgovoru za Tportal otkrila je kako je snimati o vrtlarstvu ozbiljan posao, iako joj je emisija o tome više zadovoljstvo. Sama diplomirana vrtlarica, medijska joj je komponenta sastavni dio  života, a u emisiju stavlja naglasak na praktične savjete i edukaciju. Želim promijeniti da iz pasivnog pristupa i razgovora o ekologiji iz fotelje i s pozicije društvenih mreža krenemo u aktivno, stvarno djelovanje. To kreće od kućanstava, od razdvajanja otpada koji sami možemo kompostirati čak i u gradovima. Po tom pitanju mora postojati apsolutni konsenzus u društvu jer pitanje okoliša je pitanje svih nas.

28.09. (19:00)

Hakeru, noćas budi drug...

SOA: Udvostručen broj državno sponzoriranih napada na Hrvatsku

Tijekom prošle godine Centar za kibernetičke tehnologije Sigurnosno-obavještajne agencije potvrdio je 12 državno sponzoriranih kibernetičkih napada na ciljeve u Republici Hrvatskoj. Državno sponzorirane kibernetičke napade organiziraju nalogodavci iz pojedinih država, a pri tome posredno ili neposredno koriste različite organizirane aktere za provođenje napada. Ovi napadi su usmjereni prema pažljivo odabranim ciljevima, koji su prethodno dobro proučeni, a izvršavaju ih državno sponzorirane kibernetičke grupe koje su usko povezane sa sigurnosno-obavještajnim sustavima pojedinih država. Ovakvi napadi u prvom redu ciljaju države članice EU-a i NATO-a, među kojima je i Hrvatska. Osnovni im je cilj onesposobljavanje i oštećenje mrežnih i informacijskih sustava od važnosti za ključne društvene i gospodarske procese, kao i nanošenje štete ugledu napadnutih zemalja. Bug

28.09. (18:00)

Ne znaš kam' s parama? Ha kupi 5 posto dionica Podravke

Zašto su Pivci proteklih dana u Podravku ukrcali čak 120 milijuna kuna

Imaju li Pivci, poslovna grupacija s prihodom koji je danas otprilike na razini Podravkina, uopće financijskog kapaciteta preuzeti koprivničku tvrtku? Ako se ona ogoli na razinu osnovne prehrambene kompanije, Podravke d.d. bez Belupa, Žita i Lagrisa, to ne bi bio baš nikakav problem. Pogotovo jer bi se tada, glasno hipotetiziramo, Pivci vjerojatno riješili Kraša. Takmac u preuzimanju te tvrtke bio im je srbijanski tajkun Šaranović i on jedva čeka da je se dokopa. Prodajom Kraša i kreditnim zaduženjem Pivac danas bez problema može postati vlasnik Podravke. Belupo mu ionako ne treba. Robert Mihaljević za Danicu (uz napomenu da je tekst objavljen u tiskanom izdanju Glasa Podravine).

28.09. (17:00)

Brze i kratke

  • Stiže zima svih zima: Cijene plina u Europi skočile na preko 1000 dolara, iako Rusi tvrde da su isporučili rekordne količine (Tportal)
  • Pukla cijev u Zagrebu, Korlaet: Cjevovod je star 69 godina, ne mogu reći da neće biti još ovakvih situacija (N1)
  • Pivac se više ne skriva: objavili da su kupili još 31.000 dionica Podravke (Danica)
  • Sajmovi i druge prehrambene manifestacije više se neće održavati na Trgu bana Jelačića, slijedi sastanak s Tomaševićem (Agroklub)
  • Zagrebački gradonačelnik najavio prelazak Uprave na električna i hibridna vozila (Green)
28.09. (16:00)

Uspon grungea i alternativnog rocka

Nije samo ‘Nevermind’ izašao prije 30 godina, brojni albumi zaslužuju jednaku pozornost

Vjerojatno zbog prerane smrti nikad prežaljenog Kurta Cobaina često se na jubileje prisjećamo Nirvane, kad govorimo o 1991. godini, iako ima brdo albuma koji zaslužuju da budu barem spomenuti. Te je iste godine izašao i Out of Time od REM-a, Ten od Pearl Jama, dva dupla albuma Use Your Illusion I i Use Your Illusion II od Guns’n’Rosesa, Black album od Metallice, Blood Sugar Sex Magik Red Hot Chilli Peppersa, a tu su i Pixies sa Trompe de Monde. MTV je bio u zenitu popularnosti i emitirao je glazbu. Dotad najveći cunami rocka poharao je planetu gotovo trenutno, a to zna svatko tko je tada imalo iskakao iz okvira i bio u kasnim tinejdžerskim godinama ili ranim dvadesetima. Takvima je taj rock bio duhovna hrana. Svakodnevni zvučni obrok davao je energiju da se ide dalje. Da se pronalaze istomišljenici. Da se drži fokus izvan turobnih fanfara ratnog stanja. Da budemo kao beba s naslovnice „Neverminda“, u svom bazenu koji prolongira sigurnost majčine utrobe. Samo što na udici ispred našeg nosa nije bila novčanica, nego zvuk koji nam je pružao smisao u besmislu. Zoran Stajčić za Ravno do dna.

28.09. (15:00)

Promoviranje hristospolne zajednice

Viktor Ivančić: Jebo zastavu

Društvena organizacija kojoj treba demonstrativno iskazati lojalnost – tako što će Srbi, “ma gde živeli”, okačiti nacionalne zastave na prozore, balkone i sl. – zove se Republika Srbija, čiji je predsjednik i uputio blagdanski apel. Već sam naziv rečenoga praznika – “Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave” – dovoljno je tragikomičan. Nije na meni da se miješam, no ipak bih preporučio nešto ležerniji odnos prema nametnutim simboličkim nedodirljivostima koje služe utjerivanju u tor i nacionalizaciji svakodnevice. Na primjer: Jebo zastavu, kako hrvatsku, tako i srpsku! I na Balkanu i u “univerzumima”. Odnosno: Jebo nacionalizam! Između onih opranih gaća što se suše na štriku i zastave koja ponosno vijori na jarbolu, daleko je mudrije iskazati poštovanje rublju. Te izvješene gaće, naime, ljudi će sigurno upotrijebiti, dok izvješena zastava daje do znanja da će ljudi sigurno biti upotrijebljeni.ideologije prostire se široki dijapazon bojišta na kojima se vode odsudne bitke za obranu himere “nacionalnog identiteta”, hrvatskoga, srpskog ili bilo kojeg. Viktor Ivančić za novosti.

28.09. (14:00)

Eppur si muove!

Abeceda fizike: Kako se stvari okreću

Zapravo svako složeno gibanje možemo rastaviti na translaciju i rotaciju. Bez rotacije, opis gibanja je nepotpun. A opis rotacije, stručno rečeno rotacijska kinematika, može se izvesti iz translacijske kinematike jednim zgodnim postupkom kojim se fizičari rado služe – analogijom. Temeljna fizička veličina uvedena za opis translacije je pomak. Ako se tijelo pomakne iz točke A u točku B onda si pomak možemo predočiti kao usmjerenu dužinu koja počinje u A i završava u B (pomak se pritom mjeri u metrima). Onda iz pomaka dođemo do brzine, a iz brzine do akceleracije itd. Iako smo daleko od osnovne škole, zgodno se podsjetiti nekih osnova fizike, koju donosi Dario Hrupec za Bug.

28.09. (13:00)

Jednostavno, bezbolno, bez čipiranja

Flasteri s cjepivom otisnuti u 3D printeru djelotvorniji od injekcija

Trik je u nanošenju flastera iz cjepiva izravno na kožu, koja je puna imunoloških stanica na koje ciljaju cjepiva. Rezultirajući imunološki odgovor na cjepivo iz flastera bio je 10 puta veći nego na cjepivo isporučeno u mišić ruke ubodom igle. Glavno otkriće su 3D otisnute mikroiglice poredane na komadiću polimera, dugačke taman toliko da dopru do kože kako bi isporučile cjepiva. Najveći je izazov prilagoditi mikroiglice različitim vrstama cjepiva. Sve to otkrili su i provjerili sa sveučilišta Stanford i North Carolina na Chapel Hillu (UNC). Bug

28.09. (12:00)

Patite li i vi od prekarnog rada?

Proizvodnja prekarnosti – nestandardni oblici rada nesrazmjerno pogađaju ranjive i podzastupljene skupine

Osim platformskog, nestandardni oblici zaposlenja uključuju rad na određeno, honorarni rad, samozaposlenost i sl. Prema podacima HZMO-a, 2020. godine je 22 posto ukupnog broja zaposlenih radilo preko ugovora na određeno, po čemu je Hrvatska prva u Europi. No iako se radi o petini zaposlenih, nestandardni oblici rada nisu ravnomjerno raspoređeni i nesrazmjerno pogađaju ranjive i podzastupljene skupine – posebno mlade i migrante. Kako je pisao Faktograf.hr, 2019. godine čak je 90 posto novozaposlenih potpisalo ugovor na određeno, što dodatno ukazuje na izuzetno visok stupanj prekarnog rada kod mladih. Raširenost navedenih problema podcrtava važnost da se pojmove kojima ih sve učestalije opisujemo – prekarnost, prekarni rad, prekarijat – podvrgne kritičkoj analizi. Kulturpunkt

28.09. (11:00)

Brze i kratke

  • Stručnjak za zlouporabu droga: Svaki deseti Hrvat je konzument kokaina (N1)
  • Opet pukla cijev u Zagrebu, voda se izlila po ulicama i objektima, promet obustavljen (Tportal)
  • Ministar Zdravko Marić: Treba nam 150.000 radnika (no ne zna se odakle) (Danica)
  • U Rijeci na deset lokacija postavljeni spremnici za reciklažu jestivog ulja (Green)
  • Kanye West dobiva dokumentarac “Jeen-Yuhs”, snima ga Netflix (Muzika)
28.09. (10:00)

Ako stara vijest može ovo, što tek može fake news?

Vijest o zabrani trgovanjem kriptovaluta u Kini je stara i otprije i svejedno je utjecala na pad vrijednosti na tržištu

U petak, 24. rujna bitcoin je iznenada pao za 2000 dolara u samo jednom satu. Razlog je bila vijest kineske regulatorne zabrane, za koju se ubrzo uspostavilo da je zastarjela, no svi poznati mediji potencirali su vijest, te je panika zavladala na kripto tržištu. Vijest je proizašla od dopisa kineske središnje banke, koja je počela kružiti internetom, čija je jasna namjera zabraniti praktički sve aktivnosti povezane s kriptovalutama. Međutim, kao što su komentatori primijetili, PBoC izvorno je objavio ažurirane smjernice 15. rujna, ali ih je objavio na internetu u petak 24. rujna. Informacija nije u potpunosti provjerena, a nagađa se da je dokument tek preveden u petak. Lider

28.09. (09:00)

A di je narodna medicina?

Otkriveno kojih 5 lijekova najviše trošimo

Ukupna potrošnja lijekova u Hrvatskoj lani je iznosila oko 8,4 milijarde kuna i bila je za oko 10 posto viša nego godinu ranije. Dnevna potrošnja lijekova u Hrvatskoj u prosjeku je iznosila 1321 dozu na tisuću ljudi, što je oko 3,2 posto više nego prethodne godine, ali ipak nešto nižeg porasta nego prije pet godina. Najviše se troši Aspirin, pa ramipril (za tlak), atorvastatin (za kolesterol), kolekalciferol (vitamin D),  pantoprazol (protiv žgaravice). Najviše lijekova uzimaju u Sisačko-moslovačkoj, zatim Bjelovarsko-bilogorskoj, Krapinsko-zagorskoj i Virovitičko-podravskoj županiji, a najmanje u Požeško-slavonskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Zadarskoj. Danica