16/09/2021 - Monitor.hr
16.09. (23:00)

Javno kažem: prostitucija nije nikakvo zlodjelo!

Jergović: Tko su naše prostitutke?

Prostitucija nije krivično djelo, prostitucija je djelo prekršaja. Postoje razlozi zašto je tako. Ti razlozi u najvećoj se mjeri tiču štete kakvu zlodjelo prostitucije proizvodi po zajednicu. Ta šteta nije velika. Osim toga, svaka žena i svaki muškarac imaju pravo na svaki način raspolagati svojim tijelom, pa i trgovati njime. U idealnim uvjetima društvo bi se moralo pobrinuti da ih na takvo što ne navode uvjeti u kojima žive. Kao što bi se moralo pobrinuti i za to da u prostituciji ne bude posrednika. I Miljenko Jergović o slučaju socijalne radnice koja se u prošlosti bavila prostitucijom (točnije, ne o njoj, nego o društvu koje takvo što osuđuje), za 24 sata.

17.09. (00:00)

To nisam ja, to je moj Šaomi

Brate, trebam li stvarno uzeti Šaomi?

Xiaomi je u relativno kratkom vremenu postao brend koji se daleko najviše preporučuje u Hrvatskoj i regiji. Kineski div potrošačke elektronike svoju ogromnu popularnost uživa već godinama, ali sa sankcijama koje su stigle Huaweiju pokazao se kao “Kinez koji je bolja opcija”. Mi trgovine niču po Hrvatskoj, ljudi se kunu u Xiaomi telefone, a količina preporuka za njih postala je u najmanju ruku zabavna – izraz “brate uzmi Šaomi” postao je odgovor novinara Netokracije na gotovo svako pitanje vezano za gadgete. Osim mobitela, Xiaomi nudi i pametne narukvice i satove, usisavače, stolne lampe, printere za slike, kuhalo za vodu, za rižu, pumpu za bicikl, nadzorne kamere (u nekoliko rezolucija), filtere, vage i koješta drugo.

16.09. (23:00)

Brze i kratke

  • Opet je “zapelo” između predsjednika i premijera oko Vrhovnog suda (N1)
  • GearBest, vjerojatno najpopularniji kineski web shop nakon AliExpressa, prestao s radom (Bug)
  • FIFA ne odustaje: Većina navijača podržava ideju o Mundijalu svake dvije godine (Telesport)
  • Glazbenik Mike Patton objavio da zbog mentalnog zdravlja mora otkazati turneju s Faith No More: Ne osjećam se kao da sad mogu dati ono što bi trebao, a ja ne želim dati ništa manje od 100% (Muzika)
  • Najmlađa načelnica u Hrvatskoj: Mi mladi nemamo stranačke pritiske i možemo raditi prema realnim potrebama naših mještana (Glas Podravine)
16.09. (22:00)

Raslojavanje žanra

Klima i globalno zatopljenje u filmovima, knjigama, serijama: Kamera voli apokalipsu, ali…

Klimatska fikcija na filmu nastavlja se na stari trop o umirućoj Zemlji, što je sada uvjetovano čovjekovim utjecajem na klimu. Pritom se javljaju tri situacije, na temelju kojih filmaši nastoje graditi priče. Najbrojnija je vezana uz narativ o postapokaliptičnoj budućnosti, koja je rezultat kataklizmičkoga događaja u prošlosti. On je u klimatskoj fikciji, nije teško zaključiti, uvjetovan klimatskim situacijama, koje redovito dovode do niza promjena, upravo onih o kojima je Wallace-Welles pisao, te koje se kreću u rasponu od prirodnih do društvenih. Dejan Durić u trećem dijelu o postapokaliptičnim temama u pripovjednim medijima za Gradsku knjižnicu Rijeka.

16.09. (21:00)

Intervju s kvalitetom kolumne

Viktor Ivančić: Od raznih “izama” na ovim prostorima, uvijek je najgori bio oportunizam

Viktor Ivančić dao je intervju za portal Radničke Fronte koji vrijedi pročitati. Najkraći opis današnje Hrvatske glasio bi da je ona takva da ne vrijedi ni kapi krvi koja je za nju prolivena. Bila je to klasična promašena investicija, u gotovo svakom pogledu. Sve one slavne tlapnje o državnom suverenitetu, o nacionalnom samoostvarenju, o demokratskom oslobođenju, o kulturnoj emancipaciji i slično, danas, kada smo nakon tridesetak godina u prilici evidentirati njihovu konkretnost, dakle nekakav realan život tih fantazija, pokazuju se kao najobičniji bofl. I to bofl prodan po najskupljoj cijeni. Što bi se reklo: džaba se krečilo! Zbog toga se i dalje inzistira na mitološkom govoru o „državi“ i svemu što je uz nju vezano, dok se jezik lišen sakralnog ugođaja, jezik koji uzima u obzir suhu realnost, automatski otpisuje kao neprijateljski. Ako je, dakle, Hrvatska na samome početku devedesetih bila zamišljeni promašaj – promašaj romantično „sanjan od stoljeća sedmog“ i tome slično – onda je ona danas dokazani promašaj, projekt koji izdiše pod teretom ostvarenih ideala.

16.09. (20:00)

Nema inflacije u moje Kroacije

Iskustva država nakon što su uvele euro – cijene su im se povećale, ali i plaće

U Hrvatskoj postoji skupina suverenista koja bi se mogla izboriti za referendum o uvođenju eura, vođeni strahom od rasta cijena proizvoda i usluga u slučaju ukidanja kune. Tportal je objavio istraživanje u kojem iznosi iskustva država članica nakon uvođenja eura, na primjeru Slovenije, Slovačke, Estonije, Litve i Latvije. U svim su državama cijene rasle, ali su puno više rasle i plaće. Jedina je razlika u percepciji skupoće, gdje se ljudima tek čini da je sve skuplje u odnosu na standard u toj zemlji. Zaključak je kako ne bi trebalo strahovati od uvođenja eura, iako je za očekivati privremeni osjećaj inflacije u određenom razdoblju nakon što nova valuta stupi na snagu.

16.09. (19:00)

A nismo još ni euro uveli

Opet poskupljuje plin, i to za 20 posto

Cijene plina na svjetskom tržištu divljaju, a to će se odraziti i na Hrvatsku. Prošle je godine prosječna cijena plina na svjetskom tržištu iznosila 10 eura po megavat satu, a ove godine gotovo 34 eura, što je poskupljenje od 236 posto. Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin smatra kako do poskupljenja kod nas neće doći prije 1. travnja iduće godine. Poslovni

16.09. (18:00)

Bez covid potvrde se ni u svatove ne ide

Slovenija brani točenje goriva ljudima bez covid-potvrde. Petrol zaobišao zabranu

Slovenija je jučer zbog rasta oboljelih od koronavirusa uvela drastične nove epidemiološke mjere temeljene na covid-potvrdama, odnosno takozvanim PCT-uvjetima – preboljeli, cijepljen, testiran (Index). Ta je odluka, očekivano, izazvala nezadovoljstvo i negodovanje kod dobrog broja vozača koji sada ne mogu natočiti gorivo u svoj auto. Zabilježen je i jedan incident, gdje je jedan vozač zaključao svoje vozilo i tako blokirao ostale. Slovenski lanac benzinskih postaja Petrol je u međuvremenu ukinuo blokade te potaknuo kupce na beskontaknto plaćanje bez potrebe za ulaskom u trgovinu, uz daljnje poštivanje PCT uvjeta. Međutim, slovenska Vlada je iz spomenutih uvjeta isključila vozače u međunarodnom transportu. Index

16.09. (17:00)

Brze i kratke

  • Nastavak drame u školi u Krapinskim Toplicama: Otac pokušao ući u školu pa otišao, dobio je poziv da se javi u policiju (Index)
  • Virusni imunolog Dr. Jonjić: Jadno je kad neuki političari traže ukidanje maski u školama (Danica)
  • Nagli rast slučajeva zaraze koronavirusom kod školaraca, najviše oboljelih među onima u dobi od 10 do 19 godina (N1)
  • Preminuo proslavljeni košarkaški trener Dušan Ivković (77) (Index)
  • Posude za višekratnu uporabu nisu uvijek bolje za okoliš od jednokratnih (Green)
16.09. (16:00)

Sami, ali vas nadgledaju

Stižu izmjene zakona o obnovi, građani će moći sami obnavljati kuće i stanove pod stručnim nadzorom

Prijedlog zakona o obnovi očekuje se za mjesec i pol. U međuvremenu će proći javnu raspravu te bi trebao biti usvojen u Hrvatskom saboru po hitnom postupku, najavio je ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Darko Horvat. Jedna od metoda koju mi nudimo u izmjenama i dopunama zakona je taj model predfinanciranja gdje ćemo ili već jesmo osigurali novac iz europskih ili svjetskih izvora financiranja, a omogućit ćemo da ljudi pod stručnim nadzorom obnavljaju sami. Tportal

16.09. (15:00)

Da nije tć objavio...

Fond za zaštitu okoliša nudi golem novac za obnovu fasade i PVC stolariju

Krenuo je Javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća vrijedan 300 milijuna kuna, a sa zaprimanjem prijava kreće 14. listopada od 9 sati. U okviru poziva sufinancira se i cjelovita energetska obnova, ali i samostalni sustavi za korištenje obnovljivih izvora energije, uključujući fotonaponske elektrane. Projekti se razlikuju po postotku sufinanciranja i minimalnom energetskom razredu kuće koja se prijavljuje za obnovu. Prošle godine osigurali smo sredstva za obnovu 3100 kuća, a ove godine bit će ih još i više s obzirom da je dostupno čak 300 milijuna kuna, istaknuo je direktor Fonda. Tportal

16.09. (14:00)

Sve moje ceste ipak nisu davno zarasle

U velikoj anketi ocijenjivali kvalitetu prometnica, hrvatske ceste bolje od onih u Njemačkoj, Francuskoj…

Revija HAK objavila je zanimljiv članak u kojem donose veliku anketu koju je proveo Svjetski gospodarski forum. Anketa je, doduše, provedena još 2019. godine, i to među 13 000 ispitanika, koje čine čelni ljudi u raznim gospodarskim granama. Oni su ocijenjivali svjetske i europske ceste, i to u rangu ocjena 1-7. Hrvatske ceste, što će vjerojatno mnoge začuditi, imaju ustvari dosta povoljnu ocjenu, 5,6, što nas svrstava  među prvih 12 u svijetu, odnosno šest u Europi. Naše su ceste bolje od onih u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Engleskoj itd. U vrhu Europe po kvaliteti cesta nalazi se Nizozemska, Švicarska, a ispred naših još su Austrija, Portugal i Španjolska. Najbolje ceste u svijetu nalaze se u Singapuru.

16.09. (13:00)

Draga, jesi li nahranila medvjeda?

U dvorište kuće u sklopu NP Risnjak ušli medvjedi i divlje svinje

Medvjedica s mladuncima i divlja svinja s praščićima posjetili su dvorište obiteljske kuće Željka Raukara u Nacionalnom parku Risnjak, u naselju Leska. Dnevnik.hr donosi i snimke.  Raukar tvrdi kako se s tim životinjama već sprijateljio. Imamo jednog medvjeda mužjaka koji je stalno tu u blizini, oko kuće. Proveo sam dva sata na 15 metara oko njega i promatrao ga, naviknut je na mene i javi mi se kad je u blizini. Raukar kaže da i on svoju obitelj pazi, no da nema puno razloga za strah. Iz 24 sata još su u lipnju objavili video o ovoj obitelji i medvjedima.

16.09. (12:00)

Brze i kratke

  • Komentar Zdenka Duke: Strah od antivaksera, Vlada se boji šire primijeniti COVID-potvrde (Lupiga)
  • Kaos u Ljubljani: U nasilnim prosvjedima protiv mjera ozlijeđeni policajci, ima uhićenih (N1)
  • Umjetnost i kritika u postdigitalnom dobu: U suradnji s Organom Vida, Kulturpunkt organizira konferenciju posvećenu kritičarskim, kustoskim i umjetničkim pozicijama koje komentiraju digitalnu transformaciju suvremene kulture (Kulturpunkt)
  • Đukanović stiže u Hrvatsku nakon dramatičnih događanja koja prijete građanskim ratom u Crnoj Gori (Tportal)
  • Stiže velika promjena vremena, pljuskovi, zahlađenje… Potrajat će (Index)
16.09. (11:15)

Sponzorirana vijest

Uzmite jeftine Windows 10 za samo 8 eura i ažurirajte ga na Windows 11 u listopadu besplatno!

Micorsoft je objavio da će izlazak Windows 11 desiti 5. listopada. Windows 11 će se pojaviti instaliran na novim računalima koja će se prodavati nakon tog datuma. Istovremeno Microsfot će ponuditi prijelaz s Windows 10 na 11. Dakle kupnjom Windowsa 10 danas zapravo kupujete Windows 11 u doglednoj budućnosti, a sofverski dućan Keysoff ih nudi za samo 8,20 eura.

Uz kupon BFS45 dobivate 45% popusta:

A 58% popusta dobivate uz upis kupona BFS58 za sljedeće pakete:

16.09. (10:00)

Što dalje odavde: Trnovita odiseja jedne sedamnaestogodišnjakinje

Lupiga donosi tekst o novoj poljskoj drami. Govori o migrantici u trenutku njezinog odrastanja. Domalewski optira za neprestanu „akciju“ u nešto nižem registru, odnosno za Olino potucanje od nemila do nedraga. U tom tempu nesretne avanture, autor zapravo ne stiže produbiti većinu važnih tema koje podastire, od tinejdžerima inherentnog bunta, preko konzervativizma u Poljskoj, pa do najčešće nesretnih individualnih i kolektivnih sudbina radnika-migranata i razlika u načinu života i očekivanjima „ovdje“ i „tamo“.

16.09. (09:00)

Vrli novi olimpijski zeleni svijet

Olimpijska šuma: Međunarodni olimpijski odbor kreće u sadnju drveća diljem svijeta

Projekt Olimpijske šume cilj je sadnja stabala na ugroženim područjima. U suradnji s tvrtkom Tree Aid, preuzeta je inicijativa za uzgoj, obnovu i održivo gospodarenje šumama širom svijeta. poništavanja ugljika i jačanje jedinstva i solidarnosti u rješavanju globalne krize klimatskih promjena, gubitka biološke raznolikosti i siromaštva. Prva je na redu Afrika oko koje je krenula sadnja Velikog afričkog zida. Posadit će 355.000 autohtonih stabala u 90 sela u Senegalu i Maliju, inače domaćinima Olimpijskih igara mladih 2026. godine.  Green