listopad 2021 - Monitor.hr
31.10. (23:00)

Uzbuna u zeleno-lijevom kokošinjcu

Nacionalna Groupie: Sretan vam Dan izlaska iz ormara!

U novoj se kolumni Svirac našao u Jagnjedovcu, u selu kraj Koprivnice na imanju jedne obitelji. Tamo je bio s Juričanom, Miletom i Ivanom Kekin i Radom Borić. Postavili su ga na bačvu na kojoj je glumio partizana i skidao se. Juričan mu je rekao da je probudio ženu u sebi. Da, uvijek sam osjećao tu ženu u sebi! I mislim da ću je totalno oslobodit kad idući tjedan Rada Borić u skupštini izglasa zakon da se u Hrvatsku uvodi novi praznik, Dan izlaska iz ormara! Jedva čekam, to će ohrabriti mnoge poput mene da se prepuste vlastitoj prirodi. Taj se zakon vjerojatno ne bi svidio Zekanoviću, a mogao bi ga dodatno posvađati s Raspudićem. Nadalje, Svirac je predložio da Možemo! na imanje donira biootpad, sada nakon što su potpisali pakt s Pripuzom, a Juričan bi im mogao biti posrednik, što su svi zeleni ljevičari s kojima se Svirac družio s prezirom odbacili. Eto, bandićevac dlaku, odnosno spol, mijenja, ali ćud nikada. Vidite kako bi on odmah htio nešto mutit s Pripuzom… optužila je Svirca Ivana Kekin. Zatim su iz lijevo-zelene koalicije pokušali skinuti Svirca s bačve… rezime je živahnog vikenda nove Nacionalne Groupie.

31.10. (23:00)

Ali sve u detalje i transparentno

Musk: Ako UN objasni kako 2% mojeg novca može riješiti glad u svijetu, napravit ću to

Prije četiri dana šef Svjetskog programa za hranu (WFP) Ujedinjenih naroda izjavio je da “mala skupina iznimno bogatih pojedinaca može pomoći u rješavanju gladi u svijetu sa samo malim dijelom svoga bogatstva. Šest milijardi dolara za pomoć 42 milijuna ljudi koji će doslovno umrijeti ako im ne pomognemo. Nije komplicirano, aludirajući kako je 2 posto bogatstva Elona Muska (dakle oko 6 milijardi dolara naspram 289, koliko ima) dovoljno da riješi problem gladi u svijetu. UN-ov Svjetski program za hranu u 2020. skupio je 8.4 milijarde dolara. Na Twitteru se postavilo pitanje kako to nije riješilo pitanje gladi u svijetu. Na to je odgovorio sam Musk, rekavši da će prodati sve dionice Tesle odmah i riješiti glad u svijetu ako mu netko iz Svjetskog programa za hranu (WFP) Ujedinjenih naroda objasni kako se to može sa šest milijardi dolara. Index

31.10. (22:00)

Brze i kratke

  • Opet se govori o univerzalnom temeljnom dohotku. Treba li vlada svakome davati novac? Jednom je to uvela Finska, ali je uskoro i odbacila. Nije podiglo zaposlenost (Index)
  • Predsjednik Zelene akcije: Nažalost, hrvatska Strategija niskougljičnog razvoja sadržajno je manjkava i neambiciozna (Nacional)
  • Djeca koja jedu više voća i povrća pokazuju bolji mentalni razvoj (no kidding) (Green)
  • Slaven Belupo pobijedio Hajduk (3:2), Farmaceuti bi se mogli spasiti, ali Bili će teško biti prvi (Podravski), Torcida postrojila igrače Hajduka na Apašu nakon novog neuspjeha u nizu (Index)
  • Pomutnja zbog pomicanja sata na zimsko računanje vremena: žena rodila blizance, starije dijete rođeno u 2:55, a mlađe u 2:05 (Podravski)
31.10. (21:00)

I nije neka srića

Saša Srića, Nedjeljom u 2: Pričao o cijepljenju, covid potvrdama, Laucu, ali i Milanoviću

Razumije, kaže, liječnike Hrvatske udruge bolničkih liječnika koji kritiziraju vlast, zato što su na prvim linijama uz medicinske sestre, anesteziologe, interniste… Pacijent koji dolazi najčešće zbog teške upale pluća koja je prouzrokovana COVID infekcijom, kod kojega prognoziramo da bi mogao bolje proći, pacijent se u roku sat, sat i pol do dva sata urušava i treba mu intenzivna bolnička skrb. Objasnio je i svoje ranije izjave o vlastitom iskustvu s cijepljenjem, da se cijepio jednom dozom nakon što je prebolio COVID, a da bi druga doza u slučajevima kada već imate visoku razinu antitijela mogla biti potencijalno štetna. Predsjednik RH Zoranu Milanoviću s kojim je ušao u verbalni sukob ranije, poručio je da bi trebao slušati svoju suprugu. Oprašta mu što ga je indirektno nazvao lupetalom kojem je pandemija poslužila da ‘izmigolji iz rupe’ te je dodao da su on i Milanović ‘izmigoljili iz iste socijaldemokratske rupe’. Tportal

31.10. (20:00)

Ni u šumu bez dozvole

Dnevno u šumi smijemo ubrati do 3 kilograma gljiva, 10 kilograma kestena i busen mahovine

Svi volimo jesenske plodove, no kao i u svemu, valja biti umjeren. Iako je plodove šumskog bogatstva dozvoljeno skupljati i koristiti kako za osobne, tako i za komercijalne potrebe, postoji Pravilnik o sakupljanju nedrvnih šumskih proizvoda i korištenju šume i šumskog zemljišta, koji definira točne količine koje se na dnevnoj bazi mogu skupiti za osobne svrhe. Skupljanje u komercijalne svrhe podrazumijeva sakupljanje u svrhu prerade, trgovine i u tom slučaju sklapa se ugovor s nadležnom Upravom šuma. Važno je pritom reći – ako ste krenuli u šetnju šumom i „za svaki slučaj“ ponijeli vrećicu u koju ćete ubaciti šaku češera, pokoji list, cvijet koji ćete osušiti za herbarij, treba vam dozvola za sakupljanje, ali i – osobna iskaznica. ICV

31.10. (19:00)

Muzika, kamera, akcija

Još jedna recenzija filma Dune (2021), ovaj put iz pera Bugovog recenzenta

Scenarističku ekspoziciju, kojom je Lynch dočarao političku dimenziju romana, Villeneuve nastoji zamijeniti umjetnički intenzivnijim pristupom. Mistična i poetična atmosfera provlači se kroz cijeli film i čini gledanje najnovije Dine uistinu jedinstvenim iskustvom. To jedinstveno iskustvo upotpunjuje Hans Zimmer koji je napisao glazbu s namjerom da bude drugačija od njegovih dosadašnjih djela. U tu svrhu su korišteni instrumenti koji su  stvoreni posebno za ovu priliku, a sam Zimmer je proveo tjedan u pustinji u Utahu. Premda ne zvuči kao soundtrack kojem ćemo imati želju vratiti se izvan okvira filma, u okviru filma je u savršenom skladu s vizualnim sadržajem. Ipak, nisu svi oduševljeni šturom skriptom i sporim ritmom filma. Dok jedan ekstrem publike opisuje osjećaj pri gledanju nove Dine kao komparativan onom pri gledanju Kubrickove Odiseje, drugi ekstrem misli da je film prosto dosadan. Ono što je sigurno je da film koji se sastoji od sat vremena uvoda, sat vremena akcije, te završava vrhuncem umjesto raspletom, nije format na koji je publika navikla. Bug.hr

31.10. (18:00)

Tko se boji inflacije još?

Ovo su dobitnici i gubitnici inflacije: Umirovljenici i štediše neće biti sretni

Pandemija je u proteklih godinu i pol dovela do niza ekstremnih situacija u svjetskom gospodarstvu. Unatoč tome što se u početku činilo da je riječ o kratkoročnim problemima, sada se čini da će oni vjerojatno trajati dugoročno. Inflacija je u rujnu u Hrvatskoj nastavila ubrzavati i potrošačke cijene su bile veće za 3,3 posto nego u istom mjesecu prošle godine. Međutim, dioničari su u određenoj mjeri zaštićeni od inflacije. Vlasništvo nad nekretninama također je dobra zaštita od inflacije, jer s vremenom zadržava vrijednost. Kupnja dionica koje se mogu pohraniti, poput zlata, također dobra zaštita od inflacije. U vrijeme inflacije gubitnici uključuju štediše, jer novac koji iz godine u godinu stavljaju „sa strane“ postupno gubi vrijednost. Inflacija također negativno utječe na imovinu umirovljenika. Ulagači u obveznice obično su u nepovoljnijem položaju u vrijeme inflacije, kao i za nositelje kredita, koji ga otplaćuju uz promjenjivu kamatnu stopu. Tportal

31.10. (17:00)

Nek se vidi tko je fejk

Tisuću crteža Andyja Warhola prodaje se po bagatela cijeni, ali samo je jedan original

Muzej krivotvorina (Museum of Forgeries) pustio je u prodaju čak tisuću crteža Andyija Warhola i to po cijeni od tričavih 250 dolara. Naravno, postoji kvaka: među njima je samo jedan original. Naime, kolektiv je kupio originalni crtež ‘Fairies’ čija se vrijednost procjenjuje na oko 20 tisuća dolara, a korištenjem digitalne tehnologije i robotske ‘ruke’ koja je rekreirala Warholove poteze kistom, izradili su još 999 vjernih kopija. Svih tisuću primjeraka pustili su prodaju, a uspiju li za svaki od njih pronaći kupca, zaradit će 12 puta više od uloženog ili oko 250 tisuća dolara. Taj svojevrsni umjetnički ruski rulet, MSCHF je nazvao projektom ‘Possible Real Copy of ‘Fairies’ by Andy Warhol’, a cilj mu je (osim zarade) izazvati, kako su ih nazvali, pretenciozne kolekcionare i propitati arbitrarnu procjenu vrijednosti umjetničkih dijela. Lider

31.10. (16:00)

Brze i kratke

  • Ivica Puljak: Plenković treba prestati blokirati razvoj Splita (N1)
  • HUBOL nikada oštrije: Zdravstveni sustav nestaje nam pred očima, dok nam državni vrh izmjenjuje uvrede na razini prepotentnih narcisoidnih maloljetnika zlostavljača (Tportal), sustav ne postoji kad trebate vezu za krevet koji je opskrbljen kisikom (Nacional)
  • Građani Hrvatske povećali štednju u bankama za 18 milijardi kuna (Lider)
  • Osmeročlana obitelj iz Klokočevaca kod Našica izgubila kuću u požaru, svaka pomoć im je dobrodošla (Našice.com)
  • Što stoji iza crkvenih priča o demonima i egzorcizmu? Želja za utjecajem i novcem (Index)
  • Mladoženja iz Koprivnice za svadbeni poklon dobio – tele (Podravski)
31.10. (15:00)

Jer za zimu ipak nije dovoljna ljubav da vas dobro grije

11 savjeta za štedljivo grijanje doma

Krenula je sezona grijanja, a portal Savjeti donosi 11 prijedloga kako štedljivo grijati dom, ali i dobro pripremiti za sezonu grijanja.

  1. Pozvati ovlaštenu osobu da pregleda instalacije za grijanje
  2. Pozvati dimnjačara
  3. Voditi računa o veličini peći na drva s obzirom na prostor
  4. Veći bojler nego što vam treba troši više energije
  5. U prostorijama u kojima ne boravite preporučljivo smanjiti grijanje ili ga čak ugasiti
  6. Termostat – bolje imati digitalni nego analogni
  7. U periodu kada se ne grije, dobro je odzračiti radijatore
  8. Redovito čistiti radijatore
  9. Ne zaklanjati radijatore namještajem i zavjesama
  10. Otvore na vratima mogu se začepiti pur-pjenom ili silikonom, gumenim trakama…
  11. Postaviti samoreflektirajuću foliju iza radijatora, tako se sprečava gubitak topline
31.10. (14:00)

Poljoprivredna obnova

Što razvijati da bi Banovina bila održiva?

Čudovita Banovina, područje od Vojnića i Slunja do Topuskog i Gvozda poljoprivredni je raj na prostoru jako zanimljivom za okolišno poljodjelstvo. Rijetko pučanstvo i neriješeni problemi vlasništva, predstavljaju glavnu smetnju u razvitku i obnovi Banovine. Prednosti su u čistom tlu i slobodnom planiranju. Velike površine ipak jamče proizvodni sustav krava tele. Treba izabrati pravu pasminu goveda od nekoliko istovrsnih koje se nude. Mlada govedina proizvedena prema sustavu krava tele, a temeljena na hrvatskom Simentalcu može dati vrhunsku kakvoću mesa. Na vlastitoj proizvodnji krme s kultiviranim poludivljim pašnjacima priređena za izbirljiva svjetska tržišta. Zatim kunićarstvo, koje je u porastu prehrambene kulture, i kojoj potrošači pridaju sve veću važnost. Kozje mlijeko i sir pravo je otkriće europskih potrošača, a koze poput male Alpske crne pogodna je i za hrvatske ravničarske krajeve. Kod biljne proizvodnje treba se vratiti zaboravljenoj proizvodnji grahorica, odnosno lepirnjača u koje ulazi: bob, leća, slanutak, grah sikirica, zasječeni grah, a grah i lupina za stočnu hranu. Hrana su za ljude i stoku, a pridonose plodnosti tla vežući dušik iz zraka. A dobro je još i bobičasto voće. Agroklub

31.10. (13:00)

'Dobronamjerno i zanimljivo ne ide zajedno'

Karijera i život poznatog stripaša Darka Macana

Strip crtač, književnik, prevoditelj i scenarist Darko Macan u razgovoru za Telegram pričao je o svojoj karijeri. Stripove je počeo crtati s osam godina, a radio je na velikim filmskim projektima poput Star Warsa, i to krajem 90-ih. Trebao je pisati scenarij za Marvelov film Kapetana Ameriku, a trenutno već šest godina radi za francuskog izdavača Delcourt. U početku je htio biti novinar, no ipak je otišao studirati povijest. Nije ga zanimalo toliko dnevno-političko novinarstvo koliko feljtoni. U vojsci je počeo slati svoje stripove na natječaje i u razne redakcije. Prve crteže, ali i tekstove počeli su mu objavljivati u Sportskim novostima, a onda i u Siriusu. 90-ih radi za Modru lastu. Tu kreće pisati i za djecu. Za vrijeme rata ostaje bez posla, pa se javlja na natječaj Dark Horse-a. Ubrzo tu počinje raditi Star Wars stripove, a kasnije i za Marvel. Na pitanje kako je crtati za Francuze, kaže da je važno samo da su ljudi lijepi. Na Balkanu je to potpuno drugačije. Sve je ružno, svi crtamo u najboljem slučaju ovaj neki gradski zagrebački šminkeraj koji nije Bog zna što i to je najelegantnije što uspijevamo. Inače uglavnom crtamo prljave, ružne i zle. Ono čime smo okruženi.

31.10. (12:00)

Po čemu se razlikuje honorar na dekadentnoj televiziji od političkog honorara u dekadentnom Saboru?

Vučetić: HRT nije u stanju, vlastitim snagama, biti slobodan

Ako analiziramo dominantni politički diskurs koji obilježava, primjerice, rasprave o izboru glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije, uočljiva je borba za autorstvo nad borbom da Hrvatska radiotelevizija bude javni servis koji donosi informacije, ali ne i da se ostvari da Hrvatska radiotelevizija uistinu postane slobodni medij. Borba za autorstvo nad borbom nikada nije prava borba. Sasvim je svejedno hoće li se oporba ujedinjavati ili razjedinjavati oko pitanja tko će biti ravnatelj medija koji je politički zarobljen. Onaj tko smatra da se u Saboru, i to ovakvom Saboru, može išta osloboditi, u zabludi je. Sabor je mjesto dekadencije slobode. Tu govornici najčešće govore o sebi kao izvoru države i društva. Marko Vučetić za Autograf.

31.10. (11:00)

Ko se nije cijepio, magarac je bio

Inspektori i policija kreću u nadzor maski i Covid potvrda na okupljanjima

Zbog pogoršanja epidemiološke situacije, Ravnateljstvo civilne zaštite najavilo je strože kontrole primjene epidemioloških mjera diljem Hrvatske. Pojačane kontrole krenule su već u subotu, a nastavit će se pojačano u nedjelju i ponedjeljak, na blagdan Svih svetih kad će se posebno kontrolirati i mjere na grobljima. Inspektori civilne zaštite i policija posebno će obilaziti veća javna okupljanja poput koncerata, organiziranih halloweena, sportskih natjecanja, većih privatnih druženja. Istodobno, Stožer civilne zaštite RH postojeće je epidemiološke mjere jučer produžio do 15. studenoga. Danica

31.10. (10:00)

Brze i kratke

  • Čelnici G20 odobrili povijesni dogovor o globalnoj poreznoj reformi (N1), ali su i bez dogovora o zaustavljanju klimatskih promjena, nema ni roka za postizanje ‘nulte emisije’ (Tportal)
  • Odbili ste cijepljenje? Od sada će to pisati u vašem zdravstvenom kartonu (Poslovni)
  • Noćas pomaknut sat. Iako milijuni Europljana traže ukidanje te prakse, iz Europarlamenta tvrde da odluka zasad stoji i to zbog toga što se države članice ne mogu dogovoriti za koju se varijantu računanja vremena odlučuju (Index)
  • Austrija uvela Klima karte: 3 eura dnevno za korištenje javnog prijevoza u cijeloj zemlji (Green)
  • Odlučeno je: U anonimnoj anketi album Disintegration (1989) od benda The Cure novi je Album tjedna (Forum.hr)
31.10. (09:00)

Digitalni jaz

Jokić: Vlast opet uvodi online nastavu, a klinci žicaju mobitele i laptope od staraca da bi je mogli pratiti

Odluka koju je ovog tjedna komunicirao predsjednik Vlade Andrej Plenković nije u potpunosti nelogična. Doduše pod jednim uvjetom, a taj je da uistinu traje samo dva dana. Pandemija prolazi kroz još jedan od svojih vrhunaca. Broj zaraženih raste baš kao i broj hospitaliziranih i nažalost preminulih. U takvom okružju, dva dana online nastave neće učiniti mnogo štete, ali ni koristi.Online nastava može biti pomoć u situaciji ‘dva dana na kraju tjedna’, ali ona u Hrvatskoj trenutno ne može biti dugoročno rješenje. Jedan od osnovnih razloga za to jest taj da značajan dio učenika nema osnovne preduvjete za kvalitetno praćenje online nastave. Pokraj nestabilne internetske veze, samo 50,8 posto učenika za online nastavu koristilo je svoje računalo ili tablet koji samo oni koriste. Boris Jokić za Tportal.

31.10. (08:00)

S joba u grob

Mirovina bez mira: Kako se iskorištava umirovljenike u Hrvatskoj

Mogućnost rada umirovljenika do pola radnog vremena, uz zadržavanje mirovinskog primanja, uvedena je prije sedam godina s tada novim Zakonom o mirovinskom osiguranju. U početku su tu mogućnost imali samo oni koji su ostvarili pravo na starosnu mirovinu, ali se od rujna ove godine krug umirovljenika koji će uz mirovinu i dalje moći raditi dodatno proširio i na korisnike obiteljskih mirovina. Izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju u Saboru su raspravljene u hitnom postupku te su na snagu stupile 1. rujna. Nakon posljednje mirovinske reforme, broj umirovljenika koji radi i prima mirovinu utrostručen je. Raste broj umirovljenika koji rade zakonski maksimum, a to su četiri sata dnevno. Prosječno je u 2019. godini, prema podacima HZMO-a, radilo 10.098 umirovljenika, dok ih je 2018. godine radilo 4.676. Prošle godine uz mirovinu je prosječno radilo 12.882 umirovljenika. Faktograf

31.10. (01:30)

Odbacivanjem cementa do ekološke gradnje

Zašto je beton toliko štetan za okoliš?

Beton je najčešći materijal korišten u građevinskoj industriji. Iako se čini najboljim prijatelj gradnji, beton je jedan od najgorih neprijatelja okolišu. Kada ga se zagrijava u pećima, proizvodi CO2 koji izuzetno šteti okolišu s obzirom na to da se s proizvodnjom tone ovog građevinskog materijala, proizvede i otprilike tona ugljikovog dioksida. Koliko je moguće da ova industrija u nekom trenutku postane ugljično neutralna? Tvrtka Heidelberg Cement obavezala se kako će do 2030. godine postati ugljično neutralna. Industrija proizvodnje betona pokušava smanjiti postojeću emisiju za trećinu do 2030. godine što bi do kraja desetljeća smanjilo ugljikovog dioksida za pet milijardi CO2. Moguće rješenje je i recikliranje starog betona i zamjena ugljikovodika u pećima biogorivom. Također, za beton postoje i brojne alternative. Green

31.10. (00:30)

Legendarni zlatni sat

Dežulović: Čovjek koji se užasavao sunca – glava prva

Prije i poslije, rekoh, bilo je historijskih Hajdukovih golova, važnih i slavnih, onih o kojima se priča unucima i onih o kojima se slušalo od djedova, ali nijedan — svaka čast i slava i Baki i Boki, i kapetanu Frani i svakome od njegovih sedam stotina golova — nije bio važniji i slavniji od mitskog Onoga Gola što je na Starom placu pao te prohladne jesenske nedjelje prije sedamdeset godina. Poklopile su se kazaljke na zlatnom satu, pa je u prvom trenutku izgledalo da je Broketin balun odletio preko Marjana i pao u more tamo negdje iza Čiova, tako je nebo došlo krvavo i purpurno. U sljedećem trenutku činilo se da je to Broketin projektil u Mrkušićeve suprotne rašlje zapravo probio i mrežu i zid stadiona i onaj veliki rezervoar stare Plinare iza južne tribine, a Stari plac eksplodirao u vrelom piroklastičnom oblaku vriske, huka, zvonjave i grmljavine u hiljadu boja, prisjeća se Boris Dežulović za Telesport. Tu je i drugi dio priče.

30.10. (23:30)

Brze i kratke

  • Obiteljski liječnik o Beroševim uputama: To je samo popis lijepih želja ministra (N1)
  • Sinovi HDZ-ovaca divljaju, dilaju, prijete i mlate. Nijedan nije završio u zatvoru (Index)
  • Kviz: Kultni horrori – znaš li u kojima su glumili ovi muzičari? (Muzika)
  • Od ponedjeljka promjena za sve vozače, sa zimskim računanjem vremena nastupaju zimski uvjeti na cesti (Danica)
  • Božo Vrećo: Nisam nikad želio da me netko smatra manje vrijednim zato što imam jaku ženu u sebi, jakog muškarca, ali i dijete (Tportal)
30.10. (22:30)

Spomenik pandemiji

Hrvatski arhitekti osvojili drugo mjesto na prestižnom natječaju u Japanu

Krešimir Rogina, arhitekt i voditelj Međunarodne škole arhitekture Hrvatske glazbene mladeži, koja se održava svako ljeto u Grožnjanu, zajedno je sa svojom kolegicom Bernardom Ivančan u Tokiju osvojio odličje srebrnog sjaja. Hrvatski dvojac Ivančan i Rogina sa svojim je projektom “Storiescapes” nastupio na prestižnom natječaju Interpathetic Spaces (Prostori suosjećanja), svojevrsnoj Arhitektonskoj olimpijadi, i među 268 radova osvojio drugu nagradu plasirajući Hrvatsku među najveće svjetske lidere u ovom području. Tema natječaja bila je postpandemijska arhitektura, a projekt “Storiescapes” , odnosno “Krajolici priča”, pričobrazi, govore o prikupljanju, pohrani, prepričavanju i smišljanju novih priča središnje Hrvatske usmenom predajom. Slijedi postavljanje projekta, već je predstavljen u zagrebačkom MSU, a službeno će biti postavljen na Malešnici. Glas Slavonije

30.10. (21:30)

Ponovno ćemo se svađati za Šćukin berek

Slama kao građevinski materijal: Sve se više ljudi odlučuje za takvu vrstu gradnje doma

Sve je više ljudi i građevinskih tvrtki koje se okreću ka alternativnim građevinskim materijalima. U posljednje je vrijeme slama postala jedan od traženijih materijala za gradnju kuća, posebice u Francuskoj i to zbog sve većeg nedostataka resursa poput drva koji tjera mještane da koriste slamu kao alternativni temelj za gradnju. Slama osim što je ekološki prihvatljiva, znatno je i jeftinija od mnogih drugih materijala jer svake je godine ima u izobilju u lokalnim poljoprivrednim usjevima. Do sada poprilično neozbiljno shvaćen građevinski materijal, danas tema naslovnica specijaliziranih časopisa gdje upravo slamu svrstavaju u budućnost održive arhitekture. Green

30.10. (20:30)

Može jedan radioaktivni gemišt?

Nuklearka u Češkoj proizvodi i svoje vino

Više od 700 kilograma rajnskog rizlinga i bijeloga sauvignona ubrano je u prvoj berbi u vinogradu češke nuklearke Dukovany. Uz rashladne tornjeve prije nekoliko godina posađeno je 2.040 trsova i to uz pomoć vinara i energetskih inženjera. Južna Moravska, kraj u kojemu se nalazi nuklearka poznata je po vinogradarstvu, a ove su dvije sorte karakteristične za to područje. Od ubranog grožđa planira se proizvesti oko 600 butelja vina, no ono se neće prodavati na slobodnom tržištu nego će ga posluživati u posebnim prigodama. Grožđe i vino se testiraju na radioaktivnost, a osim loze, spomenuta nuklearka također ima i svoj pčelinjak, tako da njezini zaposlenici proizvode i med. Agroklub

30.10. (19:30)

Može, Miljenko, idemo sad onda u Afganistan

Jergović o putu u Beograd: Dok god grle, ove ruke ne mogu ratovati

Dobro je, ljekovito, odlaziti u Beograd i u Srbiju. Ustvari, dobro i ljekovito odlaziti je kamo god vam se učini da je tuđe, ludo, nenormalno, neprijateljsko… O kojoj god zemlji televizija ružno govori, čijeg god ludog vladara novine ogovaraju, gdje god široke narodne mase glasaju u isti glas, tamo treba ići. I tamo je važno ići da čovjek u kraj stane vlastitim predrasudama, još prije nego što se uspiju toliko namnožiti da mu inficiraju pamet. Srbija je mnogo bolja, Beograd je bolji, od glasova koji o njima stižu. Što, opet, ne znači da u svim tim predrasudama nema istine. Putopisno-misaoni Miljenko Jergović za 24 sata.

30.10. (18:30)

Hrvatska se povlači na rezervni koronapoložaj

Plenković priznao poraz: Bitka za procjepljivanje je izgubljena

Andrej Plenković u ponedjeljak je između redaka priznao državni debakl u borbi protiv koronavirusa. Naime, promovirao je daljnju borbu u tri smjera: prvi smjer je promoviranje treće doze cjepiva, drugi je da se što više nose i kontroliraju maske u unutarnjim prostorima, a treći je prelazak na online nastavu i razmišljanje o produžetku jesenskog odmora. Dakle, tko se cijepio – cijepio se. Doduše, Plenković je nakon sjednice CK HDZ-a pozvao sve da se cijepe, ali je kampanja ‘budi odgovoran – cijepi se’ – propala. Cijepljeno je samo 55,8 posto odraslog stanovništva. Tim ćemo tempom do 70 posto procijepljenosti doći tek idućeg ljeta. Ništa, dakle, od zaustavljanja korone kolektivnom imunosti. Goran Litvan za Lider.

30.10. (17:30)

Brze i kratke

  • Zagreb među deset najzagađenijih gradova na svijetu (N1)
  • Petrol preuzima Crodux, Slovence iznenadio posrednik: bivši ministar Dragonja uz kojeg se veže i neobičan slučaj krađe povjerljive poslovne dokumentacije (Tportal)
  • Dobre vijesti s tržišta plina: cijene pale ispod 800 dolara za tisuću kubičnih metara, sve zahvaljujući Putinu koji je dao zeleno svjetlo za pumpanje plina u europska skladišta (Tportal)
  • U Zagrebu otvorena ambulanta za biljke: usluga besplatna, a mogući i kućni posjeti (Green)
  • Otkriven tisuću godina star kanu koji su koristili drevni Maye (Index)
30.10. (16:30)

Infowars

Gavranović: Poslovno novinarstvo u suvremenim kretanjima

Kada politički novinar napravi grešku, on/ona izgledaju smiješno i predmet su poruge jedan dan. Kad financijski novinar napravi grješku, ljudi gube novac, izjavio je financijski analitičar Washington Posta. Naš doajen novinarstva, koji je dobar dio karijere proveo u sferi gospodarstva, Ante Gavranović za Epohu kaže sljedeće: gospodarstvo preuzima kormilo u svjetskim zbivanjima i svi procesi internacionalizacije, globalizacije i drugih aktualnih procesa vezani su isključivo uz gospodarstvo odnosno uz politiku, koja kroz gospodarsku supremaciju želi uspostaviti novi svjetski gospodarski poredak. Živimo, zapravo, u svijetu gdje ekonomsko jači i financijski moćniji određuju sva pravila igre kao i mjerila ponašanja i djelovanja. Svijet interesa i svijet nasilja ulaze u nasilnu preraspodjelu svih odnosa u društvu, pa time i u gospodarskoj sferi. Najveća opasnost suvremenog čovječanstva leži u jazu u prikupljanju, širenju i korištenju informacija.

30.10. (15:30)

Nakon što se prvi dojmovi nisu skroz ni slegli...

Dune part II: Sve što znamo o nastavku ovog serijala

Nedavno izašla nova verzija filma “Dune” glavna je tema filmskih zaljubljenika i kritike: glumačka je postava impresivna, vizualni dojam još bolji, glazbu je radio veliki Hans Zimmer, a priča je jedna od najpoznatijih u povijesti znanstvene fantastike. Potvrđeno je i snimanje nastavka, koji će izaći za dvije godine. Film će obraditi drugi dio knjige, i izaći će samo u kinima, bez paralelnog prikazivanja na streaming servisima. Bit će tu glumačke ekipe koji su obilježili prvi dio, ali tek se očekuju i novi, kako likovi iz knjige, tako i glumci koji će ih utjeloviti. Prvi dio je možda bio važniji za izgradnju osnove, dok će u drugom dijelu Villeneuve imati slobodnije ruke: Reći ću samo jedno: za mene je Dune 1 predjelo, a Dune 2 glavni obrok. Muzika

30.10. (14:30)

Evolucija je uvijek moguća

Raos: Crvi na Marsu (ako, ako)

Mars je planet (trista) čuda otkako je još u 19. stoljeću, 1881. godine, talijanski astronom Giovanni Virginio Sciaparelli na njemu otkrio zagonetne kanale. Drugog astronoma su ti kanali toliko fascinirali da je samo za njih izgrađena zvjezdarnica, kako bi tražio znakove života, odnosno ostatke civilizacija. No, kasnijom je tehnolgoijom i jasnim fotografijama utvrđeno da su spomenuti kanali bili optička varka. Radilo se o brojnim kraterima koji su se činili kao pravilne linije. Međutim, nedavno je i Raos čitao o ostacima nekadašnjeg višestaničnog života na Marsu, što dokazuje da je Mars nekad bio sličniji Zemlji, ali samo prvih milijardu i pol godina. Tamo nije bilo mora, ali je bilo jezera koja su presušila. Organizmi koji su se tamo razvijali imali su anaerobne uvjete, dakle bez kisika. Atmosfera na Marsu uglavnom se sastoji od CO2 i sumporovodika. Tamošnji organizmi (cjevaši) su ulazili u simbiozu s mikrobima. Nenad Raos o evoluciji na Marsu (koja nije daleko stigla) za Bug.hr.

30.10. (13:30)

Dodavanje soli na ranu

Lovrinović: Umjesto kamatama guverner upravlja strahom

Guverner HNB-a je ljudima poručio da će im rate kredita porasti 20%. Guverneri središnjih banaka inače rijetko daju izjave, a kada ih daju, one su kratke, škrte i smirujuće. Nakon njegove nevjerojatne izjave dobio sam hrpu poruka i s molbom da ljudima objasnim o čemu je riječ i dam savjete. Neki su bili bijesni, drugi vrlo zabrinuti i izgubljeni a bilo je i onih koji su iznosili konkretne prijedloge i molili da im potvrdim je li to pravo rješenje. Neki su htjeli zatvoriti kredit makar prodali dio imovine i posuditi novac od rodbine da to učine. Guverner je tako posijao strah jer ljudi opečeni od slučaja franak, prešutnih prekoračenja, prevara leasing društava i torbarenja austrijskih kreditnih zadruga po Hrvatskoj nemaju nikakvo povjerenje u HNB. Ono što je još čudnije jest da HNB nikada nije upravljao kamatnom stopom, jer je u provođenju monetarne politike koristio fiksni devizni tečaj. Upravljanje kamatama prepustio je bankama. Kada već ne upravlja kamatama on je preuzeo ulogu upravljanja strahom ljudi, kao da im nije dovoljno sijanja straha od korone. Sve je u stvari u rukama stranih banaka, a HNB samo glumi središnju banku. Unatoč tome takvi ljudi nas guraju u projekt uvođenja eura u ovo vrijeme dubokih tektonskih poremećaja. Ivan Lovrinović za Epodhu.

30.10. (12:30)

Ko bi rekao da bi lignja mogla postati popularna tako odjednom?

Squid Game – topla ljudska krvava igra

S obzirom da je koncept solve or die već više puta viđen, kako u spomenutim filmovima naslova “Battle Royale” ili američkim filmskim franšizama “Cube” i “Saw”, tako i u serijama poput japanske “Alice in Borderland”, senzacionalni rezultati “Squid Gamea” moguće da nisu vezani uz njenu smrtonosnu, nego ljudsku dimenziju. Osim toga, za razliku od spomenutih priča, u “Squid Gameu” igrači nisu prisiljeni sudjelovati, nego su tamo svojevoljno i demokratski mogu izglasati da će napustiti igru. Dakako, taj izbor ustvari i ne postoji, jer su natjecatelji redom ljudi koji su do grla u dugovima pa i nemaju preveliku želju vratiti se u svoju paklenu svakodnevicu. Veliku ulogu u popularnosti igra i estetika serije. U scenografiji se pazilo na svaki detalj. Ima svojih grešaka, i to, nažalost, ponajviše u prijevodu. Serija nije samo o igri, otvara pitanja moralnosti, odanosti, prijateljstva, naivnosti i mogućnosti postojanja humanizma u kapitalističkim društvima. Dijana Ćurković za Ravno do dna.

30.10. (11:30)

Brze i kratke

  • Amerika skinula oznaku tajnosti s obavještajnih podataka o podrijetlu covida: virus nije razvijen kao biološko oružje, ali… iako još uvijek na razini spekulacija, vjeruje se da je virus rezultat nesreće eksperimenta u laboratoriju na životinjama u Wuhanu (Tportal)
  • Toplinski valovi u budućnosti će biti češći i pogubniji (HRT)
  • Ususret Svih svetih: Koje se cvijeće može posaditi oko groba i kako ga održavati? (Savjeti)
  • U Zagrebu vozio bez dozvole pa se odbio testirati na droge. Kažnjen sa 60.700 kn (Index)
  • Noćas pomicanje satova unatrag za zimsko vrijeme. (N1)
30.10. (10:30)

Zuckerberže, na kuli sjeđaše

Želimo li stvarno da nam novu digitalnu eru kroji Mark Zuckerberg?

Facebook ne želi samo novo ime, Facebook želi novi svijet. Točnije, biti predvodnik u novim virtualnim univerzumima za koje pretpostavljaju da će krojiti našu svakodnevicu u budućnosti. Metaverse se tako nameće kao novi buzzword, internet svijet koji nije samo za promatranje. Na kojem se ne surfa, već u koji bismo doslovno uronili kako bi postali dio samog interneta. Sama veličina plana, gdje ne idu samo prema XR-u nego ciljaju sve platforme te ciljaju spoj fizičkog i digitalnog je izuzetan pothvat kojeg samo najjači igrači mogu ostvariti. Pričat ćemo o tehnološkim naprecima… ali uvijek negdje nakon mjesec dana shvatimo da jedino što Facebook želi uznapredovati jest broj aktivnih korisnika na platformi. Pa dok nam Mark i ekipa mažu oči predivnim video trailerima naše metaverse budućnosti zaboravljamo da se iza te virtualne fasade nalazi isti onaj Facebook koji ne sprječava da mu se na platformi trguje ljudima. Tehnokracija

30.10. (09:30)

Medeni krov

Pčele na krovu bečke Vijećnice godišnje proizvode 180 kilograma meda

Bečka gradska vijećnica nije samo središte politike nego i pčela. Od 2014. godine na krovu Vijećnice u glavnom gradu Austrije nalazi se nekoliko košnica. Smještene su za aktivnu zaštitu pčela u gradu, a raznovrsnu hranu pronalaze na starim stablima u parku ispred zgrade. Ove pčele godišnje proizvede više od 180 kg meda koji se potom daje u dobrotvorne svrhe. Košnice na krovu gradske vijećnice su projekt koji treba služiti kao primjer drugima. Beč se obvezao na očuvanje količine zelenila u gradu. O pčelama se brine vijećnički pčelar. Green. Nadamo se da su im pčele dosad uzimljene. Naime, iako pčele ne spavaju zimski san, dolaskom hladnijih dana mora ih se adekvatno pripremiti za zimu. Podravski

30.10. (01:00)

Stvarni život je luđi od serije

Dežulović: La Casa de Leasing

U Netflixovoj seriji Profesor i suradnici zauzmu palaču Kraljevske kovnice u Madridu i u njoj odštampaju gotovo milijardu eura. A družina iz Nadzornog odbora RBA Leasinga za istih tih stotinjak milijuna eura za pola sata na jutarnjem kolegiju zavrtjela varijabilnu kamatu i fiksnu maržu, sve uz cappuccino iz automata i integralne kroasane iz Pan-peka u Radničkoj! I što je najbolje, nitko se ne uzbuđuje: nema policijskih specijalaca, tajnih službi i vojske, nema njihovih lica na potjernicama Interpola po europskim aerodromima, nema ničega. Ima samo, shvatili ste, razorne kritike društva kojemu su banke što pljačkaju građane organizirani kriminal, a građani što pljačkaju banke narodni pokret otpora kapitalizmu i osveta korporativno-bankarskom establišmentu. Jebala vas La Casa de Papel – piše Boris Dežulović. Novosti

29.10. (23:00)

Na put, na put

Putopis žene koja je prehodala stazu Via Adriatica

Tatjana Šavorić medicinska je sestra, planinarka i alpinistica koja je odlučila prehodati 1.100 kilometara dugu turističko-planinarsku stazu Via Adriatica, koja se proteže od Prevlake nedaleko Dubrovnika do rta Kamenjak kod Pule. O svom iskustvu napisala je knjigu ‘Moja planina’. O putopisu piše Lupiga: Lijepo, pitko, duboko i sa svim psihofizičkim znanjima o sebi koje tako jednostavno prenosi u tekst, toliko da mogu bez srama reći da mi se većina putopisne hrvatske književnosti učinila kao kalkulirani fejk prema bujici tekstualnog duha ove žene. Još samo da nije nekoliko puta u knjizi počela pisati o čudima staze, i od situacijskih igri slučajnosti te ljudske dobre volje graditi one pseudo-religijske Camino prodaje i predaje, dojam bi bio skoro pa savršen.

29.10. (22:00)

Nadmetanje velikih sila

Christopher Hill – Balkan Boy

Povratak Cristophera Hilla na Balkan sugerira da bi EU i SAD mogli i promijeniti svoj dosadašnji pristup i prikloniti se, primjerice, onome što zagovara američko-srpski ekonomist Branko Milanović u svom članku Nadmetanje velikih sila i zemlje u razvoju. Milanović je u uvodnom dijelu teksta napisao da se SAD i Kina bore da učvrste i ojačaju svoj utjecaj na ostatak svijet, a novi sukob velikih sila ima mnogo sličnosti s nadmetanjem SAD-a i Sovjetskog Savez u doba hladnog rata. Sjedinjene Države su tada nudile zemljama u razvoju privlačniji model od sovjetskog, a Kina je danas preuzela inicijativu jer nudi inicijativu bez previše miješanja u unutrašnju politiku. Da bi SAD ponovo bile konkurentne potreban im je novi model koji se ne zasniva na učenjima iz prošlosti ili mekom pritisku za provođenje institucionalnih reformi nego na spremnosti da ponude konkretne investicije, kako to čini Kina – piše Zoran Daskalović. Novosti

29.10. (21:00)

Brze i kratke

  • Incident u Požegi: Ministar Banožić zatražio ostavku načelnika Glavnog stožera OS RH admirala Roberta Hranja, kaže da mu je zabranio govoriti (N1) Milanović: Ja sam zabranio da ministar govori (Index) Plenković: Ovo je bio puzajući državni udar (HRT)
  • Vlada objavila: U dva dana više od 10.000 cijepljenih prvom dozom (Novi list)
  • Zgodna crtica o promjenama na čelu HERA-e: Što povezuje starog i novog čelnika agencije? Prilično izdašne naknade (RTL)
  • Ekonomist: Rashodna strana proračuna podcjenjuje potrebe koje će se pojaviti – plaće javnih službi, materijalni troškovi… (Večernji)
29.10. (20:00)

Čista poezija

Kratka priča Ivice Prtenjače: Sitne kosti na Saint-Micheleu

Prije skoro dvadeset godina, u Parizu, u lipnju, hodam bulevarom Saint-Michel, nekakav je sajam glazbe i svakih pedesetak metara netko svira, stvara toplu buku, makar udara u lonac i šuška praznom limenkom u koju je ubacio kamenčić. Netko pjeva. To je Celeste, njezina je kosa pokošena i uznemirena noć iz ravnog i ranjivog Senegala, rodila se ovdje, malo sjevernije u dvadesetom arondismanu. Celeste pjeva i njezine teške narukvice udaraju o tanka zapešća i ja između jurećih automobila pokušavam razaznati taj zvuk, udarac srebra na mladoj, dugačkoj kosti. Na zategnutoj svijetlo smeđoj koži koja je zategnuta preko ovog dijela ulice i svakako preko mnogih godina što će proći i nabacivati po meni blato zaborava – piše Ivica Prtenjača. Lupiga

29.10. (19:00)

Zajedno jači igrači

Zadruga misli i građanima smanjiti račune za struju

Tomislav Birtić za Express piše o zadrugama: Cilj je ekonomski okupiti malo i srednje poduzetništvo kako bi prvenstveno zajedničkim nabavama prema velikim dobavljačima smanjili troškove te ga time učinili efikasnijim i otpornijim na buduće recesijske i pandemijske šokove. Kolektivnim nabavama bi udruženi mali postizali cijene koje mogu ostvarivati samo veliki igrači. Zadruga može nuditi računovodstveni servis, marketing, brendiranje i konzalting kao servis manjim firmama koje si to ne mogu priuštiti. Suština je economy of scale. Zadruga može ugovoriti nižu cijenu struje za zadrugare, ali i građanstvo, fizičke osobe u zadruzi. Ako se, recimo, 10.000 poduzetnika registrira da će nabavljati struju nastupajući kao zadruga, svaki ima prosječno pet radnika, a prosječan trošak struje po radniku je 200 kuna mjesečno, to je mjesečni račun od deset milijuna kuna. Smanji li zadruga kolektivnim pogađanjem račun za 10%, to je ušteda za firme od milijun kuna mjesečno. A sad zamislimo pregovaračku snagu uključi li se u zadrugu i milijun građana.

29.10. (17:00)

Brze i kratke

  • Urod podbacio, maslinovo ulje skuplje i do 50 posto (N1)
  • Najskuplji na tržištu: U Hrvatskoj se prodaje McLaren Speedtail za 27,8 milijuna kuna (Autonet)
  • Kineski studenti tužili Apple jer prodaju iPhone bez punjača, pod izlikom zaštite okoliša (Bug)
  • Projekt Raven: Kako se Amerikanci hakerima bore protiv drugih hakera (Express)
  • Velimir Šonje o burzi i proračunu (Ekonomski lab)
29.10. (16:00)

Slatko...

Limunada mafija: Slatki sokovi postali su milijunski posao za krijumčare u Portugalu

U maniri američke prohibicije 1920-ih kada je crno tržište alkohola cvjetalo, slična priča danas je aktualna u Portugalu, ali sa bezalkoholnim pićima prepunim šećera. Na njih je Portugal 2017. uveo porez koji poskupljuje konačnu cijenu. Otada je eksplodiralo crno tržište pa se iz Španjolske regularno švercaju cisterne do vrha napunjene ‘slatkim zlatom’. Šverceri se nazivaju limunada mafija. Poslovni

29.10. (15:00)

Zelena patrola

Što se krije iza ekstremističke stranke Treći put?

Njemačka neonacistička stranka Treći put (Der III. Weg), koja broji samo nekoliko stotina članova, privukla je tokom vikenda pažnju međunarodne javnosti okupljanjem na njemačko-poljskoj granici u pokrajini Brandenburg s namjerom da se oružjem onemogući migrantima ulazak u zemlju. Stranka je osnovana 2013. godine, smatra se da je povezana s “lijevim krilom” koje propagira nacističku ideologiju i zalaže se za nacionalizaciju svih ključnih njemačkih industrijskih grana, kao i javnih servisa, socijalne skrbi, banaka i velikih kompanija. Program uključuje financiranje obitelji s mnogo djece, te “mirnu obnovu Velike Njemačke u njenim izvornim granicama”. Deutsche Welle

29.10. (13:00)

Brze i kratke

  • Je li rast cijena nekretnina ‘pojeo’ subvenciju? Pitajte građane Slavonskoga broda ili Osijeka (Zgradonačelnik)
  • Eskalacija napetosti između Tajvana i Kine, Amerikanci će pomoći tajvanskim snagama (Novi list)
  • Metallica slavi četiri desetljeća postojanja i 30 godina od kultnog Crnog albuma (DW)
  • Počinje zimsko računanje vremena, obvezna dnevna svjetla i zimska oprema (N1)
  • Kako odabrati pravog psa za sebe i svoju obitelj (Savjeti)
29.10. (12:00)

Zlato jeseni

Zašto pečeni kesteni stoje 30 kuna?

Jedan kestenjar, kad plati sirovinu, energent i najam te isplati minimalnu plaću jednom radniku (primjerice sebi), mjesečno utroši 13.130 kuna, a ako u prosjeku proda 2520 mjerica, od kojih nisu sve velike pa računamo prosječnu cijenu mjerice po 21,66 kuna, ispada da na mjesec uprihodi 54,5 tisuća kuna. Po mjerici kestena dakle utroši 6,33 kune, a zaradi 15,33 kune. Jutarnji

29.10. (11:00)

Ina obustavila proizvodnju u rafineriji u Rijeci

Inina rafinerija u Rijeci obustavlja proizvodnju. Mjera je privremena, kako bi se izvršili radovi promjene katalizatora, radovi na novim pogonima i prilagodba postrojenja. Novi list pitao je Inu raspolaže li dovoljnim zalihama goriva i hoće li eventualni uvoz možda utjecati na cijene goriva, kao i dokad će trajati remont. Opskrba tržišta svim vrstama goriva je osigurana za cijelo razdoblje obustave rada, a gorivo će se snabdijevati iz Ininih vlastitih zaliha te po potrebi s mediteranskog tržišta. Eventualni uvoz neće utjecati na cijene goriva nakon isteka Vladine Uredbe o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, a remont bi trebao biti završen u siječnju ili veljači, odgovaraju iz Ine.

29.10. (10:30)

Sponzorirana vijest

Keyworlds nudi Windows 11 i Windows 10 na Halloween rasprodaji, cijene kreću od 7,27 eura

Windows 11 su najbolji Windows OS od 2015. sa poboljšanim sučeljem i lakoćom rada, te novim društvenim karakteristikama. Licencu za Windows 11 možete dobiti za 17€, a za Windows 10 za svega 7 €. Sve na Keysworlds.com

48% jeftinije cijene uz unos koda: BKK48

Uz kupon kod BKK50 ovaj softver dobivate uz 50% popusta:

29.10. (10:00)

Ime nije ništa; ono što nazivamo ružom, isto bi mirisalo i s drugim imenom

Facebook promijenio ime, zove se Meta

Facebook se od danas zove Metaobjavio je Mark Zuckerberg. Nova tvrtka bit će vlasnica Facebooka, Instagrama i WhatsAppa te Oculusa, brenda vezanog uz virtualnu stvarnost. Rebranding dolazi nakon brojnih skandala koji su se tvrtki dogodile u posljednje vrijeme. RTL

29.10. (09:00)

Brze i kratke

  • U Hrvatskoj su gubici pitke vode čak 50 posto – zbog starih cijevi (N1)
  • Otvoreno: Hoće li povećanje minimalne plaće popraviti životni standard? (HRT)
  • Poslodavci Plenkoviću: Zašto se hvali povećanjem minimalca kada će to platiti netko drugi? (RTL)
  • Turska grupacija Yildirim s ponudom za kupnju Petrokemije došla i u Banske dvore (Poslovni)
  • G20 će se obvezati da zagrijavanje ostane unutar 1,5 stupnja Celzija (Novi list)
  • 30 besplatnih alata za istinske geekove – Supersak za šmokljane (Bug)
29.10. (01:00)

Predsjednik Thatcher

Dežulović: Vjetrogonja Milanović i njegovo doba

Predsjednik je gotovo zaridao od sreće. Tu je rečenicu čekao cijeli mandat. Misli na sebe, a ne na druge. Dobro, nije baš čisti jedanaesterac, više naš klasični pučki deseterac, pa ako i nije epski, eno ga lirski, s cezurom nakon petog sloga, jebemtimater, Đura Jakšić, Laza Kostić, Zoran Milanović! Konačno je imao svoj citat. Misli na sebe! I za trideset pet godina profesori na Harvardu i nobelovci u Stockholmu govorit će: Kako je to onomad rekao veliki Zoran Milanović: Misli na sebe, a ne na druge! – piše Boris Dežulović. N1

29.10. (00:00)

‘Što je čovjek dalje od ludosti to manje ima od života’

U povodu rođendana nizozemskog filozofa i humanista Erazma Roterdamskog, koji bi danas ispuhao 556 svjećica, evo par njegovih mudrih citata iz djela ‘Pohvala ludosti‘: “…znak je prave pameti da ne želiš biti nadljudski mudar kad si već rođen kao čovjek, nego da sa čitavim svijetom ili dragovoljno zatvaraš oči pred pogreškama ili se uljudno pretvaraš.

…ako mudrost leži u iskustvu, tko više zaslužuje da nosi ime mudraca: da li pametan, koji se nešto iz stida, nešto iz plašljivosti ne prihvaća ničega ili ludak, koga ni od jedne namjere ne odvraća ni stid (jer ga nema) ni opasnost (jer ne razmišlja)? Mudrac se zagnjuruje u knjige starih pisaca, gdje se nauči nekom pretjeranom cjepidlačenju. Ludak, naprotiv,baš stoga što neprestano učestvuje u svemu i ne haje za opasnost, stiče pravu mudrost. To je dobro uočio i Homer, iako je bio slijep, jer veli: i lud se nauči u nevolji.

28.10. (23:00)

Vampiri nisu strašni

‘Kad padne mrak’ i u trećoj je sezoni jedna od najsmješnijih serija na televiziji

Iako su svi vampiri, pa i nevampiri u seriji fenomenalni, bez premca je najsmješniji Nandor Nemilosrdni, najstariji vampir u kućanstvu, nekadašnji osvajač i nemilosrdni ratnik Osmanlijskog carstva. Kayvan Novak, mladi britanski glumac iranskog porijekla glumi ga urnebesno, počevši od apsolutno suludog naglaska do kombinacije veličanstvene okrutnosti sa sitničavom nezrelošću i naivnošću. T-portal

28.10. (22:00)

Brze i kratke

  • Sprema se otvaranje Arene. Najavljene stroge kontrole kafića, šoping-centara… (Index)
  • Zašto je opet pomaknut rok za popisivanje stanovništva? (N1)
  • Solinska tvrtka Include Ivana Mrvoša predstavila je novi proizvod – Aerys postaje namijenjene mjerenju kvalitete zraka u gradskim četvrtima (Poslovni)
  • Mlada inženjerka iz Azije u ožujku je doselila u Split, a već rastura hrvatski i razvija biznis (Slobodna)
  • Strip The Umbrella Academy: Šarmantno šlampava superherojska saga (IMightBeWrong)
28.10. (20:00)

Prijedlogom rebalansa deficit proračuna opće države 4,5% BDP-a, procjena rasta skočila s 5 na 9%

Vlada je poslala u saborsku proceduru rebalans državnog proračuna za ovu godinu, kojim je proračunski deficit opće države podignut s ranije projiciranih 3,8 na 4,5 posto, uz rast prihodne strane za 3, a rashodne za 6 milijardi kuna te smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 83,1 posto BDP-a. Izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2021. godinu ukupni prihodi proračuna povećavaju se za 3,3 milijarde kuna, na 153,6 milijardi kuna, a rashodi za 6 milijardi na 173,3 milijardi kuna. Očekuje se da će državni proračun bilježiti manjak u iznosu od 19,7 milijardi kuna ili 4,7 posto BDP-a, dok će manjak opće države po metodologiji ESA 2010 biti 18,9 milijardi kuna ili 4,5 posto BDP-a. T-portal

28.10. (19:00)

Dobri stari rock

Rebel Star ‘Početak i kraj’ – na kraju ostaju samo pjesme…

‘Početak i kraj’ nije album artističke akrobacije, to je album zbog kojeg se voli rock and roll, album koji spaja srodne duše, album koji svijetli obraz starijoj generaciji, ali ne navodi mlađe da na njega gledaju posprdno kao na neku okaminu prošlih vremena. Da se razumijemo, stilski to jest “okamina”, ali izuzetno živahna, komunikativna i puna duše, pa je prvenstveno sve to skupa oživljavanje jedne drevne vještine (rock and rolla) u njenom najljepšem sjaju u ovom trenutku. Jer nije rock and roll samo ono što zvuči kao rock and roll, već to mora imati i smisla. Ravnododna

28.10. (18:00)

Brze i kratke

  • Cijela Hrvatska u tamnocrvenoj zoni na novoj korona karti Europe (N1)
  • Nizozemska napravila selo u kojem će stanovati ljudi koji boluju od demencije i Alzheimera (Punkufer)
  • Što probati u novom all you can eat restoranu azijske kuhinje u Radničkoj (Super1)
  • Infografika: kako se donose odluke u zgradi (Zgradonačelnik)
  • Video: Koju bundevu odabrati i kako je izdubiti za Noć Vještica (Savjeti)
28.10. (17:00)

Blažena tišina

Andrea Andrassy: Zašto se odjednom svi toliko deru?

Danas je postalo sasvim normalno da postoje ljudi koji jednostavno ne isključuju zvuk – i ne samo da im nije neugodno kad im se mobitel zadere u prostoriji u kojoj se podrazumijeva mir, nego se neki i javljaju na telefon u kinu, usred filma. Djevojko u redu J, nerazmnožila se dabogda. A video pozivi, je li vam zapela za oko količina ljudi koja odjednom MORA telefonirat preko videa – u javnosti? A telefoniranje na spiker u kafićima i dućanima i tramvajima kad okolo stoje ljudi koji nisu (i ne žele bit) uključeni? – piše Andrea Andrassy na blogu.

28.10. (16:00)

Problemi

Tomašević: Dug Grada Zagreba iznosi 8,2 milijardi kuna, poskupljenja nisu isključena

Konsolidirani dug Grada Zagreba iznosi 8,2 milijardi kuna. Pola od toga je Holding. Stanje je to od 31. lipnja. Grad će funkcionirati, ali ne može nastaviti ovakvim tempom. Ovo je neodrživ model. Sljedeći tjedan ćemo dati novi plan… Nije tajna da u Holdingu imamo ljude koji ne rade ništa – izjavio je gradonačelnik Tomislav Tomašević. Dnevnik.hr

28.10. (15:00)

Bitcoin ETF obilježili bombastični naslovi i impresivne brojke. Što je to uopće?

Kako u praksi zapravo funkcionira prvi bitcoin-linked ETF? Prema prospektu fonda, otprilike 30% imovine bit će uloženo u terminske ugovore, dok će ostatak biti preusmjeren u kratkoročne vrijednosne papire, a fond zadržava (približno) 100% izloženosti prema bitcoinu upotrebom poluge inherentne terminskim ugovorima. Svaki standardni terminski ugovor na bitcoin sadrži 5 bitcoina (trenutne tržišne vrijednosti oko 300 tisuća dolara), dok se trenutna marža po ugovoru kreće oko 100 tisuća dolara, i to je esencija alkemije pomoću koje fond ostvaruje 100% izloženosti prema bitcoinu sa svega 30% uloženog kapitala. Ostatak služi kako bi pokrio maržne zahtjeve te ih fond drži u vrlo likvidnim financijskim instrumentima, poput američkih državnih obveznica. U slučaja pada tečaja BTC/USD, fond mora podebljati maržu na svoje pozicije na burzi (prodati nešto obveznica i priložiti gotovinu), dok se rastom cijene bitcoina oslobađa dio sredstava koje je potom moguće ponovo uložiti u državne obveznice – piše Mario Gatara. Index

28.10. (14:00)

Volimo tog luđaka

‘Svinja’: Film s odličnim Cageom nije ono što očekujete, ali jest jedan od najboljih i najneobičnijih ove godine

Cage prolazi glumačku odiseju kakvu nije odavno prošao i podsjeća da još uvijek može odigrati moćnu ulogu u jednom od najboljih, najneobičnijih, najemotivnijih i najhumanijih filmova o gubitku koje ćete vidjeti ove godine i uopće. Krilatica “Svinje” se pokazala točnom. Ne dobijemo puno stvari do kojih nam je stalo – piše Marko Njegić. Slobodna

28.10. (13:00)

Brze i kratke

  • Minimalna plaća povećava se za 350 kuna – s 3400 na 3750 kuna (N1)
  • Tvrtka bez ureda i zaposlenih među najvećim izvoznicima u PGŽ-u, u tri godine okrenula je 120 milijuna. Kako? (Novi list)
  • Sve zagrebačke bolnice postaju covid-bolnice, u cijeloj Hrvatskoj uvodi se novi režim (Index)
  • Jeste li znali da je kava – voće? Pomaže elastičnosti jetre, ali nije svaka ljekovita (RTL)
  • Bezosov Blue Origin planira u Zemljinoj orbiti izgraditi privatnu svemirsku postaju (Bug)
28.10. (12:00)

Strah od imena

Bivša država – kao da je bačena kletva na ime njezino

Nisam nigdje naletio da se piše/govori o “bivšoj Austro-Ugarskoj”, “bivšoj Habsburškoj Monarhiji” ili “bivšoj Dubrovačkoj Republici”. Zna se da su sve bivše, zašto stoga inzistirati na tautologiji. No ovu jedinu “bivšu državu” među svim ostalim nestalim, umrlim državnim tvorevinama, kao da je svaki put iznova potrebno ubiti kada je se proglašava bivšom – evo već trideset godina. O njoj to ne govori ništa, ni da je bila dobra ni da je bila loša, ali štošta govori o onima koji se klone imena njenog, pa čak i onda kada su konteksti potencijalne artikulacije takvog diskursa benigni i bezopasni – piše Hajrudin Hromadžić. Novosti

28.10. (11:00)

Stlačeni prirodni plin sve je popularnije jeftino gorivo

U Slavonskom Brodu s radom je počela punionica stlačenog prirodnog plina. Ovo je tek peta u Hrvatskoj, ali prva koja radi potpuno automatski, bez ljudi. Stlačeni prirodni plin sve je popularnije jeftino gorivo u Hrvatskoj i Europi. Treba napomenuti da ovaj plin ne mogu koristiti automobili koji voze na LPG plin, uobičajen do sada. Ali sve je više automobila i teretnih vozila koji koriste takozvani CNG plin. Automobil na CNG plin s 22 kune može prijeći 100 kilometara. HRT

28.10. (10:00)

Posljedice digitalizacije i automatizacije

Gotovo 140 tisuća hrvatskih radnika trebat će promijeniti zanimanje

Tvrtka McKinsey & Company Adriatic u suradnji s McKinsey Global Institute objavila je rezultate analize tržišta rada do kraja 2030. pod naslovom Budućnost rada u Hrvatskoj. Do kraja desetljeća, šest posto ukupnog broja radnih sati u Hrvatskoj prijeći će iz poslova koji traže fizičke vještine za rješavanje radnih zadaća u poslove koji zahtijevaju kognitivne, društvene, emocionalne i tehnološke vještine. Specifične vještine, poput onih koje su potrebne za upravljanje uređajima i opremom te za jednostavan unos i obradu podataka, najvjerojatnije će doživjeti najveći pad potražnje. Poslovni

28.10. (09:00)

Brze i kratke

  • U Vinogradskoj više nema testiranja bez najave, objavili upute za pacijente (Index)
  • U Hrvatskoj je trenutno 4707 učenika oboljelo od covida, 10 i pol tisuća u izolaciji (RTL)
  • Inflacija “nagriza” čak i mirovinsku štednju u drugom stupu (Novi list)
  • Čović: Ako se briše nacionalna odrednica, onda treba potpuna preinaka BiH (HRT)
  • Spremaju se “kazne” za prazne stanove, naplata putem poreza (Poslovni)
  • WhatsApp od 1. studenog više neće raditi na starijim Android mobitelima (T-portal)
  • Nike Run Club – aplikacija za trčanje koja odiše jednostavnošću i pomaže zadržati motivaciju (Bug)
28.10. (01:00)

Zuckerberg u problemu

Što smo doznali iz Facebook dokumenata?

Index prenosi neka od otkrića iz Facebook Dokumenata koja navode CNN i drugi mediji:

  • Iako je Zuckerberg govorio svojim zaposlenicima da se drže “nesporne neutralnosti”, on i drugi iz uprave tvrtke redovito su intervenirali kako bi se političarima i drugim slavnim osobama toleriralo kršenje pravila na platformi, unatoč prigovorima zaposlenika.
  • Facebook je aktivno radio na povećanju broja tinejdžerskih korisnika unatoč internim istraživanjima koja su pokazala da njihove platforme, pogotovo Instagram, mogu imati štetan utjecaj na mentalno zdravlje tinejdžerica
  • Facebookov algoritam za News Feed fokusirao se na “smislene društvene interakcije” u promjeni strategije uvedenoj 2018., ali interni dokumenti pokazuju da je ta promjena uskoro dovela do “nagrađivanja bijesa” te da “mehanike platforme nisu neutralne”…
28.10. (00:00)

Budućnost bez auta

Koncept 15-minutnog grada osvojio nagradu za arhitektonski doprinos ljudskom razvoju

Projekt 15-minutni grad, model urbanog planiranja, razvio je francusko-kolumbijski znanstvenik Carlos Moreno kako bi pomogao u borbi protiv hegemonije automobila i stvaranju održivijeg urbanog okruženja usmjerenog na čovjeka. Zamisao je da građani mogu pristupiti svom domu i radnom mjestu u kratkoj šetnji ili biciklom. Prehrambeni, zdravstveni, obrazovni i kulturni sadržaji također bi bili dostupni bez automobila u roku od 15 minuta. Jutarnji

27.10. (23:00)

Stiže zima

Zalihe plina u Njemačkoj i Austriji na minimumu, sve oči uprte u Gazprom

Ruski Gazprom ispraznio je zapadnoeuropska skladišta plina i doveo ih na neuobičajeno niske razine prije zime, povećavajući zabrinutost da je Moskva pogoršala nedostatak opskrbe i gurnula cijene na rekordne razine. Vladimir Putin ponovno je zanijekao ograničenja Moskve za opskrbu Europe. Gazprom ima utjecaj na gotovo trećinu ukupnog uskladištenog plina u Njemačkoj, Austriji i Nizozemskoj. Gazpromovo njemačko skladište prirodnog plina Rehden, koje zauzima gotovo petinu skladišnog kapaciteta zemlje, popunjeno je samo 10 posto, prema podacima Gazproma Europe. Austrijski pogon Heidach, kojim također upravlja Gazprom i jedno je od najvećih podzemnih skladišta u srednjoj Europi, popunjen je samo 20 posto. T-portal

27.10. (21:00)

Brze i kratke

  • U nekim školama neće biti testova dok traje online nastava (N1)
  • Grad Rijeka u osnovne škole uvodi besplatne uloške za sve djevojčice (Novi list)
  • Bolnica iz Bostona ima farmu na krovu: Plodovima hrane osoblje, pacijente i siromašne iz zajednice (Jutarnji)
  • Tehnologija prepoznavanje lica uskoro i u Hrvatskoj? (Mreža)
  • Amnesty traži da Assangea puste na slobodu, a SAD na sudu u Londonu traži izručenje (24sata)
27.10. (20:00)

Love to hate you

‘The Trip’ – norveški crnohumorni triler o mužu i ženi koji se žele poubijati

Nema tu velikog arta i dubokih razgovora o smislu života. Rade puške, elektrošokeri, noževi, pa čak i kosilice i biljarske kugle. Kad se boriš za goli život i mrziš suparnika, sve što ti dođe pod ruku postaje smrtonosno oružje. Naravno, film je pun preokreta pa će bijesni supružnici uskoro morati udružiti snage kako bi se obranili od nezvanih gostiju. Sve je prilično zabavno, napucano dobrim i energičnim soundtrackom, iako doista na trenutke prekrvavo, čak i za ljubitelje slasher žanra. Jutarnji

27.10. (19:00)

Nije sve samo čokolada

Koje radnike traže u Švicarskoj?

Prije nekoliko dana objavljeno je kako Švicarska otvara svoje tržište rada za radnike iz Hrvatske. Nedostaje im kvalificiranih radnika u sljedećim područjima: inženjering, financijske usluge, IT, farmaceutika. Ugostiteljstvo također teško zapošljava osoblje i traži radnike. Na švicarskom tržištu rada naročito su traženi maturanti i diplomanti s vještinama i kvalifikacijama u ovim područjima. No također treba biti svjestan da je život u Švicarskoj skup – samo najam jednosobnog stana u Zürichu košta oko 2000 švicarskih franaka (14 tisuća kuna) mjesečno. Dodajte ovome troškove života od 1500 švicarskih franaka (10 tisuća kuna), te privatno zdravstveno osiguranje, koje se mjesečno plaća oko 300 švicarskih franaka (oko 2100 kuna). Index

27.10. (18:00)

Respect

Australski nogometaš javno priznao da je gay

Nogometaš sam i homoseksualac sam. Sve što želim je igrati nogomet i da me se tretira jednako kao druge – kaže australski nogometaš Josh Cavallo. Video je na svom Twitteru objavio njegov klub Adelaide United. Malo je profesionalnih nogometaša javno otkrilo svoju homoseksualnost. Prvi je to učinio Englez Justin Fashanu tijekom 90-ih. Nakon što je prestao igrati, počinio je samoubojstvo 1998. Večernji

27.10. (17:00)

Brze i kratke

  • U Zagrebu svaki drugi testirani zaražen, otvaraju se novi punktovi za testiranje (Index)
  • Đikić: Ključ borbe protiv ove pandemije nije u rukama građana, kako kaže ministar Beroš, nego je odgovornost u rukama Vlade (N1)
  • ECDC upozorava: Hrvatska bi mogla imati tešku zimu zbog gripe, starije osobe posebno su ugrožene (Jutarnji)
  • Znakovi života na burzi uz IPO SPAN-a, jedne od najvećih hrvatskih IT kompanija (Ekonomski lab)
  • Ne želite da vaši kontakti vide da ste aktivni na WhatsAppu, evo kako to promijeniti (Večernji)
27.10. (16:00)

Oprezno s lijekovima

Dokumentarac ‘Zločin stoljeća’: Zašto ne biste kupili heroin na recept?

Alex Gibney u svom novom dvodijelnom TV dokumentarcu ‘The Crime of the Century’ pokreće priču o “zločinu stoljeća” i kako je farmaceutska industrija u SAD-u razvila lijek protiv bolova MS Contin koji nije bio ništa drugo nego morfij koji je radio na principu “odgođenog djelovanja”. Nasljednik lijeka, danas već zloglasni OxyContin, lažno je reklamiran kao siguran lijek protiv bolova iako je zapravo bio heroin u tableti (1,5 puta jači od morfija), bez razvijanja ovisnosti. Dokumentarac prikazuje tijek poslovno-političkih muljaža na kojima počiva rast i uspjeh lijeka, koja je postala najprofitabilnija američka tableta. Express

27.10. (15:00)

Opjevani grad

Muzička mapa Berlina

Rijetko je koji grad opjevan kao Berlin. Postojao je taj sjajan tip David Bowie, sredinom sedamdesetih stanovao je u Schönebergu, na adresi Hauptstraße 155. Stan iznad masažnog salona dijelio je s Jamesom N. Osterbergom, čovjekom koji je pustošio njegov frižider, poznatiji kao Iggy Pop. Bio je zatim Lou Reed, također odličan tip, također mrtav. Njegov po gradu nazvani album je nešto stariji. Iz 1973. godine, vremena dok si je rock’n’roll još mogao dopustiti da bude pretenciozan. Naravno, bio je Nick Cave i bio je Blixa Bargeld i Leonard Cohen – piše Marko Pogačar. Lupiga

27.10. (13:00)

Brze i kratke

  • Danas 4.571 novi slučaj zaraze (N1)
  • Akcija Uskoka: 50 osumnjičenih za udruženo varanje na porezima, u tijeku pretresi stanova i poslovnih prostora (Večernji)
  • Rent-a-car kompanija Hertz naručila 100.000 Teslinih vozila, dionica tog proizvođača skočila 12 posto (Poslovni)
  • 10 savjeta za fotografiranje koristeći pametni telefon (Savjeti)
  • Popis aktualnih projekata i natječaja po županijama (Zgradonačelnik)
27.10. (12:00)

Sve ribe se pitaju tko je ludi Škarpa

Jergović: Damir Urban, vrijeme mjereno pjesmama s ploča

Prođe li jednom i ova kuga, kao što su prošle sve kuge kroz ljudsku povijest, ili se naviknemo na nju, kao što smo se navikli na sve kugi inferiorne infekcije, koje nailaze sezonski i nikad ne iščeznu, u općoj pustoši koja će ostati iza naših uvelike kolektiviziranih strahova, zloupotrijebljenih od čudovišta globalne ekonomije, ostat će, vjerujem, nekoliko dobrih knjiga, pripovijetki, romana i pjesničkih zbirki, možda i neki film, sjećanje na televizijsku emisiju, serijal novinskih članaka, poneka objava rijetkih fejsbučkih genija, te pjesme to dvoje-troje osjetljivijih ljudi, koji nam čuvaju iluziju da se vrijeme ne mjeri godinama, danima ili minutama, nego se mjeri pjesmamapiše Miljenko Jergović o novom albumu Damira Urbana.

27.10. (11:00)

Virtualni i stvarni svijet

Boba Đuderija: Ovo su vremena nepodnošljive lakoće umiranja. I još nepodnošljivije lakoće keženja

Mali osvrt ovako usput: netko objavi da mu je umro netko drag, pa ljudi ispod nakelje gifove koji prikazuju ogromnu glavurdu koja lije krokodilske suze. To je vjerojatno zamišljeno kao izraz sućuti, ali ja to doživim kao sprdačinu. Zamisli da u onome što nazivamo ‘stvarni život’ sretneš nekog na ulici, on te pita kako si, ti kažeš umrla mi je, štajaznam, baka koju sam jako volio, a osoba ispred tebe se razvali od histeričnog plača dok joj se istovremeno glava uveća jedno tri puta. Nemojte mi reći da ne biste malo ustuknuli i pomislili da se dotična osoba u stvari izruguje s vašom tugom – piše Boba Đuderija. RTL

27.10. (10:00)

Dobrobit tvrtki protiv dobrobiti radnika

Otvoreno: Što donose izmjene Zakona o radu?

Prihvatiti teret fiksno zaposlenih ljudi, često zna biti loše za tvrtku. Treba se naći način kako da poslodavac ima slobodu da može lakše otkazivati ugovore o radu – izijavio je Damir Zorić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca. Glavna je mana bila prošlog zakona ta što se moglo biti zaposleno na određeno vrijeme 3 godine i 36 ugovora na određeno. O ugovorima na određeno: Mi smo to promijenili, naglašava i dodaje kako sada mogu biti samo tri uzastopna ugovora na određeno vrijeme – kaže Dragan Jelić, državni tajnik u Ministarstvu rada. HRT

27.10. (09:00)

Brze i kratke

  • Banke u eurozoni planiraju postrožiti kriterije za odobravanje stambenih i kredita tvrtkama (Novi list)
  • Fosilna goriva prvi put nisu više primarni izvor energije u EU-u (N1)
  • U Slavonskom Brodu prva hrvatska samoposlužna punionica prirodnog plina (Jutarnji)
  • Dalmatinska zagora – mjesto bez vode, škole, ambulante… (HRT)
  • MUBI – streaming servis za istinske zaljubljenike u kinematografiju (Bug)
  • Kako svakodnevno pijenje piva utječe na naš mozak, srce i bubrege? (Živim)
27.10. (01:00)

Nadbiskupski prioriteti

Drago Pilsel: Poruka iz sela koji odumire i pamti mojega brata heroja

Stojim tako na groblju u selu Doli, promatram praznu, trajno zatvorenu osnovnu školu, Zadružnu kuću braće Mihanović, selo koje nestaje pred našim očima, poput mnogih drugih mjesta Domovine, i kažem si: tko će ovdje biti kada nas više ne bude? I zbog čega su se borili ovi zanesenjaci koji su u leutu, manjem čamcu sa sporim motorom, na izuzetno hrabar ali istodobno jako glup način jurišali na patrolni čamac naoružan Boforsom od 40mm? Jesu li život dali za praznu, opljačkanu, prevarenu, nepravednu, siromašnu i od HDZ-ovskih i drugih termita zglodanu zemlju iz koji nam mladi bježe dok se hrvatski (nad)biskupi kao pura dreku čude i tri puta krste? Piše Drago Pilsel za Autograf

27.10. (00:00)

Brze i kratke

 

  • Pomorci na LNG terminalu moraju od 1. studenoga biti cijepljeni ili će ostati bez posla, izuzeti samo oni koji su preboljeli COVID-19 unatrag 6 mjeseci. Novi list
  • Hakeri napali informacijski sustav za distribuciju goriva u Iranu, benzinske crpke ne rade. Tportal
  • Na obalama Kalabrije, na jugu Italije, stvorio se novi migracijski hotspot; izbjegavaju libijsku obalnu stražu. Deutsche Welle
  • Državljanin Srbije u kolovozu ove godine ukrao transformator iz trafostanice izvan funkcije u Škurinjama u Rijeci, a iz njega iscurilo tisuću litara rashladnog ulja. HRT
  • NASA-in teleskop Chandra otkrio prvi planet izvan naše galaksije, veličine Saturna u galaksiji Messier 51, udaljenoj oko 28 milijuna svjetlosnih godina. Index
26.10. (23:00)

Historia magistra vitae est ili...

Basara: Mikazi i prikaze

Da skratim. Mikaz & Co su po Titu pljuvali po odobrenju „s vrha“. Nikakvih problema nisu imali. Neki su bili i nagrađivani. Što nije bio slučaj sa pojedincima izvan disidentskog sistema koji bi se drznuli da nešto lanu. Makar i bukvalno zalajali. Tako je, recimo, bard Jaša Grobarov zaglavio dva meseca u Padinskoj skeli jer je pred „Gradskom kafanom“ dobacio nekim pesnicima, među kojima je bilo i disidenata: „Av-av-av, samo nek je Tito zdrav.“ Zvuči kao kosmodisk, ali je sušta istina. Piše Svetislav Basara za Kurir

26.10. (22:00)

Socijala bez glave i repa

Ukidanje pravne osobnosti centara za socijalnu skrb neće donijeti ništa dobro

Josip Alardović najavio je reformu sustava socijalne skrbi ukidanjem pravne osobnosti centara za socijalnu skrb, pri čemu se centri zamjenjuju središnjim zavodom za socijalnu skrb, 21 podružnicom zavoda i ispostavama, no stručnjaci s Pravnog fakulteta u Zagrebu kritički se osvrću na tu mogućnost te tvrde da je “dovedeno je u pitanje demokratsko načelo supsidijarnosti i pozicija centara kao ključnih institucija” te napominju kako o tome nisu pitali struku, nego su nametnuli odluku. Navode i kako je riječ o hipercentralizaciji koju treba izbjeći te da na taj način lokalne vlasti nemaju nikakava prava odlučivanja iako financijski odgovaraju. Dodaju kako će se tim potezom dodatno narušiti povjerenje građana u sustav. Novi list

26.10. (21:00)

Blamaža

Hrvatskom sportu prijeti suspenzija! Hoćemo li poput Rusa nastupiti pod neutralnom zastavom i bez nacionalnih simbola? Razlog je apsurdan!

U prosincu u Hrvatsku stiže WADA, Svjetska antidopinška agencija koja bi nam mogla praviti velike probleme jer ne nismo usklađeni s njihovim propisima. Naime, u nas postoji Služba za antidoping Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, no ne i nezavisna agencija kakvu uvjetuje WADA, a mogli bi nas proglasiti ‘non-compliant’ državom te suspendirati poput Rusije i Sjeverne Koreje pa će naši sportaši nastupati pod neutralnom zastavom i bez nacionalnih simbola, poput zastave, himne i grba. Tportal

26.10. (20:00)

Tko tu koga...

Plenković: ‘Idući četvrtak i petak nastava će se održavati online’

Povuci-potegni taktika i zavaravanje učenika i njihovih roditelja potpuno oprečnim informacijama nastavlja se pa tako danas imamo informaciju da će o online nastavi odlučivati lokalni stožeri po epidemiološkim uvjetima, a zatim premijer izlazi na konferenciju za novinare i uz obavijest o rebalansu onako mahinalno izgovara kako će u četvrtak i petak učenici imati online nastave kako bi se unormalila situacija s porastom broja zaraženih. Roditelje i učenike nitko ništa ne pita pa pripremite dodatne sobe, laptope i krenimo opet u divotu zvanu poučavanje od kuće i učenje na daljinu. Telegram

26.10. (19:00)

Kazalište u kazalištu

Vesna Pešić: Telohraniteljka na straži smrti

Poslednji put se opsežna provera bezbednosti predsednika vršila prilikom otkrivanja spomenika Stefanu Nemanju u januaru ove godine. Iako je od tada prošlo dosta vremena, Ana Brnabić se vratila na taj događaj, kada je tobože za vreme ceremonije otkrivanja spomenika bio planiran atentat na predsednika. Opet je ustrebala ta priča. Usred dramatičnog umiranja od kovida 19, što se ne sprečava zarad predizbornih interesa predsednika Vučića, a zatim i planiranja sve većeg zatezanja (što se videlo u predlogu zakona o policiji koji je povučen i nacrtu zakona o ograničenju i kažnjavanju slobode mišljenja), kada postaje više nego jasno da je Jovanjica njegov državni biznis – Ana Brnabić je pokrenula priču o ugroženosti predsednika. Ona je tu navodnu opasnost po njegov život obelodanila u jutarnjem poselu na Pinku. Piše Vesna Pešić za Peščanik

26.10. (18:00)

Brze i kratke

  • Tomašević obavijestio građane da su imenovani novi članovi Upravnog vijeća Dječje bolnice Srebrnjak; uskoro će biti raspisan natječaj za ravnatelja. HRT
  • Nema kolektivne online nastave, Ministarstvo jasno poručilo da odluku o tome s obzirom na epidemiološke uvjete donose lokalni stožeri. Večernji list
  • Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić pozvao na cijepljenje, kaže da je rujan bio na 94 % prošlogodišnjega, no veći broj zaraženih utječe na postsezonu. Tportal
  • Pred Vinogradskom golem red za testiranje, građani su čekali satima na rubu živaca. 24 sata
  • U Hrvatskoj je 3360 novozaraženih, preminulo je 30 osoba, na respiratoru je 139 osoba. N1
26.10. (17:00)

Sigurnost na prvome mjestu

Zašto plinara ‘blombira bojlere’?

Suvlasnik stana ili kuće mora imati pozitivan nalaz dimnjačara (atest) da bi nadležni distributer ‘pustio’ plin u sustav jer dimnjak predstavlja dio plinskog sustava. Pri puštanju plina, vlasnik je dužan imati dokaz (atest) njegove ispravnosti ako su na taj dimnjak spojena trošila iako dimnjaci nisu u nadležnosti distributera stoga će djelatnici plinare zapečatiti sve bojlere koji nemaju takav nalaz. Ustanove li da plin curi od plinskog brojila do trošila, zatvorit će glavni zapor u stanu, a sanaciju može napraviti jedino ovlašteni izvođač. Ustanovi li se curenje plina na nemjerljivim dijelovima plinske instalacije, predstavnik suvlasnika i upravitelj zgrade dužni u roku od 30 dana sanirati cijevi koje su propusne (dakle od glavnog ventila u zgradi po vertikalama). Detaljne postupke pročitajte u članku. Zgradonačelnik

26.10. (16:00)

Računala i igara

Prvi HAVC-ov natječaj za razvoj i proizvodnju videoigara

Raspisan je prvi poziv za razvoj i proizvodnju videoigara, a Hrvatski audiovizualni centar pozivom od otprilike 600 000 kn pokušava potaknuti pojedince na razvoj ovoga vrijednog tržišta te probijanje na svjetska tržišta. Iako je riječ o maloj sumi, očekuju mnogo prijava jer je ta grana industrije u nas u porastu te omogućuje rad u Hrvatskoj uz inozemne plaće, što mnogi IT-jevci čekaju kao ozebli sunce. Na Sveučilištu u Zagrebu pokrenuli su i program cjeloživotnog obrazovanja za ova zanimanja te pripremaju i sveučilišni studij. HRT

26.10. (15:00)

Gašenje vatre

Prijeti li nam stvarno bauk hiperinflacije? Domaći stručnjak poklopio šefa Twittera: ‘Stvar će se smiriti u prvom kvartalu 2022., neće biti razloga za divljanje cijena’

Jack Dorsey bombastično je najavio inflaciju koja će promijeniti sve, no neki naši stručnjaci ne slažu se s njim, a među njima je i Ljubo Jurčićza koji kaže da bi jača inflacija mogla trajati do kraja prvog kvartala iduće godine i uz mogućnost da se pritisci na jačanje cijena nastave cijele 2022., ako ne dođe dorazvoja novog soja virusa koji će uzburkati svijet. Smatra da je do inflacije došlo zbog nedostatka repromaterijala koji se otvaranjem više traži te zbog toga nastaju problemi u ekonomiji, a krivi prekid opskrbnih lanaca, cijenu prijevoza koja je skočila i do deset puta te visoku cijenu energenata. Tportal

26.10. (14:00)

Šuti i trpi

Sanja Modrić: Kako je moguće da u jednoj članici EU-a, s javnim zdravstvom koje skupo plaćamo, žene moraju rađati u mukama

Nakon što se iz Dubrovnika javila skupina žena koje su obavijestile javnost da epiduralnu anesteziju u njihovoj bolnici eventualno mogu dobiti samo one mame koje dođu roditi između osam ujutro i 16 popodne jer bolnica nema dovoljno specijalista anesteziologa, pada mi na pamet jedna bizarnost. Kako bi, recimo, bilo ja sutra dođem na svoj zahvat i da me tamo obavijeste kako, eto, ništa od narkoze jer je užasna stiska s liječnicima koji uspavljuju pacijente da ne crknu od bolova. Pa da malo pretrpim dok rasijeku to što treba rasjeći jer oni stvarno nemaju nikakvo drugo rješenje, u teškoj su kadrovskoj situaciji. Piše Sanja Modrić za Telegram

26.10. (13:00)

Brze i kratke

  • Svjetska meteorološka organizacija u izvješću tvrdi da je razina ugljikova dioksida u zemljinoj atmosferi viša nego u posljednjih tri milijuna godina. Bug
  • Švercer drogom Dean Martedić poticao na štrajk glađu u splitskom zatvoru zbog uvjeta, traže dostavu pizza u ćelije. 24 sata
  • Abdel Fatah al-Sisi objavio da se u Egiptu ukida izvanredno stanje jer je postignuta zadovoljavajuća razina sigurnosti. Index
  • Zsolt Hernadi, osuđen zbog davanja mita bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu, žalit će se Ustavnom sudu Hrvatske jer smatra da mu je nanesena teška nepravda u postupcima. Al Jazeera
  • U pucnjavi u američkom trgovačkom centru u Boiseu dvije osobe su poginule, a četiri su ozlijeđene; osumnjičeni je uhićen. Novi list
26.10. (12:00)

Svi u Ameriku

Spremate li se u SAD, na boravak do 90 dana, evo što trebate znati

Hrvati koji imaju financijske mogućnosti posjetiti SAD s ukidanjem viza došli su na svoje, a da bi to učinili, moraju se prijaviti u sustav ESTA, unijeti osobne podatke te presliku putovnice te uplatiti 14 dolara, odnosno 90-ak kuna 72 sata prije putovanja. Ne trebaju poseban plan putovanja, no nije za sve brzina procedure ista pa oni kojima je u prošlosti bila ukinuta viza ili su imali problema sa zakonom ipak moraju u sustav viza, kao i za putovanja duža od 90 dana te tada moraju na razgovor u veleposlanstvo te je postupak skuplji i duži. HRT

26.10. (11:00)

Politika me u životu uvijek pratila u stopu

Klauški: Nakon što je legalizirao ZDS, Plenković sada preko Lauca daje svoj legitimitet antivakserima

I baš kao s pozdravom Za dom spremni, kada je Plenković progurao kovanicu o “dvostrukim konotacijama” i prkosio tvrdnjama znanstvenika, političara, intelektualaca, čak i sudaca, pa i koalicijskih partnera o tome da se radi o nedopustivom pozdravu koji ima samo jednu konotaciju, tako Plenković daje legitimitet antivakserskim tvrdnjama jednog člana Znanstvenog savjeta, nasuprot golemoj većini znanstvenika koji šalju potpuno suprotnu poruku. I kao što je Plenković popustio pritisku uskog kruga povijesnih revizionista i filoustaša i odobrio korištenje pozdrava ZDS u posebnim prigodama, tako sada tolerira ispade antivaksera i antimaskera Gordana Lauca. Piše Tomislav Klauški za 24 sata

26.10. (10:00)

Ažurno oporezivanje

Što se mijenja ako tijekom godine dostignete limit od 300 000 kuna prihoda

Do 2019. mali poduzetnici mogli su ostvariti prihode veće od 300 000 kn te bi im se novo porezno razdoblje računalo od prvoga siječnja sljedeće godine, no sada nakon dostizanja limita ulaze u sustav PDV-a s prvim danom sljedećeg mjeseca te im se mijenjaju porezne stope. Dužni su se prijaviti u registar poreznih obveznika, a zatim ih oporezuju po stopama od 13, 25 ili 5 % bez obzira na to je li dobra koja prodaje nabavio ili izradio ranije, dok još nije bio u sustavu PDV-a. Imaju pravo na naknadno priznati dio pretporeza prema osnovi ranije nabavljene dugotrajne imovine i prema osnovi zatečenih zaliha dobara, a koji se u slučaju dugotrajne imovine naknadno ispravlja ako od nabave nije prošlo više od deset godina, a za ostalu dugotrajnu imovinu ako od nabave nije proteklo više od pet godina. Samo se fizičkim osobama koje ostvaruju primitke po osnovi drugog dohotka ulaskom u sustav PDV-a ne mijenja način plaćanja poreza na dohodak i obveznih doprinosa. Lider.hr

26.10. (09:00)

Buntovni sustav

Što čeka učenike i njihove roditelje? Božinović bi zbog korone dulje praznike, Fuchs: Ne može!

Davor Božinović zbog sve jače je zaraze predložio produljenje nadolazećih praznika oko Svih svetih kako bi se produljio period u kojem djeca nisu u školama, no obrazovni sustav ne planira taj prijedlog provesti. Smatraju da potrebe za produljenjem nema s obzirom na alate online nastave te smatraju da škole u područjima visoke zaraze mogu preći na online nastavu, dok ostale mogu ići normalno u školu jer je besmisleno da se sva djeca tretiraju isto. Jutarnji list

26.10. (01:00)

Brze i kratke, na engleskom

  • 50 posto Amerikanaca zarađuje manje od 34.612 dolara godišnje, naš ekvivalent bruto iznosa Wage statistics
  • Galeb progutao cijelog zeca (YouTube)
  • Inforgrafika: zemlje s najvećim rizikom od gladi (Gzeromedia.com)
  • Najpopularniji fast food lanci na svijetu, samo jedan nije američki (Foodydata.com)
  • Sedmerokružni kružni tok (YouTube)
  • Razgovor o seksu kakvog niste imali sa svojim roditeljima (Wired)

via Marko Rakar

26.10. (00:00)

I svi stoje, gledaju, čekaju i ne vjeruju...

Haludovo – propast jugoslavenskog Las Vegasa

U novoj epizodi serijala ’Napušteno-zapušteno’ predstavljen zapušteni i uništeni resrot Haludovo u Malinskoj na Krku. Luksuzni hotel posjetio je čak i Saddam Hussain, vlasnik mu je bio ‘porno mag’ Bob Guccione.

25.10. (23:00)

Brze i kratke

  • Dionice Tesle na rekordnoj razini, vrijednost tvrtke premašila bilijun dolara nakon vijesti da Hertz naručuje 100 tisuća vozila kako bi izgradio svoj vozni park. Ugovor će Tesli donijeti 4.2 milijarde dolara i najveća je kupnja električnih vozila u povijesti (Index)
  • Poljud će gorjeti protiv Rusije (14. studenog): Navijači su razgrabili sve ulaznice za Istok i Zapad u samo nekoliko sati. Ukupni kapacitet Poljuda je 35.000 (24 sata)
  • Raste interes za treću, ali ne i za prvu dozu cijepljenja. Preporuka za 3. dozu: treba proći minimalno 6 mjeseci od druge doze (HRT)
  • Što reći kada se netko stalno (verbalno) brani. U razgovorima obrana može brzo uništiti svaku nadu u razumijevanje i napredak (Savjeti.hr)
  • Njemački psihijatar upozorava na razorne učinke elektronskih uređaja na mlade: Pametne telefone treba tretirati isto kao i alkohol (N1)
  • NBA u panici zbog pada profita: Turski NBA košarkaš Enes Kanter kritizirao je kinesku vladu i dao podršku “slobodi Tibeta” zbog čega je izazvao bijes kineskih cenzora i tamošnjih fanova koji su započeli bojkot njegova kluba. Oko 10 posto od osam milijardi dolara godišnjega prihoda NBA dolazi iz Kine (Večernji)
  • Puni profil Istarskog ipsilona i nove cijene: od naplatne kućice Učka do Pule 75 kn (sa ENC-om 45,76 kn) za oko 90 kilometara (HRT)
25.10. (22:00)

Koliko vam dižu tlak?

Crobarometar: HDZ neokrznut, lijevi i dalje u sunovratu

HDZ skoro isti, ali ljevica proživljava krizu. SDP u novi početak ide s potporom od 12.2 posto što je pad u odnosu na mjesec prije. Možemo! je mjesec završio s potporom od 11.2 posto i oni su od kolovoza u padu. Tada su uživali potporu od 15.6 posto i bili drugi izbor Hrvata. Most kao 4. opcija ima 8.2 posto potpore. Dakle nitko bitan, ispod 5 posto. Index

25.10. (21:00)

Čitajući Hugoa

Književna Groupie: Za šankom u birtiji u Dubravi

Za šankom sjedim u birtiji tu u Dubravi blizu mog stana. Priđe mi visok snažan tip kratko ošišan, s ožiljkom pod okom.
– Ajde tu knjigu čitat negdje u pizdu materinu. Ovo je birtija ne čitaonica, knjižnica. Nerviraš me s tom knjigom. Ovdje izlazimo mi kriminalci. Rušiš nam reputaciju tom svojom pojavom, naočalama, knjigom – saspe mi.
– Ej, Džek, ne sudi po izgledu… To je Pavle. Napisao je knjigu u kojoj između ostalog piše kako je u Parizu u nekom restoranu koji je ujedno i muzej francuske revolucije naočigled svima ukrao neku jako staru, vrijednu knjigu… – uzme me konobarica u obranu. Nije mačji kašalj. Kažem ti, krao je po Parizu. Uz to je i načitan, i piše, al nije neki gospodincic, lažni ljevičar koji u svilenim papučama piše o odmetnicima. Jedan je od nas… I piše o nama.
Džek me pogleda zainteresirano.
– Pa, u redu, daso, preporuči meni neku dobru knjigu koja bi bila po mom guštu… uobičajeno sjajni Pavle Svirac na svom Facebooku.

25.10. (20:00)

Junak našeg doba

Jergović: Mate Rimac, mediteranska oluja, nabijena munjom

Gadno je i opasno u današnje vrijeme biti voljen… svaka prava medijska hajka, svaka velika mrziteljska kampanja, kakve ponekad traju mjesecima i godinama, započinju relativno kratkom ali vrlo nježnom i sadržajnom etapom voljenosti… Čini mi se da je Mati Rimcu (1988.) ovih dana svanulo takvo jutro… Argumente Radničke fronte prihvatili su, jedan za drugim, gotovo svi elektronski mediji, stigle su za njima i novine, po elektronskim gumnima okupljaju se sabljama dimiskijama opasane ljute fejsbuklije, i upravo započinje ono što neće stati. Nema tog junačkog djela koje bi sad pomoglo Mati Rimcu. I nema tog guslara koji bi mogao sastaviti ep u njegovu obranu. Ali ono što je važno znati: da nije bilo bezrazložne ljubavi, ne bi bilo ni ove mržnje. Ista je to energija, koja pogoni perpetum mobile hrvatskoga javnog mišljenja. Ili bi bolje bilo reći: hrvatskih javnih osjećaja… tek se zagrijava Miljenko Jergović u tekstu o Mati Rimcu.

25.10. (19:00)

Top lista nadrealista

Utisak nedelje – prijedlozi od jučer

Uobičajeno ludilo: 1. Ustavobranitelj Vučić, 2. Traktat o poniženju (Pamla Marković vodi lekare u Egipat), 3. Negotivno, 4. Ne davimo Beograd, 5. Nije film (Milenković), 6. Preplatnik nije dostupan (odvjetnik Milenkovića), 7. Hajmo svi, 8. Tamo daleko, Željko Mitrović u Dubaiju, 9. Dodig i harmonikaš. Ajme majko.

25.10. (18:00)

Brze i kratke

  • Kolumna Rade Šerbedžije iz Londona: Ah, da… Nema benzina u Londonu! Već pet mjeseci snimam u Londonu veliku TV seriju u proizvodnji Apple studija ”Slow Horses”. Serija je moćna. Gary Oldman u glavnoj ulozi oduševljava me svojim talentom i nježnošću. Sve scene imam uglavnom s njim. I uživam kao rijetko kada u ovome svome poslu ”na privremenom radu u Hollywoodu”. (Autograf)
  • Stožer: Imamo 680 novih slučajeva, prije tjedan dana 319. Umrle 22 osobe (i djed moje kćeri je među njima, zapisali su da se nije cijepio, a jest dvaput) Koronavirus.hr
  • Sedam smrtnih grijeha upravitelja zgrade (Zgradonačelnik.hr)
  • Davor Gobac intervju: ‘Živim normalnije nego kad sam bio mlađi iako se tu i tamo čovjek malo opusti, ne? Nije baš da jedem smeće, ali nije ni da pazim kaj jedem’ (Tportal)
  • Preporuke HZJZ-a oko cijepljenja protiv gripe i Codid-19 (24 sata)
  • Elon Musk otkrio koje kriptovalute kupuje – bitcoin, ethereum, dogecoin (Tportal)
25.10. (16:00)

Za šefa Vrhovnog suda spreman!

DP: Tko je Dobronić da sudi onima koji viču ZDS? Dobronić: Ja sam šef Vrhovnog suda

Izjava novog šefa Vrhovnog suda Radovana Dobronića o ustaškom pozdravu “Za dom spremni” izazvala je burnu reakciju Domovinskog pokreta. Dobronić je u intervjuu rekao da je pozdrav Za dom spremni nedopustiv u bilo kojoj prilici. O toj izjavi se za vikend oglasio Domovinski pokret, stranka na čije čelo je nedavno zasjeo vukovarski gradonačelnik Ivan Penava. “Dobroniću, tko si ti da im sudiš? Insignije palih vitezova ne može nitko zabranjivati”, naveo je Domovinski pokret u objavi na Facebooku. “Što se tog tiče, sad sam predsjednik Vrhovnog suda. To je civilizacijsko-vrijednosno pitanje i radi se o tome da sudovi nisu samo puki primjenjivači propisa nego oni stvaraju određeni sustav vrijednosti“, rekao je danas Dobronić. Dodao je da ne treba dodatno zakonski regulirati ovaj problem i da je sve jasno. “Sve stranke koje sudjeluju u parlamentu ne bi trebale imati problema s osudom takvih simbola. Nikako to nije ideološko pitanje. Trebamo slijediti primjere svih razvijenih zemalja. Sve stranke koje normalno sudjeluju u parlamentarnom životu ne smiju imati nikakvih problema s osudom svih takvih simbola koji se povezuju sa sistemom koji je bio za vrijeme NDH”, istaknuo je predsjednik Vrhovnog suda. Index

25.10. (15:00)

Amerikanac u Beogradu

Basara: Na vrh Hila vrba mrda

Budući da smo mi ne samo naše nego i mačje jebalište velikih sila, blizu je pameti da Hil u Beograd ne dolazi s namerom da nekog strmopižđuje i da nešto uzima (Kosovo), nego da kako zna i ume smanji uticaj jednog drugog ambasadora, u datom slučaju – ruskog. Ako ste, neprejebivi kakvi ste, pomislili na ambasadora Nikaragve, zajebali ste se u računu. Mrzi me da proveravam hronologiju, ali čini mi se da je vest o Hilovom naimenovanju usledila nedugo nakon što se, prilikom skorašnje krize, ruski ambasador pojavio na kosovskoj granici u društvu najviših državnih i vojnih rukovodilaca, helikoptera i aviona u brišućem letu. E sad, ruski ambasador to sebi može (u stvari – mora) priuštiti, Srbija, međutim, kao mala zemlja domaćin, to ne bi smela da čini. Ruski ambasador na granici u kriznoj situaciji – to fakat odašilje Albancima poruku „jebaćemo vam majku, Rusi su nama“, ali s druge strane – a ta je strana i s one strane kosovske granice – pali crvenu lampicu i sve me to podseća na onog dilbera koji je zanemarivao taktiku, igrao za raju i završio u nižerazrednom Vratniku. Tako razmišlja Svetislav Basara o ustoličenju novog ambasadora SAD u Beogradu.

25.10. (14:00)

Čuđenje pure kakici

Istraživanje pokazalo da Twitterov algoritam više ističe sadržaje o političkoj desnici

Twitter je otkrio da njihov algoritam koji bira sadržaj koji će se jače isticati, a nastoji biti neutralan, ipak više pojačava desničarske profile, nego one koji naginju političkoj ljevici. Twitter nije siguran zašto je tome tako (Twitter blog), no pronašli su trend: negativne objave o političkim strankama obično dobivaju mnogo veći angažman, npr. ako je demokrat negativan prema republikancu (ili obrnuto), ta vrsta sadržaja će obično dobiti više angažmana. No, budući da se u tim raspravama često zna pronaći govor mržnje, možda je upravo on krivac za algoritamsko pojačavanje, a ne politička pristranost… Njemačka je jedina od proučavanih zemalja kod koje algoritam ne pojačava desničarski sadržaj, vjerojatno zbog sporazuma o uklanjanju govora mržnje u roku od 24 sata. Verge / Bug

25.10. (13:00)

Ajmo, dionice, dionice, sve po 10 kuna!

Šonje: Novo vrijeme – šušur na tržištu kapitala

Iako priče o prijevarama pomažu u stvaranju dojma o tržištu kapitala kao velikom i nepravednom casinu u kojem „velike ribe jedu male“, njihova važnost za ukupno tržište, ako se gleda cjelokupna novija povijest kroz kapitalizaciju ili obrtaj vrijednosnica, zapravo je vrlo mala. Tržišta uglavnom funkcioniraju glatko, pravedno i služe onome što im je glavna funkcija o kojoj se (pre)malo priča… Tržišta kapitala se tako u dugom roku pokazuju suštom suprotnošću onome kako ih većina ljudi percipira – ona nisu instrument koncentracije, nego način decentralizacije (demokratizacije) bogatstva. Međutim, tržišta kapitala neće imati tu funkciju ako velika većina ljudi odbija sudjelovati u igri. A Hrvati su naročito uporni u tom odbijanju… Model demokratizacije vrijednosti funkcionira u SAD-u gdje oko 56% kućanstava ima neku dionicu. Isti udjel u Njemačkoj iznosi 1/8 (oko 10 milijuna Nijemaca posjeduje dionice). Hrvati su u tome najkonzervativniji: razmjerno najviše ulažu u nekretnine i depozite koji ne nose prinos… piše Velimir Šonje dobar članak podsjetnik da konačno razmislite kuda ćete s tim mrtvim kapitalom koji ste uštedjeli. Ili zašto treba štedjeti.

25.10. (12:00)

Gužva se smanjuje

Demografski potop: Od zadnjeg popisa izgubili smo 237 tisuća stanovnika

Prije objave popisa stanovništva Državni zavod za statistiku objavio je procjenu broja stanovnika po gradovima, općinama i županijama na kraju 2020. godine. Prema toj procjeni, Hrvatska je početkom ove godine imala oko četiri milijuna i 48 tisuća stanovnika, što je 237 tisuća manje nego po zadnjem popisu 2011. godine. To znači da je u manje od 10 godina izgubila više od pet posto populacije. Samo tri od 21 županije bilježe porast stanovništva, pri čemu je on osjetniji jedino u Gradu Zagrebu, u kojem živi oko 19.000 žitelja više nego 2011. U plusu su još Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija, ali sa znatno slabijim rastom. Tportal

25.10. (11:00)

Brze i kratke

  • Markotić: Moguće da ćemo ići i iznad broja od 5000 novozaraženih. Iz izraelske studije se vidi da su nuspojave nakon treće doze cjepiva praktično vrlo male i puno manje nego nakon druge doze (HRT)
  • Majke ogorčene, epiduralna u Dubrovniku samo od 8 do 16: ‘Kao da se porod može naštimati po satu‘. Pokrenuta peticija za bezbolni porod za sve (Jutarnji)
  • Temperature od ponedjeljka kreću od nule, u utorak prolazno naoblačenje i kiša pa opet stabilnije (HRT)
  • Počela je posebna regulacija prometa uoči Svih svetih u Zagrebu – priopćenje Zagreb.hr
  • 5 savjeta Stevea Jobsa za uspjeh u poslu: 1. Vjerujte sebi, 2. Neuspjeh je dobar, 3. U poslu se fokusirajte na jednu ili dvije stvari, 4. Šarm i umijeće prezentiranja, 5. Probleme uvijek treba riješiti odmah (Savjeti.hr)
25.10. (10:00)

Dnevnik melankolične introvertuše

Andrea Andrassy: Kako izgledaju izlasci na zalasku života

Može za početak minuta šutnje za stričeka koji je u emisiji Brak na prvu rekao “pojavila se žena koja ima 38 godina, na zalasku života?” Šalim se, šta vam je, nećemo trošit minutu na to – barem ja neću jer imam 36, što znači da mi je svaka minuta dragocjena. Ali kad smo već spomenuli zalazak – što života, što mozga – bila sam vani za vikend i ne mogu reć da nisam osjetila otrovni žalac starosti o kojoj striček priča. Svi koji me znaju, znaju da ne izlazim baš često jer su vani ljudi, a meni je to teško – izađem otprilike 5 puta godišnje, što bi 16-godišnjoj verziji mene zvučalo kao najgora kazna u životu, ali ovoj od 36 (na zalasku) zvuči kao idealna količina. Pet dana u godini za izlaske, 360 dana za oporavak – ako vam ova matematika zvuči krivo, vjerojatno niste introvert i vjerojatno vam oporavak od izlaska ne traje 5 do 7 radnih dana, na čemu vam od srca čestitam… piše Andrea Andrassy za Miss7/24 sata

25.10. (09:00)

Samo bitno

Pregled tjedna by Dragan Markovina

  • Tjedan hrvatsko-slovenskog prijateljstva – Milanović i Pahor, zajedno su istog dana otvorili bistu Ljudevita Gaja u Ljubljani i Franca Prešerna u Zagrebu
  • Crveni mundiri – Hrvatski predsjednik radi korak naprijed pa dva nazad. Umjesto da razmontira kompletno tuđmanističko nasljeđe on se zakačio s ministrom obrane oko umirovljenja zapovjednika te besmislene postrojbe
  • Dobronić o ustaškom pozdravu – veliki intervju Jutarnjem listu u kojem je posve jednostavno, na argumentacijskoj, civilizacijskoj i pravnoj razini objasnio zbog čega u Hrvatskoj nema mjesta ustaškom pozdravu u javnom prostoru, bez ikakvih izuzetaka
  • HRT, na putu prema dole – Robert Šveb je na koncu posve očekivano imenovan novim ravnateljem HRT-a, što znači da ne treba očekivati ništa osim površinskog upristojenja i nastavka starih praksi
  • Ukidanje viza za SAD – Koje će doista olakšati odlazak tamo, iako i dalje to neće biti bezbolno i jednostavno kao kad se putuje po Europi, ali hajde
  • Splitsko stanje uma – S jedne strane imamo gradonačelnika koji uopće nema većinu ili je ona nestabilna, a s druge vijeće koje je puno ogorčenih kritika, ali će uredno izglasati proračun jer im ne pada na pamet na nove izbore
  • Lauc i ostali znanstvenici – Odavno se predlaže i raspuštanje Znanstvenog savjeta Vlade u vezi pandemije ili barem uklanjanje Gordana Lauca iz njega. Ali do toga neće doći. Stoga je ograđivanje nekolicine znanstvenika od njega tek gesta bez ikakvog učinka.
  • Kaos u BiH i novi veleposlanik SAD-a u Srbiji – opasan kaos u Bosni i Hercegovini, kojeg proizvode Milorad Dodik. Joe Biden je pak za novog veleposlanika u Srbiji imenovao Christophera Hilla, bliskog prijatelja i čovjeka koji je bio Hoolbrookeova prva ruka prilikom sklapanja Daytonskog sporazuma. Dakle nekoga kome vjeruje i nekoga tko fantastično poznaje regiju, što znači da ima nekakvu ideju što u političkom smislu želi postići.
  • HAZU – zabavan istup akademika iz HAZU-a. Općepoznato je da je čistoća jezika fetiš svih ovdašnjih nacionalista koji bi dali sve da ovi narodi ne govore istim jezikom. Ali govore, ma koliko se trudili uvjeriti nas u suprotno.
  • Referendum o uvođenju eura – od strane krajnje desnih stranaka oje naravno uopće ne razmišljaju, niti su ikada do sada razmišljali o stvarnoj monetarnoj politici, niti o ekonomskih temama. Opširnije Telegram
25.10. (01:00)

Svi u kina!

Njegić: ‘Dina‘: Spektakl iz snova za fanove SF-a, pogledali smo nestrpljivo očekivani film koji od samog početka najavljuje nešto grandiozno i to naveliko isporučuje

Blockbuster koji se ne boji držati sporogoreći ritam tijekom dvoipolsatnog trajanja i povremeno zastati ako treba, odnosno držati gledatelja u iščekivanju od posjeta pješčanom planetu Arrakisu i bildati zanimaciju za iduće otkriće, bilo da je to neki planet, grad, svemirski brod, letjelica na pola puta između helikoptera i divovskog vilinog konjica ili gigantski pješčani crv. To je zasigurno zato što Villeneuveovi senzibiliteti potječu iz festivalske/art kinematografije pa režira na zlatnoj sredini filma za festivale i multiplekse (premijera na Veneciji nije slučajna). Piše Marko Njegić za Slobodnu Dalmaciju

25.10. (00:00)

Brze i kratke

 

  • Za hrvatskim pomorcem više se ne traga u Japanskome moru, smatra se da je granica preživljavanja 26 sati. N1
  • Sevilla je pobijedila Levante 5:3 i preuzela vrh ljestvice Španjolskog nogometnog prvenstva. Tportal
  • Marin Čilić poražen je u finalu ATP turnira u Moskvi od ruskoga tenisača Aslana Karaceva 6:2, 6:4. HRT
  • U Zagrebu je počela posebna regulacija prometa povodom blagdana Svih svetih. 24 sata
  • Nakon agresije na Rebru, liječnici i sestre traže 24-satnu zaštitarsku službu u zdravstvenim ustanovama. Telegram
24.10. (23:00)

Bure baruta

Regija na rubu sukoba: Biden šalje moćnu petorku da riješi krize Zapadnog Balkana

U uzavrelu situaciju na Balkanu Joe Biden odlučio je poslati doplomatsku petorku koja će, nadajmo se, pomoći u razrješenju škakljive situacije. Dolaze Christopher Hill za veleposlanika u Beogradu, nekadašnji posebni izaslanik za Kosovo tijekom rata, a potom veleposlanik u Skoplju te Iraku, zatim Jeffrey Hovenier kao veleposlanik na Kosovu, a koji je bio i član međunarodnog tima za pregovore o statusu Kosova te govori hrvatski jezik, Michael Murphy u Sarajevo u kojem je već radio kao posebni savjetnik u veleposlanstvu te su mu specijalnost NATO i strukture sigurnosti u Europi, a Gabriel Escobar već je na mandatu posebnog izaslanika za Balkan. Uz njih će djelovati iskusni diplomat James O’Brian te zajednički pokušati smiriti situaciju. Jutarnji list

24.10. (22:00)

Uštedjeti na računima za plin možete uz nekoliko jednostavnih trikova

Tihomir Mihalić, ovlašteni zagrebački plinoinstalater s početkom sezone grijanja dao je nekoliko savjeta potrošačima kako bi imali manju potrošnju plina. Uza sam po sebi jasan potez redovnih servisa bojlera, tu je i trik sa smanjivanjem temperature na bojleru ispod 50 stupnjeva što je najčešćča praksa. Na taj način ne zagrijavamo vodu bespotrebno. Ulaganje u programski termostat također smanjuje potrošnju jer se može regulirati toplina s obzirom na prisutnost osoba u kućanstvu pa se tako temperatura smanjuje kad nema nikoga, a poveća kad su stanari prisutni. Također, prostor ne treba pregrijavati pa zatim vjetriti otvaranjem prozora, nego spustiti termostat za stupanj niže, čime dolazi do značajne uštede. Večernji list

 

24.10. (21:00)

Jasan i precizan

Dobronić: Zbog ovrha sam prihvatio biti šef VS-a. Ne treba mijenjati zakon, dovoljno je napisati jednu rečenicu

U emisiji Točka na tjedan gostovao je danas sudac radovan Dobronić, predsjednik Vrhovnog suda RH te kao prvi potez najavio sazivanje opće sjednice zbog ovrha. Upravo nepravedan ovršni sustav osnovna je motivacija njegova prihvaćanja te funkcije te dodao kako je bitan i pogled javnosti na te pozicije jer smatra da se donose skandalozne presude te zbog toga namjerava obići sve sudove i razgovarati sa sucima te provjeravati procedure. Smatra kako u sudstvu postoje sistemski problemi te se nada dati dobar primjer, a posebno je istaknuo da u sudstvu ne smije biti nimalo korupcije. Tportal

24.10. (20:00)

Promjena svijesti

Gošća emisije Nedjeljom u 2 bila je književnica Slavenka Drakulić

U emisiji Nedjeljom u 2 gostovala je književnica Slavenka Drakulić, autorica kolumni te publicistkinja koja je svoj novinarski posao navela kao temelj spisateljskoga koji joj je osigurao discipliniran pristup pisanju. Problematizirala je promjenu paradigme u svijetu umjetnosti te postavila pitanje kamo vodi taj pomak prema vizualnom kao mediju te kako će utjecati na našu djecu koja su mediju najizloženija.

 

24.10. (19:00)

Pitaj doktora

Berecki: Prebolio sam COVID-19, trebam li se svejedno cijepiti?

Na pitanje koje muči mnoge pedijatar-internist te kolumnist nakon iscrpne analize legitimnih istraživanja te jasnih primjera piše: Zaključak je, čini se, jasan i jednostavan: varijabilni imunološki odgovori na infekciju, niža razina neutralizacije delta-soja i jasan porast zaštitnih protutijela osoba koje su prethodno preboljele COVID-19 nakon cijepljenja vrlo sigurnim i visoko učinkovitim cjepivima, snažni su argumenti u korist cijepljenja preboljelih. Piše Igor Berecki za Bug

24.10. (18:00)

Brze i kratke

 

  • Nijemci nas stavili na crvenu listu; pri ulasku u zemlju ako smo necijepljeni, moramo u desetodnevnu samoizolaciju. Index
  • Od 1. studenoga kreće desetogodišnji projekt katastarske izmjere Hrvatske i stajat će nas 3 milijardi kuna. N1
  • U Kini je cijepljeno 76 % stanovništva, golema je to brojka od 1,068 milijardi ljudi. Tportal
  • Filip Zupčić pokušat će stati na postolje u Söldenu na prvoj utrci Svjetskoga kupa, trenutačno je osmi. 24 sata
  • Marin Čilić danas od 15 sati igra u finalu ATP turnira u Moskvi protiv Rusa Aslana Karaceva. HRT
24.10. (17:00)

Ustajali mastodont

Agencija poput Fine ne postoji nigdje u svijetu. Samo u Hrvatskoj

Kao vodeći nacionalni pružatelj financijskih, elektroničkih (IT), podatkovnih i drugih usluga, a korisnici njezinih usluga uključuju financijske institucije, državna i javna tijela, poslovne subjekte i građane, FINA je jedinstvena u Europi, a možda i u svijetu. Sa 3418 zaposlenih, pedesetak više nego na HRT-u, vodećem javnom medijskom servisu, uprihodila je prošle godine 2,5 milijuna kuna (HRT je uprihodio 67,5 milijuna kuna), a poduzetnici Rakar, Low i Oreščanin slažu se u mišljenju kako je takva agencija potpuno nepotrebna i služi za uhljebljivanje te da sve njezine usluge mogu preuzeti privatni poduzetnici koji ne bi suzu pustili da se sutra ugasi. Index

24.10. (16:00)

Kulačin: Diplomatija SAD-a na Balkanu: Gotovo je sa ćevapima

To da će Hil i Eskobar da uvedu demokratiju na Zapadni Balkan, to odmah možemo da “okačimo mačku o rep”. Ako se negde interes SAD-a bude poklapao sa razvojem demokratskih procesa, to je drugo pitanje. Problem je što je često zbog tih američkih interesa umeo da strada običan narod, pa ipak ostaje koliko-tolika nada da će ovoga puta možda biti nešto drugačije. Obojica su ovde, utisak je, da isporučuju zahteve. Hil i Eskobar u Beogradu će imati bitno drugačiju situaciju od one koju su Ričard Holbruk i Hil imali krajem devedesetih godina prošlog veka. Na našu sreću, Vučić nije takav kalibar da će se kockati sa svojom vlašću zarad interesa Amerikanaca. Leći će taj na rudu šta god bude trebalo da se uradi. Možda je on uspeo da ubedi sebe i druge oko sebe da nikada neće priznati Kosovo, ali neka se niko ne iznenadi ako se na kraju puta tako nešto bude i desilo, naravno, uz još jednu pobedu sa nulom naspram Kosova. Piše Nenad Kulačin za Al Jazeeru

24.10. (15:00)

Nema zime

Nikolina Brnjac: ‘Sezona je na korak od rekorda, na dobrom smo putu‘

Uoči Dana hrvatskog turizma koji se održavaju nakon godine pauze ministrica turizma osvrnula se na probleme s kojim se suočava te procijenila još trajuću sezonu. Najveći problem, ističe, nedostatak je radne snage, a strategija Ministarstva je poticanje cjelogodišnjeg poslovanja, no i stipendiranje zanimanja vezanih uz turizam. Ističe kako se obogodišnje brojke u turizmu približavaju onima iz 2019., a bilježi se odlično stanje i u postsezoni, što daje vjeru da će sezona završiti s odličnim prihodima, no smatra kako je potrebno i dalje raditi te planira povući sredstva iz fondova i dalje jačati tu gospodarsku granu. Jutarnji list

24.10. (14:00)

Iz HDZ-ova samoubilačkog dnevnika

Dežulović: Pucanj u noći

Da postoji nekakvo svjetsko, ili barem državno prvenstvo u toj disciplini – pucanju dakle malokalibarskim oružjem sebi u koljeno – HDZ bi i momčadski i pojedinačno uzeo sve medalje ikad… U najboljoj tradiciji HDZ-a, pravomoćnu presudu za organizirani kriminal i izvlačenje državnih para Plenković je tako predstavio kao materijalni dokaz HDZ-ova poštenja. Ustani, Franjo, i pokloni se! Aplauz i ovacije za premijera prekinuo je samo trećerazredni kolumnist Novosti, zapitavši Plenkovića što to cijelo vrijeme drži u desnoj ruci i otkud mu crvena mrlja na nogavicama. Na što je Plenković desnom rukom podigao pištolj, a lijevom opipao koljeno i šeretski odgovorio: “Izgleda da je krv.” Na pitanje zašto je, zaboga, iz čista mira sam sebi pucao u koljena, premijer je odgovorio šeretskim protupitanjem: “Kako to mislite?” Piše Boris Dežulović za Novosti

24.10. (13:00)

Brze i kratke

  • Wall Street raste treći tjedan zaredom, no europski ulagači oprezniji su pa ulažu sporije. Tportal
  • U Hrvatskoj skače brojka zaraženih, ima ih 2293, gotovo tisuću više nego prošle nedjelje. 24 sata
  • Referentni dan za početak skupljanja potpisa za referendum o uvođenju eura je 24. listopada, a bit će potrebno skupiti 368 867 potpisa, tj. 10 % ukupnoga biračkoga tijela. N1
  • Puharić odbio nagodbu s HPB Investom, morat će mu isplatiti gotovo 30 milijuna kuna sa zateznom kamatom. Novi list
  • U oružanoj akciji uhićen Kolumbijac Antonio Usuga, poznat kao Otoniel, jedan od najvećih narkobosova na svijetu. Index
24.10. (12:00)

Šumasti zakoni

Baretić: Požalili ste se doktorici na epizode teške depresije, a i dalje biste vozili? E ne može. A za sve je kriva teta tipkačica

Ova je država, nažalost, rasadnik nebuloza i besmislica, nedosljednosti i neravnopravnosti, prijesnih laži i gadljivih opravdanja, ali malo što se može usporediti s veličanstvenom glupošću prijedloga da liječnici prijavljuju pacijente koji koriste analgetike na recept, zato da bi se ovima oduzela vozačka dozvola dok ih ne prestane boljeti! A za sve je zapravo, kako rekoh, kriva teta tipkačica i njezin vječno isti tipfeler, to vječno “o” umjesto “i”. Možda žena ima artitis, pa uzima analgetike na recept? Hm valjalo bi to provjeriti… Piše Renato Baretić za Tportal

24.10. (11:00)

Dijete-projekt

Greta: Mali pijun velikog PR-a

Iako su mnogi spremni negirati ovu činjenicu velikom žestinom, Greta je samo pijun. Kontroliraju je moćni ljudi i veliki novac za promicanje određene agende jer bez svega toga nikako ne bi uspjela ‘iskakati iz paštete‘ po cijelom svijetu i svim mogućim medijima. Na dnevnom redu nisu samo klimatske promjene – radi se o klimatskim promjenama pod vrlo specifičnim kutom. Njenu ulogu savršeno je definirala sama Greta tijekom govora na Svjetskom ekonomskom forumu. Panika i strah: Dvije riječi koje vode do ishitrenih i iracionalnih odgovora na temelju negativnih emocija. Taj strah i panika temeljito su ugrađeni u mlade, stvarajući generaciju koja je uvjerena da svijet gori iako to naravno nije istina. Greta je postala lice masovnog pritiska kako bi se djeca uvjerila da im je “kuća u plamenu”. Budući da djeca upijaju informacije koje im se daju bez ikakvog preispitivanja, ovaj poticaj stvorio je novi zabrinjavajući fenomen: eko-anksioznost. Umjesto da uživaju u djetinjstvu, djeca odrastaju s osjećajem straha i nadolazeće propasti. Istraživači već povezuju brigu o okolišu sa slučajevima anksioznosti, depresije, pa čak i samoubojstva. Greta je sama prenijela taj osjećaj tijekom svog govora u UN -u. Lider

24.10. (10:00)

Nepovjerljivi Hrvati

Šonje: Novo vrijeme – šušur na tržištu kapitala

Besperspektivnost, strah, ali i regulacija (moramo “štititi” sve i svakoga) ubili su tržišni šušur u čijemu izotanku imamo mir – čitaj mrtvilo. Nitko ne „talasa“, ne propituje glasno, a u isto vrijeme se s razvijenih tržišta koja imaju puno više iskustva s regulacijom (i s kripto tržišta, gdje je puno manje regulacije) itekako čuje buka društvenih mreža, medija i foruma na kojima se nitko ne boji izreći preporuku, stav, kritiku, pa i povući mase sljedbenika … Zbog toga su i ozbiljni domaći investitori odavno emigrirali iz učmale domaće bare tamo gdje ima šušura, toga životnog soka bez kojeg nema ni velikih pobjeda, ni velikih poraza. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

24.10. (09:00)

Čokoladom do prosperiteta

Slavna tvrtka iz Belgije sklopila posao u Zagori, zaposlit će 120 ljudi i vratiti raseljene obitelji!

U mjestu Vrlika u Dalmatinskoj zagori izgrađen je poslovni inkubator sa 6 prostora od kojih je 4 zauzela belgijska tvrtka koja proizvodi čokoladu, u nas registrirana pod imenom “Belgian gourmet”, a planira na tom području proizvoditi čokoladu. Pitanje je hoće li zaista vratiti raseljene obitelji kao što bombastičan naslov kaže, no zasigurno će pridonijeti boljem životu 20 novozaposlenih, a nakon izgradnje tvornice na kupljenu zemljištu i još stotini zaposlenih. U Vrlici se nadaju tako privući novi kapital, a Belgijci planiraju otkupljivati i sirovine od lokalaca, sve osim mlijeka jer će proizvoditi vegansku čokoladu. Jutarnji list

24.10. (01:00)

Ne bi trebalo biti strašno (jako dugo)

Inflacija u deset slika

Indeks potrošačkih cijena u rujnu je dogurao do 3.3% (godišnje) i najviše je razine još od travnja 2013. godine, a inflacija nije predstavljala ozbiljan problem prije pandemije. Zapravo su, ironično, banke prije toga pokušavale izazvati inflaciju, ali bez uspjeha. Zatim je došla pandemija, ugasila potražnju, a onda je postepenim otvaranjem potražnja eksplodirala i to do mjere da lanci opskrbe nisu mogli pratiti. Kako je sve počelo, Index je izvadio grafikone iz podataka Državnog zavoda za statistiku:

  1. Inflacija je dugo bila negativna, čak i u siječnju ove godine.
  2. Radi se o rasprostranjenom fenomenu
  3. Hrvatska je negdje u sredini, europski prosjek
  4. Rast je dijelom uvjetovan efektima nakon locdowna
  5. Temeljna inflacija još uvijek nije toliko zabrinjavajuća
  6. Nisu samo hrana i energenti skuplji, iako ima robe koja je pojeftinila
  7. Indeks cijena veći za 2 posto: također rasprostranjen svugdje, koji neće biti baš lako za iskorijeniti.
  8. Poskupljenje hrane nije toliko dramatično, dugoročno gledano
  9. Najveći rast cijena ustvari bilježe poštanske usluge, cijene novina i časopisa, nakit i satovi, duhan, pa tek onda ulja i masti, jedina kategorija prehrane
  10. Najveći pad cijena bilježe mediji za snimanje, telefonska oprema, audio/video oprema, motorna vozila, obuća i odjeća…
24.10. (00:00)

Taj se Film više neće gledat

Stublić otkrio: Kako se raspao Film na pozornici, zašto ne želi raditi s Maxom i Pikom…

Na koncertu u Beogradu nastupali smo s dva bubnjara. Sviramo pjesmu ‘Mi nismo sami’ u kojoj zapravo bubanj uopće nije u prvom planu. Piko i Šolc cijelu pjesmu komuniciraju s bubnjevima, pričaju s njima dok ja pjevam sentiš. I Max kuži da sve to nešto ne valja i uzima mikrofon i kaže publici: ‘Vidite da se mi svađamo, grupe Film više nema i odsad postoji samo grupa Le Cinema’. Jedino okupljanje nakon raspada Film je imao na koncertu Zagreb gori! na Šalati 1998. godine. Upitani je li bilo želje i prilike za novo okupljanje, Juričić je kazao da mu je to okupljanje prisjelo. ‘On hoće brže, mi sporije. Ma ono prisjelo mi je to i nisam nikad poželio ponovo’, kazao je Juričić, a Pelaić se nadovezao da je to baš bilo grdo jer su bili protiv Jure. Juri se nije svidjelo što svi iz benda dobivaju iste pare, a ovi iz benda mu zamjeraju što je u nastavku karijere i dalje koristio ime benda Film. Tportal donosi rezime emisije na Yammatu u kojoj su gostovali članovi grupe Film.

23.10. (23:00)

Brze i kratke

  • Etna ponovno erumpirala (N1)
  • Doktor Ivić: Uzročnik korone na potpuno novi način napada imunološki sustav (Index)
  • Mladi zagrebački poduzetnik pokrenuo Hangoo, još jednu aplikaciju za dejtanje, no drugačiju od Tindera i Badoo-a (Tportal)
  • Država je najveći poslodavac i investitor, a birači žele baš takvu državu (Danica)
  • Mlada oružarka na filmskom setu koja je Baldwinu dala pištolj u intervjuu prije samog snimanja priznala da nema iskustva s punjenjem oružja ćorcima i da ne zna što radi (Jutarnji)
23.10. (22:00)

A devastirani Jadran film ko šiša, ne?

Obuljen Koržinek: Strane produkcije donijele su nam u deset godina više od 1,3 milijarde kuna

Model poticaja stranim produkcijama uveli smo u Hrvatskoj 2011. godine izmjenom Zakona o audiovizualnim djelatnostima, a počeo se provoditi godinu dana kasnije. U našem mandatu, donošenjem novog Zakona o audiovizualnim djelatnostima 2018. godine, ojačali smo taj sustav tako da smo povećali udio sufinanciranja i otvorili mogućnost poticaja i za dio domaće produkcije ukoliko se radi o ulaganjima. Ukupni učinci ‘filminga’, prema istraživanjima Instituta za javne financije, kad govorimo o stranim produkcijama, od 2011. godine do danas iznose više od milijardu i 300 milijuna kuna, rekla je ministrica kulture u intervjuu za Tportal u kojem se dotaknula niza tema o stanju audiovizualne produkcije kod nas. Bila je tu i tema o Oscarima, a nama je zanimljiva ona o najavljenom filmskom studiju: Proteklih godina razgovaramo s nizom potencijalnih investitora i grupacija koji iskazuju veliki interes (za njegovu izgradnju), i ja vjerujem da će doći do realizacije tog projekta, zaključivši da bi filmski studio, prema objavljenoj studiji, bio uspješan i isplativ.

23.10. (21:00)

Još jedna epizoda obrane i zaštite od gluposti

Bloger Krule – Krumpir, kila 6 kuna. Reko “Što 6?”… vele “Nije rodio ove godine!”

Znao sam da će cijene divljati još prije par mjeseci kad mi je “nevina” baba na placi jednu tikvicu prodala za 12 kuna. Pod ovo “nevina” mislim na njen izraz lica i stil odijevanja. Na oko izgleda brižna i kruha gladna a zapravo, za nju je Joca Amsterdam gola k****na. Ja bio na bankomatu, imao novčanicu od 200 kuna. Krumpir, kila 6 kuna. Reko “Što 6?”… vele “Nije rodio ove godine!”… pa majku ti jebem, ja već 20 godina slušam kako krumpir nije rodio. Žene da dvajs godina ne rađaju ne bi bilo maturanata… a krumpira svake godine ima, mada ne rađa. Fenomen jebem te živote! Mandarine, 2ipo kile na placi = 25 kuna. Znači 1 tona = 10 000 kuna.
Znači šleper sa 24 palete mandarina = 240 000 kuna. Pa jebo ti doktora Uda iz one serije klinika Švarcvald, on tolko nije zarađivao ka preprodavači mandarina. Inače mandarine 1. klasa… moš mislit… zelene ka treće svjetlo na semaforu… kisele ka bračna prijevara, zagrizeš ju, usta ti se suze ka šupak kad nanjuši ljuti feferon. A bogami i ja ću od sad drugačije. Do sad sam opelijandera prodavao za 400 eura… od sad ga nedam ispod 350!… id u pm i sve. Bloger Krule za Ogulinski portal.

23.10. (20:00)

Osnaživanje 'zelene' energije

Hrvatska bi i nuklearke i solarnu energiju

Hrvatska se početkom ovog mjeseca svrstala među deset zemalja članica Europske unije koje zahtijevaju uvrštavanje energije iz nuklearnih centrala u tzv. zelenu taksonomiju. Preciznije, to bi značilo da se upotreba atomske fisije u energetske svrhe može financirati EU-sredstvima ravnopravno s iskorištavanjem obnovljivih izvora poput sunca ili biomase. Vijest je dočekana kao zaokret u odnosu na dosadašnju razmjerno nerizičnu energetsku politiku, tj. na pristup njezinu ekološkom aspektu, premda Vlada Republike Hrvatske zastupa posve suprotno stajalište. Hrvatska Vlada priklonila se poziciji da anuliranje emisija ugljičnog dioksida neće biti moguće bez nuklearne energije, samo uz pomoć izvora kao što su vjetar, sunce, geotermalna vrela ili drvna sječka. Njezino polazište ovih tjedana neminovno dolazi u korelaciju i s činjenicom naglog poskupljenja naftnih derivata i plina kojima se predviđa krajnje burno tržište u narednim godinama. Deutsche Welle

23.10. (19:00)

'Sve su to mjere koje netko na kraju mora platiti'

Šajatović: Nakon zamrzavanja slijedi osnivanje zavoda za cijene?

Donošenjem uredbe kojom se, za sada na trideset dana, ograničavaju cijene naftnih derivata vlada premijera Andreja Plenkovića zakoračila je na opasno područje reguliranja nacionalne ekonomije. Ne smiri li se rast cijena energenata na svjetskim tržištima, Banski dvori mogli bi dublje zagrabiti u arsenal uglavnom neuspješnih mjera kojima se u socijalizmu pokušavala obuzdati inflacija. Opravdavati zamrzavanje cijena naftnih derivata tvrdnjom da distributeri u Hrvatskoj ionako ostvaruju ekstraprofite, u sljedećoj bi fazi moglo prouzročiti uskrsavanje socijalističkih zavoda za kontrolu cijena. U kojima se analizira koji je rast cijena opravdan, a koji neopravdan. I izdaju rješenja koje se cijene smiju dizati, a koje ne smiju. Miodrag Šajatović za Lider.

23.10. (18:00)

Z-ocijalizam

Kako demografija utječe na politiku

Dobna skupina rođena između 1995. i 2012, poznata i kao Generacija Z, od koje u skoroj budućnosti očekujemo da sve više preuzimaju pozicije u društvu, ali i odlučuju o brojnosti vlastitog potomstva, smatra se progresivnom, tolerantnom i obrazovanijom više nego što su mladi bili ikad ranije. Gen Z, sve važniji dio biračkoj tijela u nadolazećim izbornim ciklusima, već sada se ne ustručava od odlaska na biralište. Ako je suditi po recentnim američkim izbornim iskustvima, nisu naklonjeni postojećim velikim strankama Republikanaca i Demokrata te se u velikom postotku, čak 42%, opredjeljuje neovisno. No Z generacija će također biti, više nego prijašnje dobne skupine, snažno pogođena posljedicama pandemije Covida-19, globalnog zatopljenja i nesigurnosti na tržištu rada zbog tehnoloških promjena. A to su samo neki od razloga zbog kojih bi Z mladi, koji upravo počinju stasati u biološki najbolje fertilne godine, mogli odgađati stupanje u brak i planiranje potomstva. Te tako još dodatno narušiti ionako lošu demografsku sliku razvijenog svijeta. Zanimljiv članak donosi Faktograf.

23.10. (17:00)

Brze i kratke

  • Novi detalji oko slučaja s Alecom Baldwinom: Na setu filma postojali ogromni problemi, bilo je nekoliko incidenata (Index)
  • Đikić: Vlada koristi političko-medijski spin da bi maknula fokus s krize (N1)
  • Hod za život traži zaštitu gradskih zaposlenika od platforme Možemo!, sve počelo kada se dr. Darko Richter požalio da mu ne daju kao gradskom djelatniku sudjelovati na Hodu za život (N1)
  • EU zemlje ljudima daju 100 eura za režije i ukidaju poreze na grijanje i struju, naša Vlada razmišlja o – odgodi plaćanja (Danica)
  • Može li pornografija biti umjetnost? (XXZ Magazin)
23.10. (16:00)

'Pobjeda ne treba biti takva da ponizi pobijeđenog'

Jergović: Dragan Pantelić, golman koji je bio više od čudotvorca

Ljudi žude za čudima, u životu i u nogometu. Tako je to od rađanja kršćanske civilizacije sve do naših dana, tako je od Isusa do Messija. S čudom čovjek kao da dotakne besmrtnost. Zato je i čudo Pantelićeva gola Mariću izazvalo divljenje i oduševljenje, čak i kod navijača sklonih Veležu. Samo se dvojica ljudi nisu radovala čudu: Enver Marić, razumljivo je zašto, i Dragan Pantelić. Četrdeset godina skoro ponavljao je Pantelić da mu nije drag taj gol. Zašto, čudili su se ljudi? Zbog kolege, pa još i velikog Envera Marića. A svakome se moglo dogoditi ono što se dogodilo njemu. Pantelić je odbio biti čudotvorac, naprosto zato što je htio ostati čestit čovjek. Miljenko Jergović malo o sportu za 24 sata.

23.10. (15:00)

Napokon

Ukinute vize za SAD

Ukidanje viza gotovo 30 godina neriješeno je diplomatsko pitanje u odnosima dviju zemalja. Za ulazak u bezvizni režim potrebno je ispuniti brojne preduvjete, a zadnji koji je Hrvatska trebala zadovoljiti je manje od tri posto odbijenih zahtjeva. Hrvatska, Rumunjska, Bugarska i Cipar zadnje su članice EU kojima SAD nije ukinuo vize. Hrvatskoj ih je danas ukinuo. Europska komisija od SAD-a je još 2014. tražila da ukine vize za Hrvatsku i ostale zemlje Unije čiji su građani tada još morali imati taj dokument za ulazak u SAD. Čak je zaprijetila i recipročnim mjerama, ali to se nije dogodilo. Index slavi. Za sve informacije u vezi viza imate ovdje.

23.10. (14:00)

Obećavajući početak moguće franšize - i prve dostojne adaptacije

Dune – Pravda za pješčani planet

U Villeneuveovim se rukama našao klasik s velikom bazom obožavatelja koja seže kroz nekoliko generacija i ako dobro odigra svoje karte mogao bi stvoriti megahit u rangu serijala Lord of the Rings Petera Jacksona ili – usudimo li se reći? – Star Wars. S druge strane, ako ne uspije lako se može pridružiti pješčanom groblju koje prekriva pokušaje Jodorowskog i Lyncha. No, Kanađanin se nije dao lako uplašiti. Imao je dovoljno povjerenja u svoju viziju kao i integriteta da je ne kompromitira jeftinim podilaženjem publici stasaloj na konstantnim eksplozijama i distrakcijama koje čine kost i meso filmova iz, primjerice, Marvelovog univerzuma. Za razliku od Lyncha, on ne pokušava ugurati cijeli sadržaj u jedan cjelovečernji film, već u ovih 150 minuta tek postavlja teren za fabulu koja će se zakuhati i rasplesti u narednom nastavku ili više njih. Oni s kraćim rasponom pozornosti možda će zijevati kao i kad su gledali “Blade Runner”, ali ovo nije film u kojem nakon bučnog sukoba grupa superjunaka spašava svijet. Ivan Laić za Ravno do dna ovu adaptaciju ocjenjuje s visokom devetkom.

23.10. (13:00)

Poboljšanje cikličke stabilnosti baterija

Raos: Titanij za bolju natrij-ionsku bateriju

Od novog su materijala kineski znanstvenici napravili bateriju, a potom je testirali. Kapacitet elektrode načinjene od Na811-2%Ti iznosio je 91,2 Ah/kg (mAh/g), a to je 1,86 puta više od kapaciteta izvorne elektrode od Na811. No, još važnije, baterija je očuvala 86% kapaciteta nakon 200 ciklusa punjenja i pražnjenja. Usto, analiza nije mogla pronaći nikakve deformacije na površini elektrode. Znanstvenici se nadaju da će razvojem natrij-ionskih baterija postići da se one približe po kapacitetu litij-ionskim baterijama, a po cijeni olovnim akumulatorima. Kažem „približe“ jer će se u litiju, zbog njegove kemijske naravi, moći uvijek uskladištiti više energije nego u natriju, a i olovo je – premda rjeđe – ipak jeftinije od natrija. Nenad Raos za Bug.hr.

23.10. (12:00)

'I baš zato što je to grozno, neslušljivo, ispada da je najbolji živi album rocka'

Štulić nakon 40 godina od Ravno do dna: Nisam imao puno gorih izvedbi

Taj Ravno do dna je, prema svim mojim nastupima, tako kako je zabilježen, jedva prosječan, jedva da je prosječan. Bilo je, vjerojatno i gorih momenata, ali ne toliko puno, ali bilo je i puno boljih momenata. Ja sad što bih ostavio od njega, to je dupli album, može nekako proći. Trostruki nikako. Ima puno smeća, ne. Može proći onih 13 pjesama koje su tada nove bile i, ovako, neke izvedbe, ali, kažem, jedva, jedva da je prosječan. Nije bilo puno gorih izvedbi, ali je sigurno bilo puno boljih. A zbog čega je to tako? Po mom mišljenju, jer je ta cijela 1981., kako da to kažem… neprestani nastupi, promjena opreme, ja nisam imao nikakav monitor da čujem, jel. Sve na slijepo, samo ideš, pičiš, ne… Pustiš đavolu da kupiš komadiće. Onda neosjetno odskližeš, upadneš u nešto. Puno je, previše pjesama, samo se gura, pojednostavljuje do krajnjih granica. Tad sam prestao postavljati bubnjeve i bas ritam sekciji. Znači, samo ono, linijom najmanjeg otpora, samo ideš i ideš. Johnny Štulić u intervjuu za Index.

23.10. (11:00)

Brze i kratke

  • Puljak za Jutarnji o kaosu u Splitu: Ne znam kako će to Mihanović objasniti Plenkoviću
  • Banožić otkrio: Milanović me napada jer ima drugog čovjeka za Počasno-zaštitnu bojnu, ali taj nema dovoljno visok čin (Tportal) Josipović: Zakon je jasan, predsjednik je taj koji razrješuje zapovjednike na prijedlog ministra obrane, ovdje situacija nije čista (Nacional)
  • Čeka se odluka o optužnici. Baldwin: Srce mi je slomljeno (Index)
  • Moždani implantati slijepoj ženi omogućili da vidi jednostavne oblike (Bug)
  • Do kraja F1 sezone preostalo je šest utrka. Tko će uzeti naslov? Max Verstappen ili Louis Hamilton (Telesport)
23.10. (10:00)

Novinari i političari - prirodni neprijatelji

Duka: Novinari, nemojte misliti da vas se ne čita i ne prati

Izjava hrvatskog premijera Andreja Plenkovića bila je ovog puta (slučajno) upućena novinarima 24 sata no mogla je i bilo kojem drugom mediju s kojim on nije zadovoljan. A nezadovoljan je s bilo kojim medijem koji ga kritizira pa i onim koji mu ne podilazi – razlog tomu je što je silno tašt. Ako vlast medije ne samo čita nego „i prati“ onda to nije isto kao kad neki čitatelji „prate“ Večernjak, Jutarnji, 24 sata ili Lupigu. Oni „prate“ što novinari pišu kako bi bili informirani, sviđaju im se ti mediji i tekstovi nekih novinara, „prate“ jer se slažu s objavljenim ili im se neki tekstovi ne sviđaju, ali su provokativni i važni, za te čitatelje poticajni kako bi propitkivali i dograđivali vlastito mišljenje o nekim temama. Ako vlast „prati“, onda može značiti da će u nekom trenutku puko interesno „čitanje“ prirodno prijeći u represivno praćenje. A barem je u ovoj zemlji uhođenja novinara uvijek bilo pa i onda – tada i ponajviše – kad je nominalno nastala „demokracija“, u razdoblju 90-ih godina prošlog stoljeća. Bogata je to tradicija. Prije su bili UDBA i KOS, a u devedesetima svekoliki obavještajci poglavara Franje Tuđmana. Zdenko Duka za Lupigu.

23.10. (09:00)

Bodulska idila

Grad Krk treći put proglašen najboljim gradom za život. Po čemu se razlikuje od drugih?

Najbolja kvaliteta života u Hrvatskoj je u gradu Krku (u kategoriji za male gradove). On broji preko 6,000 stanovnika i već je godinama na vrhu hrvatskih gradova koji svoje napore ulažu u održivost i ekološku odgovornost. Tamo je mali broj nezaposlenih, a velik broj onih koji otvaraju ili imaju otvorene svoje obrte jer na devet stanovnika ide jedna registrirana tvrtka. Također, za stanovnike slabijeg imovinskog statusa grade stanove putem društveno poticane stanogradnje, a značajne mjere ulažu i u učenike i studente nudeći stipendije. Za vrtiće ne postoji lista čekanja, a natalitet im raste pa je samo u godini dana broj stanovnika porastao za 200 što ga čini gradom s najbrže rastućim brojem stanovnika u Hrvatskoj. I dok se mnogi naši gradovi tek privikavaju na odvajanje otpada, Krk to čini već godinama. I računi za struju za oko pedesetak mještana su strani pojam jer svoju energiju potrebnu za napajanje kućanstva dobivaju iz sunčevih zraka, odnosno putem 22 solarna panela postavljena upravo na Krku. Green

23.10. (01:00)

Jeftinija vožnja

Zbog rasta cijena goriva ljudi se okreću – bioetanolu

Veliko povećanje cijene goriva, koje traje posljednjih nekoliko tjedana, potaknulo je vozače da razmisle o alternativnim i jeftinijim rješenjima. Automehaničarska radionica u francuskom Cachanu bilježi veliki porast zainteresiranih za ugradnju sustava za vožnju na bioetanol. Trenutno je cijena bioetanola po litri oko 80 centi, dok su cijene benzina i dizela za čitav euro više u Francuskoj. Tako je cijena benzina S95 oko 1,791 euro. Ugradnja sustava košta 1299 eura. Jutarnji

23.10. (00:00)

Švicarska od iduće godine otvara svoje tržište rada za hrvatske državljane

Švicarska s početkom 2022. godine otvara svoje tržište rada za radnike iz Hrvatske te će se oni izjednačiti s drugim državljanima zemalja članica EU. Ako bi radnici useljenici iz Hrvatske prešli određeni prag, Švicarska bi mogla posegnuti za zaštitnom odredbom i ponovno ograničiti dozvole za dolaske radnika iz Hrvatske s 1. siječnjem 2023. godine ili najkasnije krajem 2026. S 31. prosincem 2020. godine 28.324 hrvatska radnika boravila su u Švicarskoj. Index

22.10. (23:00)

Zabrane se pokazale neuspješnima

Luksemburg prva zemlja u Europi koja će legalizirati uzgoj i upotrebu kanabisa

Luksemburg je prva zemlja u Europi koja legalizira proizvodnju i potrošnju kanabisa, a prema novima zakonima, punoljetnim osobama će biti dozvoljeno uzgajati do četiri biljke kanabisa u svojim domovima ili vrtovima. Trgovina sjemenkama će također biti dozvoljena bez ikakvih ograničenja u pogledu količine ili razine tetrahidrokanabinola (THC), glavnog psihoaktivnog sastojka. N1

22.10. (21:00)

Brze i kratke

  • Zadnjeg dana listopada završava ljetno i počinje zimsko računanje vremena (N1)
  • ABBA objavila staru/novu pjesmu – Just a Notion (DOP)
  • Foto: Stabla koja jedu prometne znakove, klupe, bicikle… (Punkufer)
  • Prijedlog izleta u Istri: Slap Sopot visok 24,5 m s tirkiznim jezercem i dva vidikovca (Jutarnji)
  • Vodič kroz zanimljive buvljake koji se ovog vikenda održavaju u Zagrebu (Super1)
22.10. (19:00)

Svatko ima svoje mišljenje

Mama blogerica o cyberbullingu mama koje na društvenim mrežama pišu o majčinstvu

Sonja Švajhler, pravnica po zvanju i blogerica po zanimanju, stoji iza portala Supermame.hr koji se bavi mnogim temama o odgoju djece i majčinstvu. U intervjuu za Super1 govori o svom poslu i komentarima na internetu: Vrlo smo laki na osudi ako se ne slažemo s tuđim pogledom na svijet. Živimo u digitalno doba i prilagodili smo se tom dobu. Društvene mreže imaju snažan utjecaj. Volimo isticati samo onaj, a zaboravljamo kako društvene mreže mogu biti izvor dobrih informacija, otvorene komunikacije o raznim problemima, mogu biti alat za poboljšanje našeg društva kada bismo i mi sami prestali koristiti te iste društvene mreže za ostavljanje toksičnih komentara i dijeljenje toksičnog sadržaja.

22.10. (18:00)

Svojevoljna karantena uz TV

Što sve stiže na Netflix u studenom

Na Netflix idućeg mjeseca stiže Tiger King 2, horor It Follows iz 2014. godine i novi vestern The Harder They Fall. Index donosi cijeli popis filmova i serija koje će se prikazivati u studenom.

22.10. (17:00)

Brze i kratke

  • Dragan Kovačević (nakon afere Janaf) podnio kaznenu prijavu protiv Nataše Novaković i drugih članova Povjerenstva za sukob interesa, traži odštetu (RTL)
  • Klauški: Možda je HDZ u pravu. Možda su doista građani odgovorni za korupciju. Jer drže HDZ na vlasti (24sata)
  • Šibenik danas obilježava rođendan Dražena Petrovića (HRT)
  • Ove zime očekuje nas povećan rizik od poplava, obilan snijeg u gorju (N1)
  • Trump najavio novu društvenu mrežu, na nju se odmah nastanili trolovi (Bug)
  • Video: Medvjedi slobodno u večernjim satima šeću Lokvama i Delnicama (Novi list)
  • Njemačka nas proglašava zemljom visokog rizika, obavezna samoizolacija za necijepljene koji dolaze iz RH (Telegram)
22.10. (16:00)

Inflacija se zahuktava

Tri moćne svjetske kompanije dižu cijene

Unilever, kompanija koja ima brendove poput Knorra, Rexone, Dovea, Hellmansa, Domestosa, Cifa, Axea, Luxa…, u trećem je kvartalu podigla cijene 4,1 posto, navodeći kao razlog inflaciju. Kompanija Nestle, koja prodaje Nescafe, Purinu, KitKat, Maggi… je tijekom trećeg kvartala cijene podigla za 2,1 posto. Objasnili su kako su zabilježili značajan rast troškova energije, transporta i sirovina. Značajna poskupljenja najavio je i Procter & Gamble koji prodaje Pampers, Ariel, Tide, Always, Braun, Gillette, Head&shoulders, Old Spice, Pantene, Ambipur, Zevo, Oral-B, Safeguard, Secret…. Poskupljenja najavljuju i manje kompanije. Jutarnji

22.10. (15:00)

Sretan rođendan Cathérine Deneuve

Slavu je stekla portretirajući povučene i misteriozne ljepotice, u filmovima poput Odvratnost i Ljepotice dana, zbog čega je nazivana ‘ledenom djevom’. Catherine Denevue je jedna od najrenomiranijih francuskih glumica, a od 1985. do 1989. godine njezino je lice predstavljalo Marianne, nacionalni simbol Francuske i alegoriju slobode i razuma. Tijekom impresivne karijere glumila u više od 100 filmova i osvajala je nagrade na filmskim festivalima u Berlinu, Cannesu i Veneciji. VoxFeminae

22.10. (14:00)

Žižek ugostio Varufakisa, ovaj raspalio po bankama, Facebooku, Googleu, Amazonu i Volkswagenu

U Ljubljani je sinoć održan razgovor slovenskog filozofa Slavoja Žižeka i Janisa Varufakisa, grčkog ekonomista i bivšeg ministra financija te zemlje. Varufakis je otkrio neke manje poznate detalje pozadine grčke dužničke krize te progovorio o propasti kapitalizma i procesu koji je nazvao ‘tehnološki feudalizam’: U trenutku u kojem dođete na Facebook, više niste u kapitalizmu. Ako želite reklamirati svoju tvrtku, plaćate Zuckerbergu, a ljudi vide vaš oglas. Samo jedna osoba kontrolira cijeli prostor. To je kao da izađete na ulicu u Ljubljani i sve su zgrade u vlasništvu jedne osobe, svu robu u trgovinama koju vidim kontrolira jedna osoba koja odlučuje o razini cijena, o tome tko može trgovati, kupovati. Ako ta osoba ne želi da vidite nešto, nećete to vidjeti u digitalnom prostoru. Tako postajete rob. T-portal

22.10. (13:00)

Brze i kratke

  • Policija upala u dom zagrebačkog župana Stjepana Kožića, radi se navodno o kaznenom djelu zlouporabe položaja i ovlasti ili trgovine utjecajem (N1)
  • Kinezi na društvenim mrežama šire novu teoriju: Koronavirus je u Wuhan stigao s jastozima uvezenim iz Amerike (T-portal)
  • Izbor za gospodarstvenika i gospodarski događaj 2021.: IT sektor vodeća industrija, Mate Rimac može računati na 200 milijuna eura bespovratnih potpora (Večernji)
  • Što učiniti: Mnogi nisu spremni na suživot u zgradi i rade probleme, a zakonodavac se s njima ne želi ‘obračunati’ (Zgradonačelnik)
  • 4 tajne za pisanje naslova koje koriste copywriteri (Savjeti)
22.10. (12:00)

Bushev čovjek za propagandu

Colin Powell – tragičar ili zločinac

Colin Powell, najviše rangirani afroamerički vojni oficir u američkoj povijesti, visoki dužnosnik u nizu administracija, umro je 18. listopada u 84. godini od komplikacija niza teških bolesti izazvanih Covidom-19. Za njegovu karijeru, međutim, presudan je bio mandat Busha mlađeg, odnosno njegova odluka o intervenciji u Iraku. U njoj je Powell odigrao ulogu zbog koje ga benevolentniji pisci nekrologa nazivaju tragičnom figurom, a oni svjesniji težine te uloge – neosuđenim ratnim zločincem. Bushev rat u Iraku počivao je na dijametralno suprotnim temeljima od onih kakve je podrazumijevala Powellova doktrina, zbog čega je postao disident unutar administracije – piše Tena Erceg. Novosti

22.10. (11:00)

Liječnici kao policajci

Zbog čega sve možete ostati bez vozačke po novom zakonu – ambrozije, alergije, nesanice…

Vozači se ocjenjuju nesposobnima ili privremeno nesposobnima kad boluju od sljedećih bolesti:

  • bolesti ili stanja iz područja psihologije, psihijatrije i neurologije
  • opstrukcijski apnejički sindrom
  • epilepsija koju je utvrdio specijalist neurolog kao stanje nakon dva ili više epileptičkih napada u razdoblju kraćem od pet godina
  • drugi gubici svijesti
  • bolesti i stanja organa vida
  • bolesti i stanja organa sluha i ravnoteže
  • šećerna bolest
  • bolesti i stanja lokomotornog sustava
  • bubrežne bolesti
  • bolesti i stanja ostalih organskih sustava i sve ostale bolesti i stanja koja imaju utjecaj na sigurno upravljanje vozilom (Index)
22.10. (10:00)

Tragedija na filmskom setu

Alec Baldwin pucao iz filmskog oružja, ubio snimateljicu i ranio redatelja

Velika tragedija dogodila se na snimanju filma u Novom Meksiku kada je poznati glumac Alec Bladwin pucao iz rekvizita, pištolja koji ispaljuje ćorke, i pritom navodno slučajno usmrtio snimateljicu Halynu Hutchins i ranio redatelja Joela Souzu. Nesreća se dogodila na snimanju nezavisnog filma Rust, na ranču Bonanza Creek, popularnoj filmskoj lokaciji južno od Santa Fea. Jutarnji

22.10. (09:00)

Brze i kratke

  • Prošle godine u Hrvatskoj zabilježeno više od 16 tisuća potresa (RTL)
  • Reforma zdravstva: županijske bolnice prelaze u vlasništvo države? (HRT)
  • Neće biti novca bez samoukidanja: Da bi dobile EU sredstva, općine će se i – spajati (Novi list)
  • Uskoro plaćanje e-Pristojbe na ‘terenu’ (Poslovni)
  • Dinamo izgubio od Rapida sa 1-2 i upisao drugi poraz u skupini (N1)
  • NASA – nezaobilazna aplikacija za sve ljubitelje svemirskih prostranstava (Bug)
22.10. (01:00)

U Zagrebu gostuje James Nestor, govorit će o umijeću disanja

Američki novinar James Nestor, autor knjige Dah: Nova znanost o izgubljenom umijeću nastale na temelju sustavnog istraživanja o disanju, koja je na listi bestselera New York Timesa provela osamnaest tjedana, u Zagrebu će u Kino dvorani SC-a u petak, 22. listopada, u 19 sati održati predavanje. Da, različiti obrasci disanja doista mogu utjecati na našu tjelesnu težinu i opće zdravlje. Da, disanje nam omogućuje da utječemo na vlastiti živčani sustav, upravljamo imunološkim odgovorom i ozdravimo. Da, promjena načina disanja pomoći će nam da živimo dulje – kaže Nestor. Jutarnji

22.10. (00:00)

Šetajte, gledajte oko sebe, dišite...

Što doista predstavlja pojam mindfulness?

Mixer donosi savjete kako vježbati biti u sadašnjem trenutku i smanjiti stres: Svjesnost se definira kao stanje u kojemu ste usklađeni sa sobom i okolinom. Umjesto brige o tome što donosi budućnost ili preispitivanja prošlosti, osvještavate i stavljate u fokus trenutno vrijeme – ovdje i sada. Umjesto umanjivanja vlastitih emocija i misli, svjesnost služi tome da se emocije i misli prihvate na neosuđujući način, čak i ako su negativne. U mnogo slučajeva, svjesnost dolazi prirodno – sjetite samo trenutka kada vas obuzme pjesma, ili kada ste koncentrirani na duboke i kvalitetne razgovore s dragim ljudima, ili dok se igrate s djecom ili ljubimcem…

21.10. (23:00)

Velika očekivanja

Mnogi za kvadrat traže 2400, a ne mogu prodati ni za 1500 eura

Tomislav Birtić za Express piše što je razgovarao s agentom za prodaju nekretnina o trenutnim cijenama na tržištu: Traže ljudi i 2400 za kvadrat nekih stanova, pa kad ne ide spuste na 2200, pa na 2100, pa ispod 2000, pa zna cijena pasti i na 1600 ili 1500, a stan još u ponudi. Ne ide. Mnogi su postali strašno nerealni. Nerazumni. Misle, ako te novogradnje stoje 5000 eura po kvadratu i više, da oni mogu dobiti makar 2500 za bilo što. A tržište je mnogima objasnilo da ne mogu. No mnogi još pokušavaju.

21.10. (22:00)

Potraga za istinom

Komentar: Svjedočimo ekstremnoj polarizaciji društva

Pandemija Covida-19 i infodemija koja ju prati na vidjelo su iznijele upravo tu opću shizofreniju. Od stručnjaka tražimo magična rješenja dok struku i stručnjake odbacujemo, pomno biramo dijelove raznih znanstvenih istraživanja koja se uklapaju u naše porozne stavove, namjesto da svoje stavove mijenjamo u skladu s novim spoznajama. Internet stručnjaci i stavovi prepuni logičkih kontradikcija nude gotove odgovore na još neartikulirana pitanja samopouzdanjem vlasnika apsolutne istine. Nezrele reakcije na nesigurnost i potrebe za sigurnošću u formi brzih odgovora na pitanja na koja još uvijek ne možemo imati odgovor za posljedicu imaju i ekstremnu polarizaciju društva. Svako iz svog tabora vodi rat za svoju istinu, nespreman suočiti se s činjenicom da istina ne može biti ni moja ni tvoja – piše Lana Bobić. Lupiga

21.10. (21:00)

Brze i kratke

  • Nova korona karta Europe: U tamnocrvenom osim Zagreba i Slavonija, Sisačko-moslavačka županija i Karlovačka županija (N1)
  • Svjetska banka: Zapadni Balkan će zabilježiti rast BDP-a od 5,9 posto (HRT)
  • Milanović Plenkoviću: Obuzdaj jarane, brigadir Burčul će biti vraćen u vojsku; Plenković: Kad je jugo nije dobro donositi odluke
  • Višeslav Raos: Sumrak hrvatskog parlamentarizma: Oporbenim saltom vratili smo se u devedesete (T-portal)
  • Istraživanje: Građani za štednju u prosjeku mjesečno izdvajaju 549 kuna (Poslovni)
21.10. (20:00)

Samo tvrdo

Čulić: Milanović, crveni konzervativac

Zar podsmijeha nije vrijedno ono što gledamo kod kuće, a to je da Plenković i Milanović sikću jedan na drugoga do granice da se počnu sprdati jedan s drugim zbog fizičkog izgleda? A onda, vidi ih, padaju u bratski zagrljaj oko politike u BiH, koju žele predstaviti kao jedan od glavnih problema koji Evropa ima… Dosad su hrvatsku politiku u BiH diktirali Tuđman i HDZ, dok su SDP i opozicija bili protiv, ali nikada dovoljno glasno i efikasno, a onda se prelaskom Milanovića u suparnički tabor sve naglavce okrenulo, jer Hrvatska nema više dvije nego jednu politiku prema BiH – piše Marinko Čulić. Novosti

21.10. (19:00)

Sweet as a peach

Album ‘Georgia Blue’ Jasona Isbella – ispunjeno izborno obećanje i oda državi bresaka

U jeku prebrojavanja glasova na lanjskim predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Državama, kantautor Jason Isbell, čovjek koji nikada nije skrivao svoju antipatiju prema Donaldu Trumpu, svojim je pratiteljima na društvenim mrežama obećao da će u slučaju pobjede Joea Bidena u Georgiji snimiti cijeli album pjesama nastalih u toj saveznoj državi. Biden je na koncu slavio, a Isbell je ispunio izborno obećanje te objavio ‘Georgia Blue’ kolekciju od trinaest pjesama na kojoj se njemu i njegovom pratećem sastavu The 400 Unit pridružuje i cijeli niz gostiju te zajedno odaju počast bogatoj glazbenoj tradiciji države bresaka. Ravnododna

21.10. (18:00)

Preminuo je Žarko Potočnjak

Hrvatski kazališni i televizijski glumac Žarko Potočnjak preminuo je jutros u 76. godini. Igrao je u oko 150 kazališnih premijera, te snimio 25 igranih filmova. Glumio je u oko 30 televizijskih serija, a ‘Lažeš Melita’, ‘Inspektor Vinko’, ‘Putovanje u Vučjak’, ‘Nad lipom 35’, ‘Najbolje godine’, ‘Počivali u miru’, ‘Crno-bijeli svijet’ samo su neke od njih. N1

21.10. (17:00)

Brze i kratke

  • Policija istražuje bivšu HDZ-ovu ministricu Žalac zbog afere teške 13 milijuna kuna (RTL)
  • Socijalna držva bez socijalnih usluga: Što je pokazalo istraživanje Dostupnost socijalnih usluga u RH? (H-alter)
  • Pogledajte koje su naknade za online bankarstvo svih banaka (Savjeti)
  • 10 koraka kako najjednostavnije do fotonaponske elektrane na krovu (Zgradonačelnik)
  • Zlato iz elektroničkog otpada koristit će se za izradu britanskih kovanica (Bug)
21.10. (16:00)

Prvi istraživači

Vikinzi su do Sjeverne Amerike stigli stotinama godina prije Kolumba

Mnogo prije nego što je Kolumbo prešao Atlantik, osam građevina s drvenim okvirima prekrivenih travom stajalo je na uzvisini iznad tresetišta i potoka na sjevernom vrhu kanadskog otoka Newfoundland, što je dokaz da su Vikinzi stigli u Novi svijet prvi. Nova tehnika datiranja koja koristi kao referentnu točku davne solarne oluje sada je otkrila da je naselje postojalo prije 1021. godine i 471 godinu prije prvog putovanja Kolumba. Novi list

21.10. (15:00)

Težak šef

Cure neugodni detalji o ponašanju Billa Gatesa

Gates je u nekoliko navrata zavodio žene koje su radile s njim na poslu – bilo to u Microsoftu ili Bill and Melinda Gates Foundationu. Dio zaposlenica Microsofta tvrdio je da, premda ne odobravaju ponašanje šefa, nikad to nisu gledali kao zlostavljanje. Kažu da nije vršio pritisak na žene da prihvate njegove ulete pod prijetnjom karijere te je izgledao kao osoba koja je ženama dozvoljavala da odbiju njegovo udvaranje. Također, Gates je poznat po vrlo agresivnom pristupu kolegama, kojima je slao uvredljive, kritične emailove u kasnim noćnim satima. T-portal

21.10. (14:00)

Češljanje

Porezna krenula u provjeru obrtnika paušalaca, Oreščanin: Do 80 posto takvih obrta je lažno

Broj paušalnih obrta u Hrvatskoj je narastao zadnjih godina, prema posljednjim podacima oni čine 48% svih obrta, a 2015. su činili 19 posto. Povećanje je znatno i u IT sektoru, gdje je trenutno oko 4500 “paušalaca” (za usporedbu, sve tvrtke članice udruge CISEx zapošljavaju oko 8000 ljudi). Prema ocjeni direktora Udruge Glas poduzetnika i predsjednika Uprave IT tvrtke Poslovna inteligencija Dražena Oreščanina, od 70 do 80 posto paušalnih obrta je zapravo lažno, odnosno riječ je o prikrivenom zapošljavanju koje je omogućio “šupalj” i loše napisan zakon. Porezna uprava je sada objavila da pokreće postupke provjere paušalnih obrta. Jutarnji

21.10. (13:00)

Brze i kratke

  • Vozači ogorčeni popisom bolesti zbog kojih mogu ostati bez dozvole (Slobodna)
  • Rusija prijavila slučajeve nove varijante koronavirusa, vjeruje se da je zaraznija od delte (Jutarnji)
  • Izmjene Stečajnog zakona: Radnike u stečaju zastupat će DORH (N1)
  • Svaki vlasnik nekretnine mora imati energetski certifikat, kazne se penju i do 30.000 kuna (Dnevnik)
  • Imate poslovni prostor u zgradi? Ovo su pravila igre za sve (Zgradonačelnik)
  • Stigla je gripa: Ovi simptomi je razlikuju od covida (HRT)
  • Burno u Splitu: Puljak pozvao Gradsko vijeće da se raspusti, vijećnici odbili prijedlog (Novi list)
21.10. (12:00)

Kino spektakl

Film ‘Dina’: vizualno spektakularan, gluma fantastična, ali se Villeneuve pogubio u književnom predlošku

Villeneuveovoj ‘Dini’ prvenstveno nedostaje suptilnosti u pripovijedanju. Njegove su scene gotovo uvijek doslovne, a elementi po kojima se film ističe u priču se uvode suviše nonšalantno. Prevladava dojam da se redatelju stalno žuri da dođe do sljedećeg bitnog trenutka, kojem potom ne daje zasluženo vrijeme i pažnju. Napetosti koja je u romanu prisutna i opipljiva u filmu jednostavno nema. Film, međutim, prodiše pred sam kraj, u trenutku kada se broj likova o kojima redatelj mora brinuti značajno smanji. Jutarnji

21.10. (11:30)

Sponzorirana vijest

Cijena licence za Windows 10 pala na 7 eura sa nevjerojatnim popustom od 90 posto

Na softverskom dućanu Keysfan.com može kupiti Windows 10 po nevjerojatnoj cijeni od samo 7 eura, a Windows 11 za 17 eura. Ne zaboravite koristiti šifru za kupon.

Cijene za Windows 11 i ostale Windows proizvode snižene 50% sa kuponom: BKF50

Sniženje od 60% sa kuponom: BKF60

21.10. (11:00)

Rimac o homologaciji i spornoj vožnji: Koristili smo prenosive pločice

Iz Rimac Automobila komentiraju kako je moguće da je Nevera vozila po javnoj cesti, iako to vozilo nije homologirano: Tvrtka ima nekoliko prenosivih pločica koje koristi za probne vožnje na javnim prometnicama. Prijenosne pločice se koriste za pokusne vožnje za vozila koja nisu homologirana, za testiranje vozila itd. U gotovo svim drugim zemljama postoje tablice za proizvođače vozila koje su namijenjene posebno za vožnju prototipova na cesti. Nažalost, u Hrvatskoj takve tablice ne postoje no radimo na tome da se uvedu i u Hrvatskoj na isti princip kao i u drugim zemljama. Ne postoji europska regulativa koja se samo može primijeniti na države članice, već svaka država to regulira na svoj način. Index

21.10. (10:00)

Ekonomist HNB-a u Otvorenom: Najizgledniji scenarij je da će rast kamatnih stopa ići vrlo polako

Glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić je rekao da će kamatne stope brže rasti ako se pokaže da su inflatorni pritisci snažniji, tvrdokorniji nego što se sada očekuje. To je teško predvidjeti. Mi sada prvi put imamo iskustva izlaska iz pandemije, nismo vidjeli još ovakva ekonomska kretanja. Rizici su povišeni. To vam je kao osiguranje kuće od nekakve nepogode. Neki neće to napraviti, neki vole sigurnost pa će to napraviti. To ovisi o preferencijama, o sklonostima, o situaciji svakog pojedinog dužnika. Dobro je da su oni osviješteni, da znaju za taj rizik, da taj rizik postoji, da to nije nikakva izvjesnost… U nekom dužem roku je vjerojatno da će se tako nešto dogoditi, ali do tada će i plaće rasti pa će možda malo lakše akomodirati taj rast rate – rekao je Šošić. HRT

21.10. (09:00)

Brze i kratke

  • Dobronić: Nisam član tajnih loža, nisam ni u planinarskom društvu (RTL)
  • HRejting: HDZ vodeći, kaskaju Možemo i SDP (HRT)
  • Europski parlament: Desni ekstremizam koristi nezadovoljstvo mjerama protiv širenja covida-19 (Novi list)
  • Vujčić: Rast kamata samo je pitanje vremena, a višak panike možda i nije toliko loš (Poslovni)
  • Video: Iznad Hrvatske snimljen sjajni meteor (N1)
  • Kako odabrati odgovarajuće autogume i kada ih mijenjati (Savjeti.hr)
  • Aplikacija BeSoccer – praćenje rezultata nogometnih utakmica u stvarnom vremenu (Bug)
21.10. (01:00)

Ispovijest bankarice: Kako su banke tisućama Hrvata ukrale 700 milijuna kuna

Leasing društva će, po rješenjima Hanfe, klijentima morati vratiti nešto više od 20 milijuna kuna, iako je nedvojbeno utvrđeno da su u Hrvatskoj prevarili 50 tisuća klijenata za više od 700 milijuna kuna, tako što su suprotno ugovoru povećavali rate otplate. Sanja Mehinović bivša je djelatnica RBA Leasinga koja je prijavila cijeli slučaj, predala dokumentaciju temeljem koje je regulator utvrdio nepravilnosti i nezakonitosti. Index

20.10. (23:00)

Na prodaju

Fragmenti grada: Zdrav život

Kada i kako su starenje i prevencija od bolesti postali nešto nad čim je navodno moguće imati kontrolu, nešto što je odgovornim pristupom moguće nadjačati i maksimalno prolongirati, ako već ne (još uvijek!) u potpunosti pobijediti, kako nam sugeriraju prethodno navedeni reklamni slogani koji preplavljuju suvremena društva? Ako ih doslovno preuzmete i nekritički ih tretirate, gotovo je moguće da osjetite sram ako starite i/li osobnu krivicu ukoliko se razbolite. Jer da ste bili odgovorniji, da ste bili savjesniji, aktivniji i discipliniraniji… sve bi možda bilo drugačije – piše Hajrudin Hromadžić. Novosti

20.10. (21:00)

Brze i kratke

  • Fina: Krajem rujna blokirani računi 242 tisuće građana s dugom od 18,2 milijardi kuna (N1)
  • U Hrvatskoj već zabilježeno 140 slučajeva gripe, kroz desetak dana počinje cijepljenje (RTL)
  • Potpuni zaokret u poslovanju: Facebook će promijeniti ime? (Bug)
  • “Major Labels” je pozitivno intonirana knjiga koja istovremeno slavi glazbu kao kulturni proizvod, zabavnu industriju, umjetnost i oblik društvenog ljepila (IMightBeWrong)
  • ‘Balkanika’ izgleda vrlo zanimljivo: Domaća kriminalistička TV/web serija u potpuno indie produkciji (DOP)
20.10. (19:00)

Kosturi izlaze

Modrić: Zbog čega je Grad Zagreb 12 puta skuplje plaćao čuvanje neuseljenih gradskih stanova

Upravo je ganutljivo čitati vijest da USKOK odjednom istražuje ugovore koje je Grad Zagreb sklapao sa zaštitarskom firmom Bilić-Erić Security da bi oni čuvali od provalnika gradsku imovinu. Gdje su, naime, DORH i USKOK bili dosad, sve ove godine? Kad je Bandić bio živ živcat? Je li ga se onda smjelo dirati ali oni, eto, nisu imali saznanja o tim ugovorima? Ili ga se nije smjelo dirati jer je bio u talu s HDZ-ovom vlašću pa ugovori nisu ni mogli doći na tapet? – pita se Sanja Modrić. Telegram

20.10. (18:00)

Zbrajanje i tamburanje

Bilježnica Robija K.: Aritmetika izbjeglica

Uča je rekla: Ovo je toleramtan i demokraski razred! Ja san otvorena za kritiku! Nela Svinjogojstvo je najprvo počeškala se po ćiverici. Onda je ona uči rekla: Da bi se izračunalo koliko je izbi uteklo hrvackoj panduriji, ne mora se znat koliko je od uvaćenih izbi pandurija isprepičkala! To je višak! Znači, niste krivo zadali zadatak, nego ste ga mogli zadat i drukčije! Svi u razredu su šutili. Onda sam ja rekao: Eeee, al da je učiteljica drukčije zadala zadatak mi uopće ne bi znali da je hrvacka pandurija isprepičkala izbe! Jel tako, Nela? Rulja u razredu su klimali sa glavušama. Nela je rekla: Sad ja ispadan neka krkanica jerbo san jaka iz matuše… Ja sam pokazao sa prstom u plafonjeru: Onin gori guzonjama je najdraže da smo jaki matematičari! Da se bavimo sa zbrajanjem i oduzimanjem, umisto da pričamo o cipanju, tamburanju i mučenju nevinog svita! Samo onda je uča Smilja dignila kemijsku uzrak i podviknila je: Nela, prihvaćan tvoju kritiku! Pošto san krivo zadala zadatak, molinte lipo uzmi ovu penkalu i upiši mi asa u dnevnik! Tu je Nela Svinjogojstvo zinila od iznereda. Nama je isto uletila zbunjoza – piše Robi K. Peščanik

20.10. (17:00)

Brze i kratke

  • Šveb izabran za glavnog ravnatelja HRT-a (HRT)
  • Što će biti s cijenama goriva nakon 30 dana? Dva su moguća scenarija (N1)
  • Iznimno dragocjeno otkriće: Na Lošinju pronađena živa ličinka plemenite periske (Novi list)
  • Zdenko Duka: Nemojte misliti da vas se ne čita i ne prati (Lupiga)
  • Umro Branko Mamula, admiral flote bivše Jugoslavenske ratne mornarice (Index)
20.10. (16:00)

Besmrtni Mike Myers

Noć vještica ubija: Što je dobro, a što loše u novom ‘Halloween’ hororu?

“Halloween Kills” spaja najbolje i najgore od franšize, no svejedno je jedno od boljih izdanja serijala koji može završiti samo kad zlo umre. Pravi horor filma slijedi u prikazu masovne histerije i zakona linča, kad iz straha rulje eruptira bezumlje i nevin čovjek strada u potrazi za “čudovištem iz Haddonfielda” koje je pretvorilo ljude u monstrume. To je iznenađujuće dobar segment filma kojemu u scenama horora nerijetko nedostaje “element iznenađenja”. Franšiza (navodno) završava 2022. godine filmom ‘Halloween Ends’. Slobodna

20.10. (15:00)

Jesenske akcije

Inspektori provjeravaju OPG-ove na tržnici, a posjetit će ih i na kućnom pragu

Tržišna, sanitarna, radna, poljoprivredna i inspekcija zaštite okoliša do kraja ovog mjeseca vrše nadzor na tržnicama diljem zemlje. Do sada je provedeno 310 inspekcijskih nadzora u kojima je u više od polovine, njih 159, utvrđena povreda propisa. Podnijet će se 14 optužnih prijedloga za pokretanje prekršajnih postupaka. Izrečeno je 9 prekršajnih naloga te izdano 7 novčanih kazni. Nakon što su njihove proizvode pregledali na tržnici, mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva posjetit će i na kućnom pragu. Inspektor će provjeriti poljoprivredne površine u upisniku te proizvodi li se na njima ono povrće i voće koje su nudili na tržnici. HRT

20.10. (14:00)

Prvi javni istup

Todorić: Gdje su sad oni koji su govorili da sam odnio milijarde?

U intervjuu za N1 Ivica Todorić govorio je o tužbi protiv Hrvatske, prodaji Leda i Ciboninog tornja. Tvrdi da je kompanija njemu oteta i da je oštećen: Ja od Hrvatske neću ni eura uzeti. Ako i dobijem milijardu, ja ću sve uložiti natrag u Hrvatsku… Nesposobni ljudi su izdali hrvatske nacionalne interese, najvrijedniju imovinu kompanije podijelili drugima i guraju nas u sirotinju, na europsko dno. S ovima ja sigurno neću pregovarati, oni će vjerojatno drugačije biti tretirani kada dođe vladavina prava. Kada dođe vladavina prava, oni nemaju tužbu Ivice Todorića… Kad se u Hrvatskoj uspostavi vladavina prava, ja ću povući tužbu.

20.10. (13:00)

Brze i kratke

  • Bespravna gradnja i u srcu Velebita, u Velikom Rujnu (HRT)
  • Ćorić očekuje da će cijena goriva početi padati do kraja godine: Smanjenje trošarina je isto jedna od opcija (Novi list)
  • Baloni, baloni: što pokazuju Shillerovi CAPE i ECY? (Velimir Šonje za Ekonomski lab)
  • U dvije godine od prodaje njemačkom vlasniku, tvrtka Liburnia hoteli dobila već četvrtog šefa (Poslovni)
  • Letterboxd – društvena mreža za ljubitelje sedme umjetnosti (Bug)
20.10. (12:00)

Lignje su opet popularne

Serija Squid Game mogla bi povećati vrijednost Netflixa na burzi za 900 milijuna dolara

S obzirom da je ‘Igra lignje’ postala takva globalna senzacija, analitičari vjeruju da bi broj novih Netflixovih pretplatnika u cijelom svijetu u trećem tromjesečju mogao nadmašiti prognoziranih 3,8 milijuna. K tome, serija bi trebala povećati Netflixove rezultate i u iduća tri mjeseca. Prema tvrdnjama Bloomberga koji se poziva na interne dokumente, serija bi trebala povećati vrijednost kompanije za 900 milijuna dolara. Poslovni

20.10. (11:00)

Marka boli glava

Facebook je optužen za diskriminaciju, morat će platiti kaznu od 14 milijuna dolara

Facebook je pristao platiti 14,24 milijuna dolara kako bi zaustavio sudsku tužbu američkih vlasti koje ga optužuju da je neka dobro plaćena radna mjesta namijenio stranim državljanima, na štetu američkih građana i stanovnika sa stalnom dozvolom boravka (zelenom kartom). Kompanija Marka Zuckeberga zapravo je čuvala te poslove za zaposlenike koji su već radili u njoj s privremenom vizom, a htjeli su dobiti zelenu kartu, kaže ministarstvo. RTL

20.10. (10:00)

Brze i kratke

  • Uvođenje eura i krediti: Što će se dogoditi s kamatama i kreditima u kunama? (N1)
  • Može li Hrvatska graditi novu nuklearku zelenim novcem iz EU fondova i koliko bi koštala? (RTL)
  • Kako je Danska pobijedila koronu: Liječnicima vjeruje 90% građana, procijepljeno 75% stanovništva (HRT)
  • COVID potvrde uskoro i za trgovačke centre? (Večernji)
  • Temperature će danas još rasti, preko 20 stupnjeva. Sutra bi vam već mogli trebati kišobrani (Novi list)
20.10. (01:00)

Najbrži auto ne znači i siguran auto

Problemi s homologacijom Rimac Nevere prerastaju u prvorazredni skandal

Već smo pisali o Rimcu ovih dana, ali ovaj članak svakako moramo podijeliti: Sve je počelo u ljeto kad su Rimčevu Neveru zaustavili kod Dubrovnika. Prvo, taj auto nije homologiran, odnosno nema dozvolu za vožnju po javnim cestama niti može biti registriran. Drugo, obijesnom vožnjom po brzini većoj od 200 km/h na mjestu gdje se smije voziti 90 zbirno je to bilo najveće kršenje prometnih propisa u hrvatskoj povijesti. No, još je važnije pitanje sigurnosti vozila u slučaju eventualne nezgode. Pokraj PR snimaka i pokaznih vožnji u kontroliranim uvjetima, svjedočili smo prvoj nesreći pred kamerama koja se ikada dogodila Rimčevom Concept 1 (u emisiji Grand Tour) i tada se auto – zapalio. Rimčevi auti imaju možda vrhunske performanse, no pitanje je kako to da druge svjetske automobilske industrije s puno boljom tehnologijom od male svetonedeljske nemaju isto, ako ne i bolje? Ne zato što je Rimac genijalac ispred svog vremena, već zato što njima isprazna marketinška stavka “najbrži električni auto na svijetu” ništa ne znači. Više tehničkih detalja u analizi Željka Marušića za Autoportal.

20.10. (00:00)

Brze i kratke

  • Novi šef Vrhovnog suda o prvom danu na poslu: Nije bilo neprijateljske atmosfere (N1)
  • CIOS demantirao Tomaševićeve navode s press konferencije o zbrinjavanju otpada: gospodin gradonačelnik ili nije dovoljno upućen u Zakon o gospodarenju otpadom, koji jasno propisuje postupke i proces obrade ili ne zna dovoljno o toj problematici (što nas čudi s obzirom na to da je, prema njegovom životopisu, na području zaštite okoliša bio konzultant u više od 40 zemalja), odnosno – da možebitno ima pogrešne savjetnike. (N1)
  • Kreće jesenska kampanja oralne vakcinacije lisica – mamci sa cjepivima bacaju se iz aviona diljem Hrvatske, namijenjeni su lisicama u borbi protiv bjesnoće, no moguće će ih biti naći u dvorištima i javnim površinama. U slučaju susreta s mamcima, probati ih maknuti bez dodira s kožom, najbolje s rukavicama. Nisu opasni za kućne ljubimce. (Međimurske novine)
  • Zbog nedostatka čipova Škoda prekinula proizvodnju u svojim tvornicama u Češkoj, radnici poslani kućama (Tportal)
  • Liječnici bijesni na MUP zbog novog zakona, prema kojemu obiteljski liječnici moraju prijaviti policiji sve pacijente vozače koji zbog zdravstvenog stanja nisu sposobni za upravljanje vozilom. Utjecat će na puno vozača (Index)
19.10. (23:00)

Prolaze sjene, pričaj mi o...

U 45. krugu Zadaćnica pobjedu odnijele Sjene

Forumske Priče iz karantene i dalje žive. U 45. krugu Zadaćnica tema je bila Vidi me, a pobjedu je odnijela Sabaa s kratkom pričom Sjene. Konkurencija je bila gusta, a komentari na priču govore svoje. Vauuuu, scary shit. Lijepo i strašno kao vojska pod zastavama, da citiram dragog pisca. Baš me oduševila ova priča. Vidim slike, vidim sjene, osjetim melasu, sve vidim i sve osjetim, komentar je jedne forumašice. Uvijek čudna, sjene, duhovi, prelasci iz jednog u drugi svijet, ali zadnje vrijeme je značajno smanjila količinu krvi. Ova priča me sjetila jednog tvog završetka.. Sada se čeka novi krug, a zadat će je autorica pobjedničke priče.

19.10. (22:00)

I o tome se trebalo misliti prije

Felić: Vlada 915 dana kasni s programom za brdsko-planinska područja

Upravo traje javna rasprava o Nacrtu prijedloga programa razvoja brdsko-planinskih područja. Počela je 5. listopada i završit će 4. studenoga. O Nacrtu neću, nego o tome da je taj program, kako je primijetio i jedan zainteresirani, trebao biti donesen prije više od dvije i pol godine. Nije riječ o obećanju vlade premijera Andreja Plenkovića, već o zakonskoj obvezi. Naime, Zakon o brdsko-planinskim područjima stupio je na snagu 4. siječnja 2019. Odgovornomu ministarstvu i Vladi ne mogu biti opravdanja ni potresi ni pandemija koji su nas snašli (prošle godine, 2020., ako je slučajno netko od odgovornih zaboravio). Podsjetit ću: program je trebao biti napisan do početka travnja 2019., dakle u vrijeme kad bi nam se pojavio veliki upitnik iznad glave da nam je tko spomenuo riječ ‘korona’, a o potresu u Zagrebu koji će se dogoditi tek za godinu dana suvišno je i govoriti. Lider

19.10. (20:00)

Nije ni daleko od toga da i gaće poskupe

Bloger Krule: Svi bi pričali samo o gaćama

Kad bi recimo svjetsko tržište gaća podivljalo i cijene gaća krenule nekontrolirano rasti u nebo. Mi bi sve manje kupovali gaće… sve manje ih nosili… nikla bi neka nova boleština… a kod nas u Hrvatskoj:

  1. Svi bi pričali samo o gaćama
  2. Plenković bi donio uredbu kojom se limitira maksimalna cijena gaća i osnovao Gaćostožer.
  3. Milanović bi rekao kako on ne vidi smisao nošenja gaća te da ih ni on sam ne nosi. Kao dokaz tome, pokazao bi žutu i smeđu fleku na hlačama.
  4. Beroš bi pozivao narod da nosi gaće
  5. Postojali bi gaćeri i antigaćeri
  6. U kafićima, dok sjediš i piješ, ne bi morao nositi gaće… ali ako bi išao na wc, dužan bi bio navući gaće.
  7. Civilna zaštita bi nas skidala na cesti i provjeravala nosimo li gaće
  8. Ljudi bi si počeli tetovirati gaće kako bi zajebali civilnu zaštitu
  9. Ljeti na moru, muškarcima ne bi trebao kupaći jer bi imali istetovirane gaće
  10. Kod žena obratno, na plažama bi nosile samo gornji dio kupaćih, dolje isto istetovirane gaće. Nastao bi novi pojam – “Croatian Toples”
  11. Nudisti bi se hapsili i stavljali u izolaciju
  12. Testiranje na gaćobolest bi se radilo tako da bi se testni štapić gurao u anus
  13. Kad bi čuli za način testiranja, muški dio LGBT populacije bi išao na testiranje svaki dan
  14. Maja Šuput bi u “Supertalentu” nosila na glavi šešir od gaća
  15. Josipa Lisac bi rekla da je ona takav šešir nosila prije 30 godina
  16. Lady Gaga bi rekla da je Josipa u pravu

Tako nas malo dijeli od kaosa… zato ne mrzite ponedjeljak (dobro, kod nas na Monitoru utorak) nego ga kvalitetno strajbajte. OgPortal

19.10. (19:00)

Prava 'rvat'na

Dino Tremens – Stipan izbavitelj: Ovaj je spot podijelio i lijeve i desne

Dino More je čovjek kojeg su mnogi upoznali kroz brojne objave na Facebooku i nesebično pomaganje nakon razornih potresa u Petrinji. Međutim, mnogi ga znaju i kao glazbenika pod umjetničkim imenom Tremens, a njegov najnoviji spot za pjesmu Stipan Izbavitelj neki su dočekali s oduševljenjem, dok je druge razljutio. Mnogi ne mogu raspoznati radi li se o iskrenoj homofobiji ili tek sprdanju s pripadnicima ekstremno desne ideologije (Index). Međutim, mi na Monitoru znamo: ovaj je osebujni umjetnik ironičan. S istim je tekstom, prije nego što ga je uglazbio, nastupao s redateljem Mariom Kovačem po večerima slam poezije.

19.10. (18:00)

Brze i kratke

  • Sastao se Znanstveni savjet: Razmotrit ćemo nove mjere (N1), Beroš otkrio o čemu se raspravljalo: Lauc je od prvog dana zagovornik cijepljenja (Tportal)
  • Tomašević o tome zašto je Pripuz dobio posao s otpadom: Ja ne sudjelujem u izboru ponuđača, samo potpisujem (Telegram)
  • Unatoč odluci Vlade, gorivo od ponoći opet poskupljuje! (Danica)
  • Lastovsko podmorje čišće je za tonu plastičnog otpada (Green)
  • Američki CFTC Tether Limitedu izrekao kaznu od 41 milijun dolara, razlog neistiniti, odnosno obmanjujući podaci u vezi tether tokena (Lider)
19.10. (17:00)

Kazo Kamikazo nije ništa kriv

Kazimir Bačić sinoć pušten iz pritvora, vraća se raditi na HRT

Bačić se vraća na radno mjesto, naravno ne ravnatelja jer je razriješen, ali se vraća na HRT gdje će po internim pravilima biti raspoređen najvjerojatnije u tehniku na radno mjesto inženjera s kojeg je došao na čelno mjesto HRT-a. Bačiću je 30. rujna pritvor bio produžen za još mjesec dana, ali se obrana žalila i žalba je prihvaćena. Bačića terete za trgovinu utjecajem jer je s bankama s kojima je surađivao kao šef javne radiotelevizije pokušao ishoditi povoljan kredit za svog prijatelja, a sumnjiče ga i da je pokojnom zagrebačkom gradonačelniku Bandiću nosio 50.000 eura mita kako bi pogodovao građevinskim projektima tog prijatelja, a za uzvrat je navodno primio stan vrijedan milijun kuna. Očekuju oslobađajuću presudu. Danas je na rasporedu rasprava o imenovanju novog ravnatelja HRT-a u Saboru. Index

19.10. (16:00)

Bitno da nema novog slučaja Hindenburg

Airlander – povratak cepelina

Britanska tvrtka Hibrid Air Vehicles planira početi letjeti na zračnom brodu sa 100 mjesta do 2025. godine, nudeći putnicima održiv međugradski prijevoz i neke nevjerojatne poglede na cijeli grad. Hibridna zračna vozila ove tvrtke predviđaju pokrivanje ruta udaljenih 200 do 300 milja, što je jednako ruti Barcelona-Mallorca, Liverpool-Belfast i Seattle-Vancouver. Iz tvrtke kažu da će Airlander ispunjen helijem emitirati 90 posto manje ugljičnog dioksida po putniku od komercijalnog aviona. Green. Pokušaj oživljavanja ovom vrstom zračnog plovila inače je prikazan u dokumentarcu Wernera Herzoga, White Diamond iz 2004.

 

19.10. (15:00)

Ne oglašavaj robu koju nemaš u dućanu

Mate Rimac: marketinški talent, obećanja i kontradiktorne izjave

Čovjek velike tehnološke inteligencije, dosad je posijao niz obećanja i kontradiktornih izjava koje upućuju na zaključak da nije lišen ni iznimnog marketinškog talenta: u više je navrata najavljivao projekte koji nisu realizirani ili nisu izvedeni onako kako su zamišljeni. Rimčeva objašnjenja ili je teško dobiti ili se svode na minorizaciju već obećanog u odnosu na ono što je tek u planu, ili, pak, primjedbe pripisuje jalu neuspješnih. Zanimljivo je da je Index prvi mainstream medij koji se okrenuo protiv Rimca. Babić je objavio da ni on nije lišen propitkivanja, dok je tema na Gospodarstvu Foruma.hr okrenuta protiv njega već u pet izdanja. Još otprije internetom kola pdf Rimac – Pogled s druge strane koji mu također nije sklon.

19.10. (14:00)

Slatinska sekvoja ovogodišnje “Hrvatsko stablo godine”

Slatinska sekvoja – mamutovac ovogodišnji je pobjednik natjecanja “Hrvatsko stablo godine”. Pretpostavlja se da joj je vrijeme “rođenja” 1887. godina, da je u Slatinu došao oko 1890. (kad je Slatinom gospodarila kneževska obitelj Schaumburg-Lippe) te da je preživio i udar groma. Zato je starost stabla, navodi se, oko 133 godine, a visina je 32,5 metara. Ova stabla prirodno su rasprostranjena u zapadnom dijelu Sjeverne Amerike, točnije u središnjem dijelu Kalifornije (Sierra Nevada) iznad 1500 metara nadmorske visine. U Hrvatskoj, kao i ostatku Europe, sekvoje su se sadile kao ukrasna vrsta, no europska stabla su dimenzijama znatno manja od američkih. Uz slatinsku sekvoju, sudjelovala su još 13 kandidata, a u konkurenciji su bila tri iz Slavonije. Sekvoja je ovogodišnji kandidat za Europsko stablo godine. Agroklub

19.10. (13:00)

Snažno feministički glas, no daleko od nekakvog jednodimenzionalnog propovijedanja.

‘Shvati to kao kompliment’ i ‘Bezimena’: Ovo su priče o seksualnom nasilju, ne okrećite glavu

Možda imate dojam da smo u današnje doba konstantno bombardirani sa političkom korektnošću. Zapravo, ako imalo pratite današnje medije i kulturu, sigurno imate takav dojam. Često bude i primjera gdje se ta tzv. korektnost povampirila, pa se u njeno ime provodi cenzura zbog riječi izvađenih iz konteksta, kao na primjer u slučaju pjesme „Fairytale of New York“ The Poguesa, ili bude primjera gdje je čitav kontekst izvrnut naglavačke da predstavlja upravo suprotno od onoga što zapravo predstavlja kao u slučaju cenzure epizode serije „Fawlty Towers“. Takva, umjetno nametnuta, nepromišljena i agresivna „politička korektnost“ stvara učinak suprotan onome čemu bi prava politička korektnost trebala težiti. Kod sve više ljudi se stvara averzija prema takvoj političkoj korektnosti, riječi poput „woke“ dobivaju negativan i sarkastičan prizvuk, i sve skupa umjesto jačanja tolerancije i razumijevanja, dovodi opet do jačanja ekstremizma i polarizacije. Ravno do dna

19.10. (12:00)

Brze i kratke

  • Čini vam se da je hrana poskupjela? Izgleda da prava eksplozija cijena tek dolazi (Index)
  • Facebook će stvoriti 10.000 radnih mjesta u EU da pomogne izgraditi ‘metaverzum‘ (Lider)
  • Prodaja kruha i kolača lani drastično pala svugdje osim u Podravini (Danica)
  • Popustile mjere za ulaz na velike festivale, neće biti potrebno cijepljenje, ali covid potvrda ili negativan test i dalje hoće (Muzika)
  • Vozači Ubera štrajkali zbog kašnjenja tjednih isplata za koje Uber krivi tehničke probleme (Lider)
19.10. (11:00)

To se također Europa sjetila, da ne bi mislili...

Detalji novog zakona: Za rad od kuće morat će vam biti plaćen trošak režija

Novi Zakon o radu, čiji je opsežan nacrt prijedloga jučer dostavljen socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima, predviđa niz značajnih promjena na tržištu rada, a posebno su zanimljive odredbe o uvjetima rada na izdvojenom mjestu rada ili na daljinu, koji se masovno koristi od početka pandemije. Njime će se ograničiti i sklapanje ugovora na određeno te skratiti otkazni rok na sedam dana ukoliko radnik dobije otkaz zbog “skrivljenog ponašanja”. Novi ZOR predviđa da je rad na izdvojenom mjestu onaj koji se obavlja od kuće, ali i u nekom drugom prostoru ili na mjestu koje sporazumno odrede poslodavac i radnik ili o čijem odabiru odlučuje sam radnik.  Za takav se rad sklapa ugovor u pisanom obliku, a u njemu trebaju biti predviđene i naknade troškova radnika za utrošenu energiju, vodu te komunalne pristojbe, kao i druge troškove radniku vezane uz obavljanje poslova. Jutarnji

19.10. (10:00)

Prepoznali su dobar komad koji bi im mogao donijeti digitalni nomad

Navala oglasa s objektima za najam digitalnim nomadima u Hrvatskoj

Projekt udruge Digital Nomad Hrvatska cilja riješiti problem pronalaska prostora za stotine digitalnih nomada već u RH. Prema istraživanju koje je proveo NomadList.com, samo u srpnju ove godine u Hrvatsku je ušlo 3000 digitalnih nomada – 1200 u Zagreb, 1200 u Split i 600 u Dubrovnik. Riječ je o ljudima koji svojim poslom nisu vezani uz određenu lokaciju, no moraju imati pristup digitalnim tehnologijama i dobroj internetskoj vezi. Imali su i problem s pronalaskom smještaja. S partnerima smo naporno radili i ponosni smo što možemo podijeliti sa svima da je od 15. listopada 2021. na platformi DNA Stay za rezervacije već prvog dana objavljeno više od 5000 oglasa. Poslovni

19.10. (09:00)

Slike, fotke, instalacije, performansi, kratki filmovi... sve o vodi

Drava Art Biennale: Kritika koja nudi rješenja

Projekt Drava Art Biennale temelji se na istraživanju, novim produkcijama, multidisciplinarnosti, multimedijalnosti i društvenom angažmanu kroz umjetnost, a razvija dugoročne i čvrste suradnje među djelatnicima u kulturi. Drava Art Biennale projekt je Muzeja grada Koprivnice koji se bavi temama zaštite okoliša, ekosustava i vode kao političke kategorije i nastoji poticati interdisciplinarnost suradnjom umjetnika, kustosa, aktivista, znanstvenika i drugih stručnjaka te lokalne zajednice. Muzej grada Koprivnice razradio je ideju povezivanja umjetnika te galerija, muzeja i drugih institucija u gradovima smještenim uz rijeku Dravu i u širem panonskom prostoru sa svrhom zajedničke organizacije izložbe mladih umjetnika. Brojni su i različiti autorski pristupi problematizaciji vode do sada viđeni u sklopu DAB-a;  vodi se pristupalo kao sponi, kao političkom pitanju, kao stvaralačkoj i rušilačkoj energiji, kao prirodnom resursu, kao javnom dobru, proizvodnom kapacitetu. Vizkultura

19.10. (01:00)

Brzi kratki linkovi

  • Reklame mogu biti zabavne i po kojem modelu se kreiraju – Generička video reklama, Generička bankarska reklama
  • Polijetanje moljca u super slow motionu 6000 sličica u sekundi (Aeon.co)
  • Porezna uprava kreće u provjeru paušalnih obrta. Sumnjaju da ih neki koriste za prikriveni nesamostalni rad (Telegram)
  • Plenković o guvernerovoj izjavi o rastu kamata: ‘Nije mi jasno kako je ta tema postala aktualna. I inače je dobro govoriti manje‘ (Tportal)
  • 100 navjrednijih brandova u 2021. godini
  • Hrvatska dobila platformu za iznajmljivanje nekretnina digitalnim nomadima – dnastay.com (Večernji / Poslovni)
  • Ne ubijajte paukove u kući, jer su pauci važan dio prirode i našeg unutarnjeg ekosustava. Pauci uglavnom drže svojih uglova i nikada nisu ‘agresivni’ prema ljudima. Kućni pauci potiho ubijaju insekte koji žele našu hranu. Da se smanji broj pauka, znatno bi se povećao broj insekata koji su njihov plijen, što može donijeti prijetnju u obliku smanjenog uroda, većeg prijenosa bolesti, neravnoteže. O paucima s ljubavlju na 24 sata
19.10. (00:00)

Cinizam i ljudska prava

Viktor Ivančić: Vazalova batina

Morate poštovati ljudska prava dok ubijate boga u njima – otprilike glasi tajni briselski nalog Zagrebu. Morate poštovati ljudska prava dok ubijate boga u njima – otprilike glasi tajna direktiva hrvatske vlasti odredima hrvatske policije. Morate poštovati ljudska prava dok ubijate boga u njima – otprilike glasi tajna molba većega dijela hrvatskoga građanstva političkoj eliti koja rukovodi strojem državne represije… Naime, kada laže, ministar Božinović to ne čini zato što doista vjeruje da itko može vjerovati njegovim lažima, već, obratno, zbog toga što vjeruje kako je cinična zajednica u dovoljnoj mjeri izgrađena (a to će reći dovoljno ogrezla) da njegove laži prihvaća kao regularni modus kolektivne političke egzistencije. On polaže nade u solidarni nacionalni dosluh i opće raspoloženje kakvo dočarava moralni idiotizam Mirjane Hrge… piše punom snagom Viktor Ivančić za Novosti.

18.10. (23:00)

EU djevojčica sa šibicama, a medo zatvara pipu

Putin ucjenjuje i lomi EU oko isporuke plina, ‘Praktično je proglasio rat’

Putin je poručio europskim zemljama da uspore svoje planove o prelasku na obnovljive izvore energije inače će ih ove zime pustiti da se smrzavaju. Moskva računa da će lukavom strategijom uspjeti iznuditi od EU-a ono što odavno želi, brzo i lako puštanje u rad novog plinovoda Sjeverni tok 2 koji povezuje Rusiju i Njemačku. U čemu je bila kvaka? U tome što je puštanje tog plinovoda u rad zahtijevalo posebno odobrenje EU-a jer nije u skladu s pravilima energetskog tržišta. Europa sada čeka zimu s opasno malim rezervama. Ako zahladi ranije ili zima bude oštrija i dulja, europski ponuđači plina će vjerojatno morati nabavljati energent po izrazito visokim cijenama. Ili će se više grijati na ugljen i naftu, što bi značilo rast cijene tih energenata. Ista stvar se dešavala i ranije. “Svaki put je Gazprom usred zime zaustavljao isporuku plina Europi ili bi je prepolovio. Gazprom je na taj način sebi i prepolovljavao zaradu, samo sezone 2014/15 četiri i pol milijarde eura. Naravno da su iza toga bili politički razlozi”, kaže poznavatelj, “Kada bi Gazprom bio ekonomski objekt, a ne politički instrument, iskoristio bio stanje i isporučio više plina.” RTL

18.10. (22:00)

Krvotok zapušen, infarkt prijeti

Veliki poremećaj u svjetskim lancima opskrbe: Stotine brodova čeka iskrcaj robe, cijene prijevoza skaču u nebo

Gotovo 600 brodova trenutno čeka na iskrcaj, odnosno ukrcaj robe pred svjetskim lukama – dvostruko više nego početkom godine. Problemi su mnogo dublji nego što možete vidjeti u lukama. Povećana potražnja za potrošačkom robom, poremećaji u redu plovidbe kontejnerskih brodova izazvani koronavirusom te nedovoljan broj lučkih radnika i vozača kamiona rezultirali su sve dužim čekanjem na ukrcaj i iskrcaj. Prosječna globalna cijena prijevoza 40-stopnog kontejnera sada je blizu 10.000 dolara, tri puta više nego početkom godine te čak 10 puta više nego prije pandemije. Poslovni

18.10. (21:00)

Imaš stan ali nemaš za režije i hranu

Mile Mrvalj: Po europskim kriterijima Hrvatska bi imala 150 tisuća beskućnika

“Samo Hrvatska, Bugarska i Rumunjska ne žele uvesti topologiju beskućništva po standardima EU. Kad bi se to uvelo, u Hrvatskoj bi bilo oko 150.000 beskućnika jer bi tu ušla svaka stara i nemoćna osoba koja prima penziju s kojom ne može preživjeti i ne može podmiriti režije, nema struju i vodu. A takva osoba nema pravo na socijalnu pomoć jer ima nekretninu, neki stančić”. N1 video 14 minuta

18.10. (19:00)

Svašta nešto

Reddit: Koje manje poznate web stranice biste preporučili ljudima?

Korisni web siteovi za koje bi više ljudi moralo znati (ili u originalu What useful unknown website do you wish more people knew about?) – reddit thread, no unutra ima svašta, prava mala pećina puna iznenađenja, potencijal za gubljenje ogromne količine vremena; klikćete na vlastitu odgovornost – ne zato što je opasno nego zato što je vremenski intenzivno. (Preuzeto sa newslettera Marka Rakara)

18.10. (17:00)

Brze i kratke

  • Guverner HNB-a Vujčić nakon špotancije premijera pojasnio svoju izjavu o ratama kredita koje bi mogle rasti 20 posto: “U ovom trenutku je to malo vjerojatna opcija, da će rate kredita porasti 10 do 20 posto, ali trebaju ljudi biti svjesni i toga rizika pogotovo u situaciji kada je stopa inflacije porasla i ako bi duže bila prisutna i nastavila rasti. U situaciji smo povijesno najnižih kamatnih stopa” (Jutarnji)
  • Blago nama: U Hrvatskoj 40% ljudi kaže da zbog posla ima psihičke probleme, u Švedskoj 76%. (Index)
  • Jedinstveni ugovor: Smijenjenom direktoru varaždinske Čistoće jamči se plaća od 13.500 kuna do 2029. neovisno o tome hoće li biti na tom, ili na nekom drugom radnom mjestu! (Jutarnji iza paywalla)
  • Brazilski predsjednik Bolsonaro priznao da plače u kupaonici: ‘Moja žena to ne zna, ona ima sasvim drugu sliku o meni. Ona misli da sam ja najmuževniji od svih muškaraca‘ (Jutarnji)
  • Cijene nafte porasle šesti tjedan, na londonskom tržištu 3 posto, na 84,85 dolara, novu najvišu razinu u tri godine (Poslovni)
  • Vedrana Rudan kolumna: “Prizori iz bračnog života” nova serija po Bergmanu joj se nije svidjela i predbacuje joj vjerodostojnost jer kaže nema seksa sa bivšim muževima, što kategorički osporavamo (Rudan.info blog)
18.10. (15:00)

Samo da se zna

Grubišić o subvencijama za stan: To ne daje vlada, nego drugi porezni obveznici koji možda ne mogu do kredita

O vladinim mjerama pomoći za kupnju manjih stanova mladima financijski analitičar Andrej Grubišić kaže da Vlada sa subvencijama samo dolijeva ulje na vatru. “Koliko mi je poznato, odabrano je 17-18 tisuća kredita uz takvu vrstu intervencije. Vlada je transmisijski organizam. Pomažu drugi porezni obveznici koji možda nisu kreditno sposobni da bi digli kredit za stan. Nerijetko imamo taj scenarij gdje oni koji se nameću kao spasitelji su bili najveći kontributori problemu. Evo sad imamo ograničavanje cijena goriva. Umjesto arbitrarnog ograničavanje cijena, i kad vidite da 60 posto ide državi, možda da se država odrekne svog dijela. Ipak imamo bar jedan dio državne potrošnje koji je upitan i nesuvisao.” N1

18.10. (14:00)

Ko u dobra stara vremena

Vedrana Rudan: Idemo u Trst!

U centru ima mnogo kafića. Na svakom stolu piše da tu mogu sjediti samo oni koji imaju potvrdu da su cijepljeni. Naši bi antivakseri popizdili. Otkrili bi gdje stanuje vlasnik marketa pa bi mu bjesomučno zvonili dok bi njihov vođa, nadrkani vjeroučitelj, kurcem lupao po zatvorenim vratima. Bi li? Teško. Italija nije Hrvatska. Tamo su luđacima ukinuta ljudska prava. Pravo na rad ima samo onaj tko ima u talijanskom džepu talijansku potvrdu da je cijepljen. Prema autu smo odvukli dvoja krcata kolica. Sto i pedeset eura. Dva mjeseca ćemo prati rublje i suđe, kuhati, čistiti, piti Illy kavu, kutija u Trstu košta 5,50 eura, kod nas je 10 eura. Na povratku smo opet stali na slovenskoj pumpi. Napunili smo kanistar od deset litara. Sjetili smo se da naš kum Boris ima rođendan… piše Vedrana Rudan o impresijama puta u Trst.

18.10. (13:00)

Nismo više tako izbirljivi

Nuklearke ponovo u modi, ovog puta su “zelene”

Iako je do prije samo koju godinu izgledalo da nuklearna energija postaje raritet prošlosti, barem u razvijenim zemljama Europe, prema svemu sudeći ona će biti svrstana u red “zelene energije” poput solarnih elektrana, vjetroelektrana, hidropotencijala, termalnih izvora, biomase i bioplina. Kada je prije pet godina došao u Elizejsku palaču Macron je objavio da namjerava ugasiti 14 reaktora i smanjiti udio električne energije iz nuklearki sa 75 na 50 posto do 2035. No u samo dvije godine u Francuskoj je potpora nuklearnoj energiji i bez ikakvih lobiranja porasla za 17% zbog gospodarskih i političkih nestabilnosti u svijetu. Podsjetnik na našu situaciju: nuklearna elektrana Krško, u kojem Hrvatska ima 50% vlasništva, nalazi u Sloveniji, na udaljenosti 30 kilometara od Zagreba. NE Krško snage 696 megavata proizvede godišnje oko 5,5 milijardi kilovatsati električne energije koja se dijeli između Hrvatske i Slovenije u jednakom omjeru. Hrvatska time zadovoljava oko 16% potreba za strujom, a Slovenija gotovo 40%. Opširnije Poslovni

18.10. (12:00)

Brze i kratke

  • Dionice SPAN-a kupilo tek 860 građana. To govori sve o tome kako Hrvati štede. U vrijeme pisanja teksta dionica SPAN-a na burzi vrijedi 202,95 kuna, što predstavlja prinos od 15,9 posto (Jutarnji)
  • Samo dvije minute čitanja loših vijesti na društvenim mrežama ostavlja trag na ljudskoj psihi (Bug)
  • Tomislav Jakić o skupu Pokreta nesvrstanih u Beogradu: U Beogradu 2021. nedostajala ne samo Jugoslavija (što je odraz političke realnosti) nego i zdrav razum (Forum.tm)
  • Kontroverzni vjeroučitelj doveo prosvjednike i na vrata Capaku: ‘Napala nas je njegova majka, blagoslovio sam ju’ (Telegram)
  • Andrea Andrassy kolumna: Previše od mene tražiš: Koliko ste često škrti prema sebi? (nije nešto, al vi možda u ovoj žvrljariji, inače drage Andree, otkrijete nešto što ja nisam, Miss7, 24 sata)
  • Poduzetnici u pekarskoj djelatnosti lani ostvarili 4,5 milijardi kuna prihoda – na prvom mjestu Mlinar sa 579 milijuna kuna prihoda, slijedi Pan-Pek s 256 milijuna i Zagrebačke pekarne s 220,3 milijuna kuna. I sve ostale brojke o branši (Tportal)
18.10. (11:00)

Ubijenje kao igra

“Squid Game” – ogledalo današnjeg društva

Jedna stvar je zajednička siromašnim i bogatim ljudima, kaže se u „Igri lignje” („Squid Game”): ne uživaju u životu. Jedni zbog toga što ne znaju kako skrpiti kraj s krajem i prehrane sebe i svoje obitelji, a drugi se dosađuju u svom izobilju. Serija je dijelom toliko neizdrživo brutalna da neki prestaju gledati. Tko je smislio nešto ovako bezobzirno? To je korejski redatelj i scenarist Hwang Dong-hyuk. On je imao spremnu priču još 2008., ali nitko se nije htio upustiti u snimanje, a svim potencijalnim ulagačima je bilo prebrutalno i nerealno. Autor kaže da je, kako bi preživio, morao čak prodati svoj laptop. Pandemija koronavirusa je toliko produbila rastući jaz između bogatih i siromašnih da je to postala salonska tema, kaže Dong-hyuk. “Svijet se promijenio. U odnosu kako je bilo prije deset godina, sve što se u ovoj seriji događa je za današnje ljude vrlo realno.” (Deutsche Welle) Komentari serije na Forum.hr

18.10. (10:00)

...Al triput je triput

Basara: Unutra i spolja

Evo, bližimo se i drugoj godišnjici izbijanja epidemije kovida 19, tokom koje smo prešli dug put od dijalektičke faze totalitarnog epidemiološkog apsolutizma – sa sve višednevnim lokdaunima i apšenjima prekršilaca policajnog sata – do faze totalne epidemiološke anarhije… Bilo je predvidivo da će vakcinacija postati povod za famozne srpske podele. Možda vas interesuje đe sam ja tune. Na levom centru, eto gde sam. Vakcinisao sam se čak tri puta – što je, za razliku od špricanja Vedrane Rudan, prošlo nezapaženo u javnosti – ali nisam od sorte vakcinalnih talibana koji, kad god neko potegne da nevakcinisani umre od korone, taboru talibana-antivaksera šalju zlurade poruke tipa „evo, ovaj ide na vašu dušu“… Nemojte sad očekivati da ću krenuti da huškam na vakcinaciju, da naričem nad neobaziranjem na „civilizacijska dostignuća“ i da se ibretim nad antivakserskim konfabulacijama o vakcinalnim čipovima, genetskim agensima i skrivenim otrovima. Ma jok. Kao čovek kome su konfaubalcije profesija, pun sam razumevanja za konfabulatore. Druga jedna sorta aktivaksera mi posebno ide na qwrz, mislim na dilbere/ke, koji idu starom stazom srpskih grešnika, radih da se pojebu, ali da im ne uđe, tj. da se ne vakcinišu, a da se prikažu kao trezvenoumni i racionalni… piše Svetislav Basara na temu vakser ili antivakser.

18.10. (09:00)

Pregled tjedna Dragana Markovine

  • Fimi medija, presuda koja neće promijeniti ništa – Istina je da jeste zabavno slušati Bačića i Jandrokovića kako pojma nisu imali o svemu što se događalo, kao i Plenkovićeva objašnjenja da je ovo novi HDZ koji s onim nema veze, ali taj film smo već gledati.
  • Oporbena obrana HRT-a – jedinstvena akcija kompletne oporbe koja je izišla za govornicu, blokirala rad Sabora i onemogućila da se mimo procedure instalira Roberta Šveba za novog ravnatelja HRT-a. Ova spontana akcija jednako je iznenadila HDZ, građane, a vjerojatno i same oporbenjake, zbog čega je i imala tako snažan efekt.
  • Vrhovni sud – Zoran Milanović je uspio progurati opciju b, pa je tako za novog predsjednika Vrhovnog suda izabran Radovan Dobronić, vjerojatno zato što je vladajuća stranka, odnosno sam premijer, procijenila da je veća šteta, nego korist od daljnje opstrukcije.
  • Cijena benzina – još jednom smo imali priliku vidjeti koliki su državni nameti u pitanju kod plaćanja goriva, s minimalnom nadom da se oni radikalno smanje ili ukinu. Uostalom, kako tako nešto i za očekivati, kad smo tek sada odlučili ukloniti njemačku marku iz zakonskih globi?
  • Cirkuski summit Nesvrstanih – Na kojem nije bilo mjesta za Budimira Lončara, jednog od ključnih ljudi te organizacije u njenih prvih nekoliko desetljeća. Još manje je bilo mjesta za Tita i kontekstualiziranje čitave priče, ali je zato bilo mjesta za ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, predstavnika zemlje od čijeg su se svojevremenog imperijalizma Nesvrstani upravo željeli distancirati kroz tu organizaciju, a koji danas nije ništa manji.
  • Dodik pokušava rastočiti BiH – Proteklog tjedna je predsjednica RS-a Željka Cvijanović stavila van zakona Inzkovu zabranu negiranja genocida.
  • Regija vrije – Što isto vrijedi i za Kosovo na kojem je tjedan počeo velikom akcijom policije koja je po službenim informacijama prekinula krijumčarski lanac i utjecala na izazivanje nemira u sjevernom, većinski srpskom dijelu Kosovske Mitrovice… popisao Dragan Markovina za Telgram.
18.10. (01:00)

Tko je svrstan u nesvrstane?

Dežulović: Preokret nesvrstanih

Kolumnist se ovaj tjedan osvrće na licemjeran stav Srbije prema Nesvrstanima riječima: Stvar, kako vidite, može da bude prilično zbunjujuća. Ako je, naime, Pokret nesvrstanih stvarno “uvek bio i ostao simbol slobodoljubivog dela sveta, spremnog da se bori za svoju nezavisnost, autonomiju i suverenitet”, kako je u nadahnutom govoru dobrodošlice rekao Aleksandar Vučić – ako Srbija zaista “deli vrednosti nesvrstanih”, i ako je gospodin predsednik zaista “duboko uveren da će Pokret nastaviti da se bori za te ciljeve” – zašto Srbija jednostavno nije članica? Ne, bez zajebancije: ko joj to brani? Koje su se to “vrednosti” ili “ciljevi” isprečili između nje i nesvrstanih? Kako to da je Srbija na samitu u Beogradu samo posmatrač, baš kao i, štajaznam, Hrvatska? Piše Boris Dežulović za Novosti

18.10. (00:00)

Brze i kratke

 

  • Do 2024. u EU očekujemo univerzalni punjač za sve svoje uređaje, a novi više neće dolaziti s punjačem. Bug
  • Fotogalerija: ljeto još nije gotovo, na plažama i dalje sunačanje, a najhrabriji se i kupaju. Slobodna Dalmacija
  • Popisivanje stanovništva produljeno do 29. listopada, a rezultati moraju biti objavljeni unutar 27 mjeseci. HRT
  • U pucnjavi na kampusu u SAD-u ubijeno dvoje, a ranjeno petero ljudi; napadač Matthew Mire (31) odmah uhićen. 24 sata
  • Gospić je teritorijalno najveći grad u Hrvatskoj, prostire se na 967 kilometara kvadratnih i broji 50 nasalja. N1
17.10. (23:00)

Karlovački inkubator

U “izolacijskoj” emisiji Nedjeljom u 2 gostovao mladi poduzetnik Albert Gajšak

Koronapozitivan Aleksandar Stanković ovotjednu je emisiju NU2 započeo iz kućnoga studija preko Skypea odlučivši da su mu simptomi preblagi da bi uzeo bolovanje, a gost mu je bio mladi poduzetnik Albert Gajšak koji u 23. godini života u tvrtci CircuitMess ima 30 zaposlenih te posluje po cijelom svijetu. Sektor, naravno, IT, a tvrtku je osnovao sa 17 godina. Proizvodi posebno dizajnirane elektroničke uređaje koje kupci zatim sastavljaju kod kuće poput legića te se tako uče ponešto i o elektronici i programiranju, a svojim Batmobileom u crowdfunding kampanji skupio je 225 tisuća dolara narudžbi te tako dobio medijsku pozornost. Proizvodom je zainteresirao Warner Bros studio te započeo suradnju kojom je potvrdio da ne treba slušati svoju sredinu i misliti kako uspjeti mogu samo oni s ddebelom vezom ili novcem. HRT

17.10. (22:00)

Poslastica za znatiželjne čitatelje

Berecki: Liječenje teškog oblika depresije personaliziranim moždanim implantatom

U zanimljivu članku pedijatar-internist upoznaje nas s najnovijim dosezima neurostimulacijske medicine te slučajem pacijentice Sarah čiju su depresiju otklonili personaliziranim moždanim implantatom1: Današnje suvremene tehnike neurostimulacije i neuromodulacije minuciozan su alat u rukama stručnih terapeuta. Umjesto prislanjanja metalnih tanjurastih elektroda na sljepoočnice, laserskom preciznošću se izravno u ciljane moždane regije implantiraju mikroelektrode tanje od vlasi kose, a nekadašnje elektrošokove s neshvatljivo visokim voltažama i amperažama zamijenili su mili- i mikrovoltažni impulsi s frekvencijama i jačinama koje u potpunosti odgovaraju vrijednostima kakve sâmi neuroni koriste prilikom fiziološkog prijenosa živčanih impulsa. Piše Igor Berecki za Bug

17.10. (21:00)

Tko će preuzeti kormilo HNK? Osim aktualne intendantice prijavilo se još dvoje kandidata

Na novi natječaj za intendanta krovnoga kazališta u Hrvata, HNK-a u Zagrebu prijavile su se tri osobe,  trenutačna intendantica Dubravka Vrgoč, posebna savjetnica ministrice kulture i medija Iva Hraste Sočo te Damir Medvešek, majstor slikar u slikarnici HNK-a, a po svemu sudeći, najbolje kvalifikacije ima upravo Dubravka Vrgoč s bogatim menadžerskim iskustvom, teatrološkim obrazovanjem te vezama u europskim kazališnim krugovima. U prilog joj ide i dobra financijska situacija kazališta. Ivu Hraste Sočo podupiru premijer i ministrica, a za trećega kandidata smatra se da ima najmanje šansi da dobije ovo prestižno mjesto. 24 sata

17.10. (20:00)

Zaboravljeni pisci

Jergović: Ali ja nisam gospodin, ja sam ološ

“Crveni petao leti prema nebu” izazvao je skandal u vrijeme kada je objavljen. Da ovaj roman netko danas napiše, također bi izazvao skandal. U Hrvatskoj bi ga, recimo, od zabrane spasilo samo to što pravobraniteljice za ovo i ono, aktivistice, feministice i autorice sapunica, kao ni političari, crkvenjaci i predstavnici nacionalnih manjina nemaju naročit interes za književnost i ne čitaju zapravo ništa. Ali mimo toga, prema današnjim ultrakonzervativnim i turboliberalnim, kobajagi ljudskopravnim normama europske provincije, “Crveni petao leti prema nebu” čudovišno je nekorektna knjiga. Po svemu neugodnija, recimo, od Nabokovljeve “Lolite”. Ali nije je to one davne 1959. učinilo tako privlačnom, niti je zato šezdesetih toliko prevođena i slavljena po svijetu. Ono po čemu je “Crveni petao leti prema nebu” bio tako slavan i prisutan je gotovo magična privlačnost, prohodnost i gravitacijska snaga u odnosu na čitatelja, kakva jednako postoji u nekih genijalnih knjiga (u “Sto godina samoće”, recimo, ili u “Prokletoj avliji”), kao i u pojedinim primjercima trivijalne ili kič književnosti (primjerice u “Galebu Jonathanu Livingstonu”, u Džubranovu “Proroku”, u “Malom princu”, toj dječjoj paraboli za odrasle…). Piše Miljenko Jergović

17.10. (19:00)

Zelene oaze

Gdje je sve joint legalan?

Socijaldemokrati i liberali u Njemačkoj potiču potpunu legalizaciju marihuane, dok liberali “zatežu” pregovore o mogućem novom zakonu prijedlogom da se to čini kroz pilot-projekte. U toj je zemlji posjedovanje “za osobnu uporabu” u sivoj zoni, stoga vas policija neće gnjaviti imate li do 5 grama, ili u Berlinu 15 grama opojnog sredstva, a nove zakone mogu temeljiti na već uhodanim demokracijama koje su je legalizirale. Dobro poznata meka za potrošače jest Nizozemska koja dopušta prodaju u coffee shopovima do 5 grama, a ustraju u pojmu dekriminalizacije nasuprot legalizaciji, no samo onima s boravištem u toj zemlji iako turisti i sami troše i hrle upravo zbog toga u Amsterdam, Urugvaj je potpuno legalizirao marihuanu 2013. te je u tome prva zemlja u svijetu, a uključeni su i turisti. Na Jamajci se to dogodilo tek 2015., a do 50 grama nećete pred sud, no ako se izjasnite kao član religije rastafarijanaca, uživanje je slobodno. U Portugalu ćete legalno pušiti samo uz recept, ali se sve droge tretiraju prekršajno, isto je imali uza se heroin ili travu. Tu su još Kanada, SAD, Meksiko, Gruzija i JAR sa svojim pravilima pa Njemačka ima mnogo praksi u kojima može tražiti svoj put. Deutsche Welle

17.10. (18:00)

Brze i kratke

 

  • I Tifon objavio odluku da će premium goriva prodavati samo do isteka zaliha. Tportal
  • Obiteljska doktorica Željka Perić konstatirala da uskoro pola obiteljskih ambulanti neće imati doktora zbog umirovljenja. N1
  • Apsurdne provjere prouzročene pandemijom u Austriji dovele do provjere napitaka u šalicama da bi građani dokazali zašto ne nose masku. Jutarnji list
  • Na Fran Mihaljeviću nikad toliko pacijenata na respiratoru, među njima i trudnica u 21. tjednu trudnoće, a nijedna osoba s teškom kliničkom slikom nije cijepljena. Večernji list
  • Plenković pozvao guvernera HNB-a da objasni svoju izjavu o rastu rata stambenih kredita. Index
17.10. (17:00)

Bezakonje zakona

Selak Raspudić o novom Zakonu o obnovi: Ovo je javni poziv na korupciju

U emisiji Točka na tjedan gostovale su saborska zastupnica Marija Selak Raspudić i ministrica Nina Obuljen Koržinek te komentirale novi Zakon o obnovi koji je trebao unaprijediti procese obnove na Baniji i potresom pogođenim područjima. Dok se Koržinek pravdala sporošću procesa te voljom Vlade da probleme riješi, Selak Raspudić izjavila je kako je riječ o pozivu na korupciju te napomenula da je poraslo i nasilje u Sisačko-moslavačkoj županiji te da je takav rasplet ne čudi s obzirom na zavrzlame oko Zakona te je postavila pitanje tko će platiti obnovu, no konkretan odgovor nije dobila. N1

17.10. (16:00)

Nikad kraja revizionizmu

Tomislav Marković: Kad ratni zločinac traži pomilovanje za Đinđićevog ubicu

Ne moraju Vučić i Brnabić ni reč da prozbore, sve su rekli ovim privođenjem. Poruka vlasti je jasna: država će stajati na strani obožavalaca ubice prvog demokratskog premijera Srbije, država će štititi ratne zločince i ostale heroje, a svako ko se protiv toga pobuni ima da trpi represalije. Zbunjenost američke ambasade je bez pokrića, uopšte nije teško razumeti zašto osuđeni ratni zločinac raspolaže javnim prostorom u kojem traži oslobađanje Đinđićevog asasina, jer to u Vučićevoj Srbiji nije nikakav izuzetak, već pravilo. Piše Tomislav Marković za Al Jazeeru

17.10. (15:00)

Ima se, može se

Uvodi se novi sustav označavanja hrane, cilj smanjiti bacanje golemih količina namirnica

Darja Sokolić, ravnateljica Hrvatske agencije za hranu i poljoprivredu (HAPIH) najavila je da će se u EU do kraja 2022. uvesti novi način označavanja hrane, a kako bi se spriječilo prekomjerno bacanje. S obzirom na to da se u Hrvatskoj godišnje baci 380 000 i 400 000 tona hrane zbog lošeg označavanje, moglo bi to pomoći da se ta količina smanji, a 50 % otpada na kućanstva. Telegram

17.10. (14:00)

Nije kemija samo bubetanje

Nenad Raos: Kemičar u kući (#44) – lijek je u češnjaku

U serijalu koji popularizira kemiju autor piše o češnjaku: Čini se da je tajna češnjaka upravo u sumporu, jer njegovi organosumporni spojevi djeluju na sulfhidrilne skupine (-SH) proteina. One ih oksidiraju i na druge načine modificiraju, a kada se protein kemijski modificira, mijenja mu se i biološko djelovanje. Samo se tako može protumačiti činjenica da organosumporni spojevi iz češnjaka blokiraju ulazak virusne čestice u stanicu domaćina, a usto inhibiraju virusnu RNA-polimerazu i reverznu transkriptazu, čime ometaju reprodukciju virusa. Organosumporni spojevi iz češnjaka djeluju i na imunološki sustav, i to na više načina, pa tako podižu opću obrambenu sposobnost organizma. Sve se to više ili manje zna, no o točnom mehanizmu djelovanja rečenih spojeva zna se malo ili ništa. Piše Nenad Raos za Bug

17.10. (13:00)

Brze i kratke

  • U pripremi je novi Zakon o službenim kontrolama koji bi trebao regulirati kvalitetu hrane na našim policama. HRT
  • Rumyesa Galgi, 24-godišnja Turkinja, službeno je najviša žena na svijetu i ušla je u Guinnessovu knjigu rekorda. Večernji list
  • U Milanu 15 000 Talijana na ulicama bez odobrenja policije prosvjeduje protiv uvođenja zelenih propusnica. 24 sata
  • Crobex u usponu četvrti tjedan zaredom, svi su sektori na burzi u plusu. Novi list
  • Danas 200 000 članova HDZ-a odlučuje o novim vodstvima na unutarstranačkim izborima. N1
17.10. (12:00)

Riječ godine - inflacija!

Upozorenje guvernera Vujčića: Rate kredita u Hrvatskoj mogle bi porasti i za 20 posto

Svi se sjećamo pojma varijabilnih kamata i problema koje su prouzročile onima koji su se zaduživali u švicarskom franku, a sad guverner HNB-a najavljuje još jedan stres za dužnike. Inflacija koja pogađa cijeli svijet odrazit će se i na kredite ugovorene s varijabilnom kamatom pa se očekuje rast rate kredita za 10 do čak 20 %. Oporavak od pandemije te rast cijene energenata utječe na kreiranje cijena nekretnina te muti vodu ionako mutnoga tržišta, a iako je scenarij malo vjerojatan, nije isključen pa guverner upozorava građane na tu mogućnost. Guverner napominje kako je za praženje stanja bitno pratiti ESB te u slučaju jačeg rasta inflacije postoje dogovoreni instrumenti. Večernji list

17.10. (11:00)

Šonje: Diktatura blagostanja i budućnost demokracije (u Europskoj uniji)

O temi o kojoj svi razmišljamo posljednje dvije godine kolumnist piše: Živimo u eri formiranja nove paradigme totalitarizma. Kada se tako nešto izgovori, dijelu ljudi prvo pada na pamet ono što se pogrešno naziva covid-fašizmom: nametanje očigledno pogrešnih ili najblaže rečeno neprovjerenih i upitnih ali vrlo snažnih epidemioloških restrikcija, što je praćeno stigmatizacijom onih koji te mjere dovode pod znak pitanja. Ono što me doista zanima u ovome tekstu, nakon što razjasnimo pojmove, jest budućnost Europske unije: transformira li se ona u otuđenu „euroslaviju“ u kojoj će „elite otuđene od naroda“ nastaviti nametati sve rigoroznija ograničenja, ili će EU pronaći novu ravnotežu kao institucionalni okvir za usklađivanje nacionalnih demokracija s principima uske međunarodne suradnje? O odgovoru na ovo pitanje zavisit će i opstanak Unije. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

17.10. (10:00)

Gimme Shelter

Odlučeno je – slušaju se Rolling Stonesi!

U neizvjesnoj anketi koja je ovaj put trajala čak dva dana na Albumu tjedna pobjedu je odnio album Let It Bleed iz 1969. godine. Forumaši su se u nikad bogatijem izboru odlučili za klasik klasičnog rocka, a valja uzeti u obzir da su mu za petama bili albumi od Tori Amos, Bajage i Instruktora, a ni Alice Cooper nije bio daleko. Ova tema na Glazbi okuplja entuzijaste koji četvrtkom predlažu sebi drage albume, a onda kroz anketu biraju što će se kolektivno slušati i komentirati. Predlagač pobjedničkog albuma tada mora otvoriti temu, što se sad za Rolling Stonese čeka. Zadnjih tjedana aktivni su bili Smog – Julius Caesar, dok je sa zakašnjenjem otvorena tema za Joni Mitchell – Blue (1971) navodno iz razloga što je autor prvo pisao uvodni tekst u Wordu i kada je htio spremiti dokument, kliknuo je na cancel i sve mu se izbrisalo, zbog čega je morao sve pisati ponovno.

17.10. (09:00)

Nitko nije cijepljen od inflacije

Inflacija pogađa i Njemačku. Cijene rastu kao nikad u zadnja tri desetljeća. Evo što je i koliko poskupjelo

Ako ste mislili da je gore bolje i da Obećana Zemlja nema probleme, prevarili ste se jer inflacija pogađa i meku hrvatskih gastarbajtera, doduše ne u tolikom obujmu da bi se dogodile tektonske promjene. Stopa inflacije od 4,1 % u rujnu ukazala je na to da nitko nije nedodirljiv, a posljedica je rasta cijene energenata te veće potražnje uslijed popuštanja pandemije. Najviše će je njemački građani osjetiti na grijanju jer cijena mazuta narast će za 76,6 %, no u rujnu je narasla i cijena hrane pa se i tu osjeti pritisak inflacije. Porasle su i cijene građevinskog materijala te automobila, a nedostatak radne snage i dizanje minimalne plaće potaknut će dodatna poskupljenja. Tportal

17.10. (08:00)

Spasili ga... ili mu odmogli?

Ovaj je jelen hodao s automobilskom gumom oko vrata dvije godine

Iz Službe za parkove i divljinu Colorada izvijestili su o ovom neobičnom slučaju. Oni su, naime, morali uspavati 4 i pol godišnjeg jelena, da mu prvo uklone rogove pa tek onda skinu gumu s vrata. To im je uspjelo tek iz četvrtog pokušaja u tjedan dana. Guma je bila puna borovih iglica i prljavštine, što je bilo dodatno opterećenje za životinju, a rogove su morali rezati iz krajnje nužde. Bilo je teško skinuti tu gumu. Bilo bi nam draže da smo mogli samo presjeći gumu, no nismo mogli da prerežemo čelični okvir u pneumatiku. Podravski

17.10. (01:30)

Bitno da je mokro

Foto natječaj: Kapljica, lokvica, kišica

Novi forumski foto natječaj krenuo je prigodnom temom za ovo razdoblje kiša i mokrijeg vremena. No, mnogi su forumski foto entuzijasti posegnuli za arhivom i pokazali svoje umijeće bilježenja trenutaka fotoobjektivom raznih motiva i to različitim stilovima. Vremena za prijavu fotografija još ima, i to do srijede, 20. listopada, nakon čega kreće anketa.

17.10. (00:30)

Ipak se kreće

Korda: Jesu li suci još uvijek grobari hrvatskog nogometa?

Pojačana priča o suđenju podsjetila nas je da provjerimo u kojem smjeru se posljednjih sezona kreće kvaliteta suđenja i samih sudaca. Kada smo prvi put provjeravali što podaci kažu o suđenju u HNL-u situacija je gotovo alarmantna — bilo da se radilo o poslu koji hrvatski suci obavljaju u Europi, bilo o onome kako sude u Prvoj HNL. Tada smo suce nazvali “grobarima hrvatskog nogometa”, pa smo odlučili pogledati je li se situacija izmijenila. Pad od za gotovo 10 prekršaja po utakmici između sezone 2015./16. i aktualne je nevjerojatno visok, a trenutno stanje glatko smješta Hrvatsku u gornji dom europskih prvih liga s najmanje prekršaja. Naravno, tom padu zasigurno su kumovali bolji travnjaci na kojima igraju prvoligaši, pogotovo u zimskom periodu, a utjecala je vjerojatno i veća koncentracija kvalitete igrača i trenera, ali dio zasluga mora ići i hrvatskim sucima te njihovoj prilagodbi kriterija. Josip Korda za Telesport.

16.10. (23:30)

Brze i kratke

  • Ugostitelji traže da napojnice do 10 posto iznosa računa budu neoporezive (N1)
  • Guverner Vujčić: Rate kredita nekima bi mogle porasti i za 20 posto (Index)
  • Josip Đakić je neuništiv. Poslije svih afera opet je izabran za šefa HVIDRA-e, po peti put (Telegram)
  • Vraća se kultni horor/crna komedija: u 2022. izlazi Vrisak 5 (Muzika)
  • U Beču se možete cijepiti u bordelu, dobijete i poklon bon od 30 eura (Tportal)
16.10. (22:30)

O osnovama suvremenoga korporacijskog upravljanja

Šajatović: Tomašević, Vuković i Samodol – idila je (očekivano) trajala kratko

Početak Tomaševićeva mandata, nakon dvadeset godina vladavine Milana Bandića, krajnje je zahtjevan pothvat. Uza stare interesne strukture koje se bore za opstanak tu su i oni koji do sada nisu imali pristup kolaču od 4,2 milijarde kuna Holdingovih rashoda. Pa su tu zakonska ograničenja koja ne vrijede za privatne korporacije. Pa još mnogo klipova koji sami padaju (pucanje vodovoda u Selskoj). Pa epska ‘partija’ s Pripuzovim C.I.O.S.-om zbog otpada. Pa još sto drugih stvari. Tomašević je u ulozi kriznog menadžera. A oni moraju imati jasnu sliku onoga što žele, iznijeti je svim stakeholderima i igrati s igračima koje su naslijedili. Mnoge bi se moglo pridobiti. Nisu svi neprijatelji, bez obzira na to kako su zaposleni. Igrati prema njima ‘bunker’ nije dobro rješenje. Preživi li sve te izazove, Tomašević bi za tri godine mogao postati ozbiljan izazivač premijeru Plenkoviću. Kojega to, za sada, ne zabrinjava previše. Pa se s gradonačelnikovim kadrovskim mukama dobrohotno zafrkava ‘puštajući suze’ zbog toga što svjetla u Poglavarstvu gore duboko u noć. Miodrag Šajatović za Lider.

16.10. (21:30)

Ne ide se 'niz dlaku' publici

The Velvet Underground (2021) – netipična biografija netipičnog benda

“Rockumentarna” biografija do danas je postala zasebnim žanrom kinematografije koji kao da igra po vlastitim nepromjenjivim pravilima i isporučuje uvijek sličan rezultat: film koji je uglavnom namijenjen fanovima izvođača o kojem govori, ali je dovoljno zanimljiv da privuče i manje upoznate gledatelje kojima je ponestalo boljih ideja za ispunjavanje vremena. Haynes nema namjeru ugoditi obožavateljima, kao ni samim protagonistima. Reed je, naime, prikazan kao težak suradnik i čovjek koji je zarazno širio ozračje vlastite nelagode na druge. Izgleda da socijalno nije znao svoje negativne osjećaje kanalizirati kao u glazbi gdje je od njih stvarao umjetnička remek-djela. Kao što je glazba Velveta bila mahom nelagodna, atipična i hipnotizirajuća, i sam film je ista takva ista posveta grupi koja je svojeglavo odudarala od prosjeka. Ivan Laić za Ravno do dna.

16.10. (20:30)

Ova električna čistilica za ulice hrvatski je proizvod

Domaća kompanija Rasco iz Kalinovca kraj Đurđevca predstavila je svoj novi proizvod, potpuno električnu cestovnu čistilicu LYNX Charge. Rasco je lani proslavio 30 godina poslovanja, tijekom kojih su postali poznati proizvođač komunalnih vozila i opreme. Ove su godine, kao i mnogi proizvođači u svijetu, krenuli u smjeru elektrifikacije i aktivnog doprinosa pozitivnim promjenama za čišći okoliš. Nadogradili su svoj postojeći asortiman cestovnih čistilica na način da novi model ima 100% električni pogon. Autonet

16.10. (19:30)

Čvrsto na Zemlji

Princ William: Spašavanje Zemlje trebalo bi biti važnije od svemirskog turizma

Vojvoda od Cambridgea rekao je kako bi veliki mozgovi i umovi trebali “pokušavati popraviti ovaj planet, a ne pokušavati pronaći sljedeće mjesto gdje ćemo otići živjeti”. Također je upozorio na porast “klimatske tjeskobe” među mlađim generacijama. William je razgovarao za BBC-jevu emisiju Newscast uoči prve nagrade Earthshot kako bi nagradio one koji pokušavaju spasiti planet. Kao bivši pilot helikoptera zračne ambulante, izjavio je kako nema “apsolutno nikakvog interesa” ići u svemir. Također, izrazio je zabrinutost zbog utjecaja svemirskog turizma na okoliš, dodajući da postoji bitno pitanje cijene ugljika za svemirske letove. Komentari princa Williama dolaze samo dan nakon što je junak serije “Zvjezdane staze”, William Shatner, postao najstarija osoba koja je otišla u svemir na svemirskoj letjelici New Shepard, koju je razvila tvrtka Blue Origin u vlasništvu Jeffa Bezosa. Green

16.10. (18:30)

'Opijeni samoljubljem, lutamo izmaglicama naše apsurdnosti'

Jokić: Dok se nadmeno bavimo glupostima, promaklo nam je; Zagreb je ružno pače u odnosu i na Varšavu

Varšava, sa svoja dva milijuna stanovnika, istinska je metropola. Važan grad kojim se povijest okrutno poigrala u više navrata. Samo u Drugom svjetskom ratu uništeno je 85 posto svih objekata u njemu. I dok bi mnogi odustali i krenuli graditi ‘novi glavni grad’, Poljaci su odlučili ne odustati od njima najvažnijeg mjesta na Visli. Danas Varšava funkcionira po gotovo svim parametrima najmodernijih svjetskih gradova. Javni prijevoz je redovit, brz i učinkovit. Metro vozi svake tri minute, kartu i u starijim tramvajima možete kupiti karticom na digitalnim automatima. Biciklističke i pješačke staze jasno su obilježene. Automobilski promet ne prate velike gužve. Grad je iznimno čist, a mogućnost razvrstavanja otpada prisutna je na većini mjesta… Politika jest novac i do njega je lakše doći kroz europski savez, ali ona je ujedno vizija razvoja jednoga grada i jedne zemlje. Velika ideja o tome što želiš vezano uz određeni prostor danas i u budućnosti. Zagrebačka i hrvatska politika to nažalost nemaju. Boris Jokić za Tportal.

16.10. (17:00)

Brze i kratke

  • Cijene goriva su ograničene na mjesec dana (Index), to ide preko leđa distributera jer Vlada nije dirala u trošarine (N1)
  • Zagrebački gradski zastupnik Možemo: Predlažemo Vladi da smanji PDV na plin, jedino bi to moglo ublažitiu dar na građane (Nacional)
  • Pelješki most na trusnom području, stručnjak: Nema razloga za strah, most bi mogao izdržati jače potrese (Tportal)
  • Klarić: Plenković i HDZ su ranjiviji nego se čini. Oporbeno zauzimanje saborske govornice moglo bi biti točka preokreta (Telegram)
  • INA: Moguća nestašica premium Class Plus goriva (Poslovni)
16.10. (16:30)

Ionako smo daleko od idućih izbora

Vlada želi smanjiti broj lokalnih samouprava, dijelit će novac za “stvarno i funkcionalno spajanje”

Država će nagraditi one lokalne jedinice koje se odluče spojiti. Dio je to dogovora s Bruxellesom, budući da milijarde koje Hrvatska dobiva iz EU plana za oporavak nisu skroz bezuvjetne. Iako se novac ne mora vraćati, država zauzvrat mora provesti određene reforme. Među njima je i ona za lokalnu samoupravu. U državnom će se proračunu osigurati sredstva kako bi se lokalne jedinice samouprave potaknule na spajanje, najmanje njih oko 20 posto stvarnih, a 40 funkcionalnih. Stvarno i funkcionalno spajanje je eufemizam za ukidanje. Razlika između stvarnog i funkcionalnog spajanja je u tome da će u slučaju stvarnog spajanja jedna općina potpasti pod drugu, dok se funkcionalno misli na spajanje ustanova, poput komunalnog ili drugog, vrtića i slično, što će smanjiti troškove. Neke općine u Zadarskoj županiji su već u procesu takvog spajanja, za što će se objaviti i službeni poziv iz Vlade, vjerojatno sredinom iduće godine. Telegram

16.10. (15:30)

Sve će se pomnije vagati

Ovogodišnji Svjetski dan hrane obilježava se uz rast cijena, različite potrebe potrošača i zaštitu okoliša

Na Svjetski dan hrane, međunarodne organizacije najčešće govore o problemima velikog broja stanovnika na Zemlji kojima je nedostupna kvalitetna i zdrava prehrana, a taj se broj procjenjuje na 3 milijarde ljudi ili čak 40 posto svjetske populacije.Tu postoji i druga strana, prema kojoj je dostupno i više nego dovoljno hrane, te dolazi do njezine prekomjerne konzumacije. Rezultat su zdravstveni problemi te bacanje ogromne količine hrane. Top tema su i klimatske promjene koje uništavaju žetve i smanjuju prinose, dok je i tehnologija koja se koristi u poljoprivredi štetna za okoliš. Analize upućuju na to kako je vrijeme jeftine hrane iza nas. Lider

16.10. (14:30)

Nove rađaju nove kemijske elemente

Raos: Od čega se sastoji zvjezdana prašina?

U međuzvjezdanom plinu nalazi se više od dvije stotine vrsta molekula, više od dvije stotine organskih spojeva – koliko do sada znamo. Ovo „do sada znamo“ važno je reći, jer se svake godine otkrije još desetak novih. Malo ili mnogo? Pa sad, zašto ih se ne otkrije više? Prvi razlog tome je težina astronomskih posmatranja. Da bi se otkrio novi kemijski spoj među zvijezdama treba izmjeriti njegovu emisiju ili apsorpciju mikrovalnog ili infracrvenog zračenja u cijelom spektralnom području, drugim riječima snimiti spektar međuzvjezdanog plina s dovoljnom točnošću i preciznošću da bi kemičarima mogao biti od koristi. Kažem „kemičarima“ jer upravo su kemičari pozvani da interpretiraju spektre i na temlju njih otkriju molekulu koja stoji iza tog i takvog zračenja.Novu popularno-znanstveni članak iz pera Nenada Raosa za Bug.hr

16.10. (13:30)

Boemska elita

Toma: Hoće li nadolazeća serija popuniti one praznine koje je film ostavio?

Bjelogrlić i koautor Zoran Lisinac (najpoznatiji po srbijansko-američkom filmu „Pored puta“ iz 2013.) inzistiraju na tome da je „Toma“ impresionistički portret pjevača i jednog prošlog vremena, time pravdajući faktografska odstupanja i interpretativne proizvoljnosti. Sve je to posve legitimno, naročito zato što je ovaj biopic izdašno začinjen muzikom da je riječ o skoro pa mjuziklu, te usmjeren na proračunato „gađanje” emocionalnih zicera uz insistiranje na kompetentnim, ponekad čak i razigranim tehničkim komponentama filma poput kostimografije Borisa Čakširana, scenografije Jovane Cvetković i Jelene Sopić, te fotografije Gorana Volarevića, posebno kada rekreira danas popularni stil „lažnih 70-ih”. Problem je, pak, u tome da je Marić kao Toma dosta bolji od „Tome“ kao filma. Čak i kad izuzmemo proizvoljnosti i manipulacije u smjeru uspješnijeg trženja filma izvan granica Srbije, postavlja se pitanje je li iz materijala dostupnog o Zdravkovićevom životu, legendi i anegdota koje o njemu i njegovoj boemiji kruže, izvučeno najviše i najbolje. Lupiga

16.10. (12:30)

Mi putujemo i kad stojimo

Glup piše, pametan pamti: Mali krug, nama dovoljno velik

Danas, eto, živimo u demokratskoj slobodi govora i mišljenja (osim ako se kaže i pomisli nešto protiv, npr. vladajućeg HDZ-a koji usput nije onaj isti HDZ s početka tisućljeća i ne može danas biti kriv za nešto što je bilo jučer osim, pak, ako se radi o Jugoslaviji koja nam je i danas kriva za sve od jučer i prekjučer), tržište je slobodno i mi vjerujemo da konkuriramo, uredno plaćamo PDV, punopravni smo administrativni članovi Evrope i sve je odlično! Iako se Massimo na prvu čini kao najnevjerojatniji kandidat za prepoznavanje općeg državnog zeitgeista, čini se da je upravo on taj nevidljivi prorok koji je 1995. bio jednako u pravu kao što je danas jer je onomad kad je litra benzina bila jeftinija od paketa Smoking crvenih papirića pjevao ‘ti si moja benzina/hajde da se volimo’, a danas kad ta ista litra košta gotovo 12 kn ili jednako kao šalica kave s mlijekom u nekom respektabilnijem gradskom kafiću s grijanom terasom, pjeva ‘imam mali krug/velikih ljudi’ što je nevjerojatno precizan opis onoga što je danas HDZ, naše vladajuće državne strukture i pridružena im korumpirana poduzeća i općenito svaka nit u ovom tkanju koje zovemo državom Hrvatskom. Glup piše, pametan pamti za Glas Podravine.

16.10. (11:30)

Brze i kratke

  • Kineski vlasnik Gorenja upozorava: Nestašica čipova će potrajati (Tportal)
  • Ruske vlasti još dva medija proglasile “stranim agentima”, što je dodatno ograničilo slobodu izražavanja i glasove kritike upućene vlastima (Index)
  • Coca-Cola HBC obvezala se na postizanje nulte stope emisije stakleničkih plinova do 2040. godine (Green)
  • Proglašeni pobjednici Zagreb Tourfilma 2021., međunarodnog festivala turističkog filma (Zagreb-Tourfilm)
  • The Gentleman, domaći kantautor, ima novi singl i video spot ‘Body or Soul’ (Ravno do dna)
16.10. (09:30)

We want pay

Vozači Ubera diljem Hrvatske u nedjelju idu u štrajk

Radnici pokreću štrajk jer im, kako tvrde, kasne isplate. Nema nikakvog obrazloženja što se događa, zašto novac nije isplaćen i kada će biti isplaćen. U nedjelju će se ići u štrajk na razini cijele Hrvatske. U Zagrebu planiramo blokirati Radničku cestu gdje je Uberov ured jer ćemo zahtijevati da netko iz Ubera, neka fizička osoba izađe pred nas i kaže nam što se događa. U nedjelju će biti poznato koliko će se vozača priključiti štrajku, a iz Sindikata radnika digitalnih platformi kažu kako će nastaviti sa štrajkom bez obzira na to sjela im uplata tijekom vikenda ili ne. Nastavit ćemo sa štrajkom jer nam nisu dali nikakvo obrazloženje i to se ponovno može dogoditi za tjedan, dva, tri. Tražit ćemo da poštuju taj partnerski odnos koji upravo oni toliko naglašavaju. Index

16.10. (00:00)

Vili se reviziji ne mili

Državni ured za reviziju pročešljao Ministarstvo zdravstva – nepravilnosti u računovodstvu i javnoj nabavi

Državni ured za reviziju gleda dva područja, pa je tako Ministarstvo kojem je na čelu Vili Beroš dobilo bezuvjetno mišljenje o financijskim izvještajima, no uvjetno kada je u pitanju usklađenost poslovanja. Zamjera se činjenica da u financijskom planu Ministarstva nema pokazatelja temeljem kojih se računa koliko sredstva isplaćuje HZZO-u. Naime Ministarstvo zdravstva u 2020. imalo je prihode nešto više od pet milijardi kuna, što je 35 posto više nego godinu ranije. Revizija ima zamjerke vezane za plaćanje usluge održavanja Centralnog upravljačkog sustava (CUS-a) u iznosu od 1.875.000 kuna te sustava eCEZDLIH i eCIJEPIH u iznosu od 875.000 kuna. Ministarstvu se zamjera i to što dio poziva na javne nabave ne objavljuje u Elektroničkom oglasniku javne nabave RH, već internim pozivom na sudjelovanje trima gospodarskim subjektima. T-portal

15.10. (23:00)

Biti odrastao

5 aplikacija za uspješno upravljanje novcem

Super1 predlaže nekoliko aplikacija koje pomažu u upravljanju osobnim financijama.

  1. Money Manager – ima kalkulator računa i konverter valuta, a nudi i podsjetnike kako neki trošak ne biste zaboravili uračunati
  2. Goodbudget – nudi sinkronizaciju podataka s više uređaja, npr. više mobitela, ali i s webom, pa troškove možete pratiti i s bilo kojeg računala
  3. Ynab – unošenje podataka kroz upload fileova iz e-banking sustava
  4. Thriv – nudi i postavljanje raznih ciljeva, poput kupnje novog auta ili mobitela
  5. Daily Pay – računa koliko ste potrošili novaca na dan ili mjesec, a prikazuje i potrošnju dana ranije, kao i prošlog mjeseca
15.10. (22:00)

Brze i kratke

  • Fortenova prodaje Cibonin toranj, nekadašnje sjedište Todorićevog Agrokora (Poslovni)
  • Ekonomist Vuković: U Hrvatskoj oko milijun ljudi u riziku od siromaštva (N1)
  • Komentar: HDZ danas kao komunisti 1979. (Index)
  • Poljak kroz Liku jurio 237 km/h, a domaći vozač 228 km/h (HRT)
  • Foto: U zagrebačke slastičarnice stigli su prvi jesenski kolači (Super1)
15.10. (21:00)

Stopa inflacije u rujnu najviša od ožujka 2013.

Potrošačke cijene u Hrvatskoj u rujnu su porasle 3,3 posto na godišnjoj razini, što je najviša stopa rasta od ožujka 2013. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na kolovoz, potrošačke cijene u prosjeku su više za jedan posto. U prvih devet mjeseci prosječna stopa inflacije dosegnula je 1,8 posto. Najviši rast cijena u rujnu (na godišnjoj razini) zabilježen je u kategoriji prijevoza, 10,8 posto. Cijene hrane na godišnjoj razini porasle su više 2,9 posto. Poslovni

15.10. (20:00)

Monopol Uefe se ljulja

Organizatori Superlige smišljaju novi koncept natjecanja, alternativan Ligi prvaka

Organizatori nogometne Superlige, čiji je koncept propao pod pritiskom mnogih institucija i javnosti, još nisu odustali u želji za pokretanjem tog natjecanja. Njemačke novine Frankfurter Allgemeine Zeitung pišu o promjenama u sustavu natjecanja Superlige kao alternativu UEFA-inoj Ligi prvaka s 20 najboljih klubova i mogućeg drugog natjecanja s dodatnih 20 klubova, od kojih bi svi nastavili igrati u svojim državnim prvenstvima. Njemački novinari su navodno imali uvid u dokument koji otkriva neka nova pravila i istodobno kritizira postojeća natjecanja pod pokroviteljstvom UEFA-e. HRT

15.10. (19:00)

Modrice su crvene, tajne su skrivene

Ivančić: Vazalova batina

Aktualni prizori bezobzirnog premlaćivanja migranata uvjerljivije od bilo čega drugog potvrđuju da je brončani konjanik bio posađen na pravo mjesto: za razliku od zbrisane i zaboravljene Republike, sadašnja “članica Europske unije” punim se plućima odaje vazalstvu, obavljajući prljave poslove za račun tutora sa zapadne strane (i njihova ugroženog kapitala), a vjekovne snove o “suverenosti” i “samostalnosti” realizira nudeći europskim centrima moći usluge pouzdanih hrvatskih batinaša koji će bez milosti braniti istočne granice trulog carstva… Modrice na leđima migranata i isprike na usnama lažova množit će se dok god je ciničnom matricom usmjeravan društveni život. Ta matrica, naime, jamči da će se nasilni duh sistema do kraja ostvariti kroz tobožnje greške u sistemu – piše Viktor Ivančić. Novosti

15.10. (17:00)

Brze i kratke

  • Kako bi se problemi s isporukom robe i drama s energentima mogli odraziti na rast gospodarstva (Večernji)
  • Vlado Zec i supruga pravomoćno osuđeni na zatvorske kazne za djela otprije 15 godina (Jutarnji)
  • Za zaposlene u Italiji od danas obvezna COVID potvrda, uslijedili prosvjedi (HRT)
  • Novo puknuće cjevovoda na Trešnjevci: Bez vode ostali stanari jednog predjela Srednjaka (RTL)
  • Izumiranje prijeti petini europskih ptičjih vrsta (N1)
15.10. (16:00)

Sapunica je završena

Dobronić je novi šef Vrhovnog suda

Sabor je podržao Radovana Dobronića za predsjednika Vrhovnog suda i Državnog izbornog povjerenstva. Za je glasalo 120 zastupnika, a troje ih je bilo protiv. Dobronićevim izborom zaključena je višemjesečna kriza oko imenovanja na najvišu funkciju sudbene vlasti koja je upražnjena od sredine srpnja kad je istekao mandat Đuri Sessi. Dobronić, čija je obitelj podrijetlom iz Jelse na otoku Hvaru, rođen je u Čakovcu, živi u Zagrebu gdje je završio Pravni fakultet, a radio je u Zagrebačkoj banci, Državnoj direkciji za robne rezerve i Trgovačkom sudu.

15.10. (13:00)

Brze i kratke

  • Banke potiho dižu naknade, evo sedam najvećih i koliko ih zapravo plaćate (T-portal)
  • Stručnjak otkrio što građani mogu napraviti kako bi smanjili račune za struju (N1)
  • Bitcoin kruzer‘ stigao u Martinšćicu, trebao je biti ploveći dom za digitalne nomade i trgovce kriptovalutama (Novi list)
  • Globalne nestašice sve su veće, čelnici industrijski razvijenih zemalja u Washingtonu raspravljali što učiniti (Poslovni)
  • Chordify – platforma za gitarske akorde koja nudi i automatsko prepoznavanje akorda (Bug)
15.10. (12:00)

Oporba zauzela govornicu Sabora

Nakon sinoćnje drame, u Saboru jutros mirno

Sabor je u petak ujutro nastavio rad, o sinoćnjem prekidu sjednice nije se govorilo, ali su se oporbenjaci svojom akcijom hvalili na društvenim mrežama. Do prekida sjednice došlo je nakon što je ujedinjena oporba izlaskom za govornicu opstruirala raspravu o izboru Roberta Šveba za ravnatelja HRT-a. T-portal

15.10. (11:00)

Koliko su zaradili trgovački centri?

U djelatnosti trgovine u 2020. godini poslovalo je 28.615 poduzetnika, koji su zapošljavali 192.367 radnika, a ostvarili su prihode veće od 260 milijardi kuna, pokazuje analiza Fine. Najveće ukupne prihode u 2020. ostvario je Konzum plus – 10 milijardi kuna. Slijedi Lidl sa 6,1 milijarda kuna, Spar s pet milijardi kuna i Plodine sa 4,5 milijardi kuna ukupnih prihoda. Najveću dobit lani ostvario je Lidl – 274,8 milijuna kuna. Novi list

15.10. (10:00)

Juričan: Nikolu Vukovića znam par godina, činio mi se kao vrstan stručnjak

Dario Juričan o sastanku Sandre Benčić i smijenjenog šefa Holdinga Nikole Vukovića: Bio sam tamo kao medijator i moram reći ono iz čiste emocije. Meni je stalo do grada, građana, došao sam tamo u namjeri da ekipu koja se posvađala i koja je bila pred velikim sukobom dovedem za stol i da nađu zajednički jezik na razlazu. To je tako eskaliralo da medijski rat ne staje. Odlučio sam ne sudjelovati u tome. Bio sam medijator i moja funkcija je završila kad sam izašao iz prostorije. Ok sam s ekipom iz Možemo. To su aktivisti koje podržavam deset godina, koji su htjeli najbolje ovom gradu. Vuković je čovjek koji bi dao desnu ruku za Holding i grad.

15.10. (09:00)

Brze i kratke

  • Zagreb među pet najpoželjnijih gradova za digitalne nomade (Poslovni)
  • Studija: Dvije minute pročešljavanja vijesti o pandemiji ubije vam životno veselje (T-portal)
  • Ekspanzija građevinarstva: ima li prostora za daljnji rast? (Ekonomski lab)
  • Od 15. do 24. listopada jeftinija ulaznica za Plitvička jezera (HRT)
  • Coinbase pokreće vlastitu tržnicu za izradu i razmjenu NFT-a (Bug)
15.10. (00:00)

Ugledni psihijatar Robert Torre preminuo u 56. godini

Psihijatar, književnik i kolumnist Robert Torre gotovo trideset godina radio je u KBC-u Sestre milosrdnice u Zagrebu kao specijalist psihijatrije sa subspecijalizacijom iz alkoholizma i drugih ovisnosti. Poseban je ugled stekao svojim radom s ovisnicima u terapijskim zajednicama koje je s kolegama i suradnicima, kao i s bivšim ovisnicima, otvarao po cijeloj Hrvatskoj. Autor je nekoliko knjiga s područja psihijatrije ovisnosti te knjige “Ima li života prije smrti?” u kojoj govori što je život i kako ga živjeti; kao i “Ludilo uzvraća udarac”, u kojoj izlaže više od dva stoljeća dugu priču o monopolu psihijatrije nad ludilom. HRT

14.10. (23:00)

Tomašević smjenjuje direktora Plinare zbog trostruko veće cijene plina od 1. studenog

Igor Pirija, direktor tvrtke Gradska plinara Zagreb-Opskrba, bit će smijenjen s te pozicije zbog propusta oko nabave plina, neslužbeno je doznao Jutarnji. Uprava GPZ-a-Opskrba krivo se “kladila” i nije na vrijeme osigurala dovoljne količine plina po znatno nižim cijenama, pa su sada prisiljeni nakon poremećaja na tržištu kupovati plin na burzi po tri do četiri puta većoj cijeni. Zbog toga su najavili i poskupljenje tog energenta svim poduzetnicima od 1. studenoga, pa čak i onima s kojima imaju potpisane ugovore o zajamčenoj cijeni plina, što je prvi put u povijesti da se neće poštivati ugovorne obveze.

14.10. (22:00)

Brze i kratke

  • Popisivači neće sve stići, krajnji rok za popis stanovništva produljen do 29. listopada (Novi list)
  • Šef Sindikata ZET-a najavio poskupljenje karata, iz ZET-a kažu ne još (Dnevnik)
  • Hrvatska iz fondova EU-a ugovorila projekte vrijedne 13,19 milijardi eura (HRT)
  • 5 simptoma koji ukazuju na rak jednjaka (Ordinacija)
  • Što jedu hrvatski onkolozi kako bi izbjegli rak? (Živim)
14.10. (21:00)

Kultura nenaplaćenih prekovremenih i rada na crno

Neistina o “kulturi nerada”

Suprotno stavovima pojedinih ekonomskih analitičara o domaćem lijenom radniku koji premalo radi, podaci Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj govore da su lani prosječno naši radnici odradili 1.834 sata, što je najviše na razini EU. Hrvatska je po toj statistici čak šesta zemlja u svijetu. Usporedbe radi, u Austriji je broj prosječnih radnih sati po zaposlenom lani iznosio 1.400, u Francuskoj 1.402 sata, a još manje u Njemačkoj (1.332 sata) i Danskoj (1.346 sati), državama koje se diče visokom produktivnošću. I podaci Hrvatskog zavoda za statistiku potvrđuju isto: dok se na razini Unije prosječno tjedno radi 37 sati na glavnom poslu, u Hrvatskoj se u prosjeku radi 39,6 sati. Najmanje radnih sati imaju Nizozemci – 30,3 sata tjedno. Novosti

14.10. (19:00)

I kad me varaš volit ću te slipo

Čovjek koji je prvi progovorio o aferi Fimi media i dalje je simpatizer HDZ-a

Damir Mihanović, bivši član Uprave Croatia Osiguranja, prvi je 2010. godine izašao u javnost s pričom o malverzacijama u slučaju Fimi medije. Jučerašnju presudu HDZ-u i Sanaderu komentirao je ravnodušno, ističe kako je prošlo 11 godina, ali mu je drago “da je pravda zadovoljena”. Dodaje kako je i dalje simpatizer stranke, unatoč aferi. Ja to gledam ovako, možda mi se neki igrač Hajduka ne sviđa, možda volim samo Livaju, ali navijam za Hajduk – kaže Mihanović za N1. O Fimi aferi Dario Juričan je 2016. snimio kratki film. Isplati ga se pogledati.

14.10. (18:00)

Brze i kratke

  • Nova korona karta: Hrvatska i dalje u crvenom, Zagreb tamnocrven (N1)
  • Beroš: Za testiranje i liječenje covida HZZO dosad platio 2,1 milijarde kuna (Večernji)
  • Borzan u EU-parlamentu pokreće novu bitku: Industrija lobira protiv mjera za zdraviju hranu (RTL)
  • Kriza u Britaniji sve veća: Prazne police, inflacija, nema vozača (Index)
  • Princ William napao milijardere zbog izleta u svemir: Dosta je tih besmislenih projekata, radije spasite Zemlju (Jutarnji)
14.10. (16:00)

Iz Berlina s ljubavlju

Berlinale u Zagrebu: Na programu film o znanstvenici koja živi s androidom, savršenim partnerom

Program Berlinale Special u kinu Tuškanac počinje danas i traje do 17. listopada. Ciklus otvara ‘Fabian ili o propasti’, ekranizacija istoimenog romana popularnog (ne samo) dječjeg pisca Ericha Köstnera, a zatvara “Muškarac iz snova”, svojevrsna inverzna verzija “Stepfordskih supruga”, komedija o znanstvenici koja kao beta-tester pristane mjesec dana živjeti s androidom – savršenim partnerom. Jutarnji

14.10. (15:00)

Treba probati

Kvalitetna jela iz automata otvorenog 24/7 – novi koncept restorana

Automati na kojima se na brz i jednostavan način 24 sata dnevno mogu kupiti ukusna jela pripremljena od kvalitetnih regionalnih proizvoda – koncept je to novog bečkog restorana Foodie Fridge koji je svečano otvoren 8. listopada u 2. gradskom okrugu Leopoldstadt. Inače, automatizacija procesa u ugostiteljstvu spominje se kao jedan od alata kako bi se premostio nedostatak radne snage, a ovakva praksa uobičajena je u Aziji. Poslovni

14.10. (14:00)

Fimi na plimi

Šale na raču presude HDZ-u i Sanaderu

Nakon što je Vrhovni sud djelomično potvrdio presudu iz ponovljenog postupka u aferi Fimi Media, prema kojoj će HDZ zbog izvlačenja novca iz državnih institucija i tvrtki morati platiti 3,5 milijuna kuna kazne te državi vratiti još 14,6 milijuna kuna nepripadne koristi, dok je bivšem premijeru Ivi Sanaderu kazna s osam smanjena na sedam godina zatvora, pristižu brojne reakcije. Između ostalog da će HDZ sigurno tražiti ocjenu ustavnosti presude. Telegram prenosi šale na Twitteru.

14.10. (13:00)

Brze i kratke

  • Krenuo natječaj za energetsku obnovu kuća, stranica opet ne radi (Index)
  • Prosječna zagrebačka plaća 8.130 kuna (N1)
  • Nedostatak vozača kamiona prelio se na cijelu Europu (Poslovni)
  • Novi prosvjedi protiv mjera u Ljubljani: Policija aktivirala vodene topove, stigao i helikopter (Večernji)
  • Duboko učenje pomaže u predviđanju prometnih nesreća prije nego što se dogode (Bug)
14.10. (11:30)

Sponzorirana vijest

Windows 11 su stigli! Kupite ih za samo 18,99 eura i isprobajte odmah

Microsoft je konačno ponudio Windows 11 i ključ možete preuzeti odmah na softverskom dućanu GoDeal24.com po cijeni od 18,99 eura. Također možete uzeti Windows 10 po cijeni od samo 7.35€ i pričekati obavijest o besplatnom upgradeu na Windows 11.

Softver koji na možete ostvariti popust od 45% uz upis kupona BS45:

Popust od čak 60% uz kupon BS60:

14.10. (11:00)

Kineska studija korištenja solarne energije do 2060. ukazuje na razne probleme

Problem ostaje neredovitost u opskrbi energijom iz fotonaponskih elektrana i potreba za skladištenjem da bi se energija mogla koristiti kada je smanjena ili je nema (navečer i noću, tijekom oblačnih dana i slično). Također, za Kinu su veliki problem – provincije, odnosno dijelovi zemlje koji mogu proizvesti najveće količine energije iz fotonaponskih ćelija su točno oni dijelovi zemlje koji imaju i najmanju potrebu, dok najveći potrošači borave u dijelovima zemlje u kojima ima najmanje potencijala za solare. Stoga su istraživači razmatrali i skladištenje energije u baterijskim sustavima koristeći sadašnje projekcije za buduće cijene i kapacitete baterije, no ni to nije realno rješenje. Bug

14.10. (10:00)

Pravo na skitnju

Ante Tomić: Čudnovata je uznemirenost naših građana oko arapskih izbjeglica…

Tko god makar i nakratko prođe našim gradovima i selima, našim ulicama, perivojima, šetalištima, plažama, rivama, kolodvorima i tržnicama, opazit će da se narod ovdje često i rado skiće bez ikakvog smisla. Hrvatice i Hrvati veći dio svoga života ne znaju ni otkud su krenuli ni kamo su se uputili. Naš je nacionalni sport opušteno lutati, glavinjati, tumarati, šalabazati između kafića i kladionica, između frizeraja i dućana, ulicama blistavim od kiše, sjenovitim stazama oko jezera sa šašom i divljim patkama, ispod tamarisa uz šumno more. I nema u tome ništa loše. Dapače, besmisleno je skitanje ugodna, zdrava i intelektualno poticajna aktivnost koju je čak i veliki Aristotel preporučivao svojim učenicima. Gdje bismo uostalom došli da to netko pokuša ograničiti? Zamislite samo da policajac penzionerku na ulici prepadne pitanjem: ‘Gdje ste vi, gospođo, pošli?’, a žena se zarumeni, smete i zamuca: ‘Pa, nigdje posebno, nego onako, lijep je dan…’ ‘O, pa ne može tako’, prekine je čuvar reda strogo, ‘ako nemate nikakvog posla, kifeli kući!’ – piše Ante Tomić. Slobodna

14.10. (09:01)

Brze i kratke

  • Zbog poskupljenja Hrvatska će povećati minimalne plaće. Ali nema roka ni cifre: Zato Europa ima plan – vaučeri siromašnima (RTL)
  • Otvoreno: Može li situacija na Kosovu eskalirati u otvoreni sukob? (HRT)
  • Koliko godišnje zarade čelnici Atlantica, HT-a, Adrisa, Valamara… (Poslovni)
  • Država do sada izgradila 8.356 POS stanova, uložila 1,12 milijardi kuna (Zgradonačelnik)
  • Milatić: Iskoristit ćemo sve mogućnosti da se zaustavi povećanje cijena goriva (Novi list)
  • Lukom i strijelom usmrtio i ozlijedio više ljudi u Norveškoj (N1)
  • Flo – ponajbolja aplikacija za praćenje menstrualnog ciklusa i trudnoće (Bug)
14.10. (00:00)

Hrvatski, a ne jugoslavenski slikar?

Ovih dana u njujorškoj MoMA-i se odigrala jedna naoko nebitna, ali zanimljiva crtica na temu postjugoslavenskog nacionalno-povijesnog zapetljaja. Naime, pri posjetu Muzeju krajem rujna, prva dama RH Sanja Musić Milanović uočila je propust: u sklopu postava Touching the Void, u kojem je i njegov Meandar br. 5, Julije Knifer je predstavljen kao “jugoslavenski slikar”. Pomutnju je naglasila činjenica da su se u drugom dijelu muzeja kao dio postava After the Wall našli Sanja Iveković i Mladen Stilinović, koji su “uredno” klasificirani kao – hrvatski. Musić Milanović je diplomatski suočila MoMA-ine stručnjakinje s nedosljednošću, nakon čega je ovo klasifikacijsko meandriranje ispravljeno. Internetsko pretraživanje MoMA-ine zbirke otkriva i kako su Šutej, Bućan i Murtić također klasificirani kao jugoslavenski umjetnici. Pitanje je što dobivamo, a što gubimo tumačimo li umjetničke pojave iz nadnacionalne, odnosno jugoslavenske, ili iz nacionalne, u ovom slučaju hrvatske perspektive – piše Kulturpunkt.

13.10. (23:00)

Sve se vrti oko Bandića

Klauški: Možda se Juričan sutra odluči preimenovati u Tomislava Tomaševića

Činjenica da Juričana sada spominju u kontekstu kadroviranja u Holdingu, dovodi u pitanje njegov redateljski i novinarski opus koji je u određenoj mjeri kompromitiran političkim angažmanom, budući da ispada kako je sve oko Bandića radio s namjerom da pomogne jednoj političkoj opciji. Na koju sada navodno ima utjecaj u vođenju grada i Holdinga. I tako, sve što se događa Tomaševiću i Možemo! u Zagrebu nakon preuzimanja vlasti vrti se oko Milana Bandića. A tko zna, možda sutra Dario Juričan, čovjek koji voli uzimati imena zagrebačkih gradonačelnika, odluči preimenovati se u Tomislava Tomaševića. Kao socijalni eksperiment. Da se postavi pitanje tko je zapravo gradonačelnik Zagreba. A tko svemira – piše Tomislav Klauški. 24sata

13.10. (22:00)

Brze i kratke

  • Milošević: Zagrepčani više neće morati financijski sudjelovati u obnovi, troškove preuzima država, a obnavljat će se i kuće koje nisu legalizirane (N1)
  • Croatia Airlines pod privremenom je upravom zadnjih 5 godina, a Jasmin Bajić s 8 uzastopnih privremenih imenovanja državni je rekorder prema duljini mandata vršitelja dužnosti (Poslovni)
  • Uskok u Dalmaciji: Zbog malverzacija s građevinskim dozvolama uhićeno 6 osoba (Index)
  • Mario Gatara: Financijski instrumenti u različitim inflacijskim režimima (Ekonomski lab)
  • Kalifornija će zabraniti prodaju benzinskih kosilica, motornih pila, generatora i sličnih proizvoda (Bug)
13.10. (21:00)

Za gledanje u jednoj večeri

Serija ‘Lutke od kestena’ – danska krimi poslastica

Dok je cijeli svijet poludio za korejskom uspješnicom pod nazivom ‘Igra lignje’, preporučio bih vam da ne tratite dragocjeno vrijeme na nju kad vam isti taj Netflix predstavlja pravu poslasticu – dansku seriju ‘Lutke od kestena’. Tek šest epizoda koje ćete, kad krenete, odgledati u tijeku jedne večeri, napravljene su po romanu Sørena Sveistrupa. Slobodna

13.10. (20:00)

Ne trebam raj

Srđan Sacher: Sve kaj me zanima je biti sretan u životu i vratiti to svijetu

U jednoj sam pjesmi napisal da nek za nama barem pepeo ostane, da se vidi da su tu barem gorile vatre. Trag da ostavim da sam prenosil luč od onih prije onima posle. Na novi album je bilo primjedaba da je previše vedar. Očito se smatra obaveznim da je čovjek u mojim godinama cinik i mizantrop. Cendram ja itekako, ovak vama prek pive i doma Branki, ali ne javno. Mislim da je to u krajnjoj liniji nepristojno, jer ak se ja krenem žalit… Odabral sam poziv koji volim i, hura, mogu s njim hranit familiju. Najvažnije mi je od svega bilo da nitko drugi za to ne sjedi u banci, a ja pjesnikujem – kaže Srđan Sacher. Novosti

13.10. (19:00)

Sloboda i snobizam u glazbi

Kratka povijest riot grrrla

Njihovo gotovo potpuno bojkotiranje mainstream medija im je učinilo veliku štetu budući da je stvaralo neku vrstu obrnutog snobizma koji nije dozvoljavao da poruke dolaze do onih žena koje nisu imale pristup glazbenim scenama i prisutnosti feminizma, kao što su to tada imale žene u fakultetskim krugovima naprednijih američkih gradova. Za praktički sve riot grrrl bendove to je predstavljalo gotovo nepremostivu kontradikciju – njihovo underground, tvrdoglavo nezavisno stvarlaštvo koje je u početku bilo nužno kao bunt, ujedno je kasnije postalo prepreka da moćna poruka riot grrrla stigne do mnogih, te nije uspjelo preskočiti ekonomsku i obrazovnu barikadu do žena nižih društvenih slojeva i nebijelih žena. Vox Feminae

13.10. (18:00)

Brze i kratke

  • Koji su najbolji gradovi za život na svijetu? (Pun kufer)
  • Lonjsko polje dobilo nove promatračnice (Vizkultura)
  • Krepat, ma ne molat – moto riječkog i kvarnerskog urbanog folklora (Novosti)
  • Izašao trailer za Vrisak 5, u njemu i originalna glumačka ekipa (DOP)
  • Video: Kako napraviti prozirnu tipkovnicu sa školjkama i biserima (YouTube)
13.10. (16:00)

To the stars

Prijenos od 14:30: Blue Origin šalje Williama Shatnera, kapetana Kirka, na rub svemira

Privatna svemirska kompanija Blue Origin u vlasništvu Jeffa Bezosa danas će obaviti svoju drugu potpuno civilnu putničku misiju, u kojoj će sudjelovati 90-godišnji holivudski glumac William Shatner, najpoznatiji po ulozi kapetana Kirka iz Zvjezdanih staza. Prijenos uživo počinje u 14:30 po našem vremenu, a očekivano vrijeme lansiranja je 90 minuta nakon toga, oko 16 sati. Sve možete pratiti putem priloženog YouTube streama. Bug

13.10. (14:00)

Brze i kratke

  • Znanstvenica Magdalenić-Moussavi: Izašli smo iz pandemije i ušli u endemiju (N1)
  • Španjolska će mladima plaćati 250 eura mjesečno da se odsele od roditelja (Srednja)
  • 10 savjeta: Potrošnju goriva možete smanjiti i za par litara na 100 km (Novi list)
  • Akcija specijalaca na Kosovu, Srbi na ulicama. Čuju se sirene, odjekuju šok-bombe (Index)
  • Odbor za medije predložio Roberta Šveba za glavnog ravnatelja HRT-a, oporba nezadovoljna (RTL)
13.10. (13:00)

Zlatna koka

Zašto SAD dominira na dodjeli Nobelovih nagrada?

Otkako su 1901. dodijeljene prve Nobelove nagrade, SAD ih je prikupio 400, gotovo triput više od Velike Britanije i četiri puta više od Njemačke. Ti podaci uključuju ljude koji su podrijetlom iz mnogih drugih zemalja. Čak osmero ovogodišnjih dobitnika Nobelove nagrade američki su državljani. Jedan od razloga su američka sveučilišta. SAD je znanstvena supersila zahvaljujući tome što je prvo gospodarstvo svijeta. T-portal

13.10. (12:00)

EU traži da sve države ograniče alkohol u prometu na 0,0

Europski parlament traži da se ograničenje alkohola u cestovnom prometu svede na nulu. Tada granica ne bi bila na 0,5 promila (za mlade vozače je već sad u Hrvatskoj 0,0) nego ne biste smjeli sjesti za upravljač automobila niti s najmanjom količinom alkohola u organizmu. Također se zalaže za maksimalnu brzinu od 30 km/h u stambenim područjima. HAK

13.10. (10:00)

Samoodrživost

Stanari u zgradama moći će na krovu imati solarne elektrane za vlastite potrebe, ali moći će struju i prodavati

Novi zakon nudi ugradnju solarnih elektrana na krovove višestambenih zgrada koje bi stanarima omogućile proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju, kao i za isporuku u električnu mrežu. Još jedna novost je mogućnost spajanja troškova više objekata pa tako, primjerice, osoba koja u vlasništvu ima stan u gradu, gdje iz bilo kojeg razloga nije moguća ugradnja fotonaponskih ćelija na krov, ali ima i drugi objekt, poput vikendice, moći će ugraditi panele za proizvodnju električne energije na taj drugi objekt iz kojih će isporučivati struju u mrežu i time ostvariti naknadu. Novi list

13.10. (09:00)

Brze i kratke

  • Komentar Šprajca: Pravo pitanje je tko je Tomaševiću predložio Samodola i Vukovića? A mogao bi se pitati i jesu li ostala trojica entuzijasti ili su njihove bivše tvrtke jedva čekale da ih se riješe? (RTL)
  • Hrvati na lijekove troše 70 posto više nego prije deset godina. Više se kupuju vitamini, manje antibiotici (Novi list)
  • Štern u Otvorenom o cijenama nafte: Država treba reći “dečki, malo se smirite, radite jeftinije” (HRT)
  • Zagrebački vodovod ‘prokišnjava’ na dvije tisuće mjesta, postoje satelitske snimke koje pokazuju gdje (T-portal)
  • Vimeo – jedna od najstarijih platformi za dijeljenje videozapisa koja okuplja umjetnike (Bug)
13.10. (01:00)

LinkedIn: Novi algoritam otkriva kako biti viđen na ovoj poslovnoj društvenoj mreži

Društvena mreža LinkedIn poznata kao poslovna društvena mreža u zadnje vrijeme postaje sve samo ne poslovna. Mnogi korisnici negoduju da se polako ali sigurno pretvorio u Facebook. Promoviranje sebe van svakog razuma, objavljivanje svakodnevnih postova iako realno svaki dan nemate što za objaviti i slično dovelo je do toga da je ova mreža postala zagušena samopromocijom, duhovnim i motivirajućim porukama i sličnim, za poslovnu zajednicu nepotrebnim objavama. Pandemija je samo pojačala korištenje ove društvene mreže, pa se svi žele što bolje promovirati i predstaviti budućim poslodavcima, partnerima ili klijentima. Ako ste jedan od tih koji život provlače kroz LinkedIn i koji imaju potrebu svaki dan objaviti post na ovoj društvenoj mreži nije loše znati kako funkcionira LinkedIn algoritam i imati veći reach. Naime, za profile najbolje prolaze fotografije, ankete i dokumenti. Od objava, bolje prolaze one bez linkova. Interakciju povećava i što veći broj komentara. Lider

13.10. (01:00)

Korona nas, bre, zavadi!

Nacionalna groupie: Johnson & Lauc

Uvijek se nađem sa znanstvenikom Igorom Rudanom kad iz inozemstva dođe u Zagreb. Obično razgovaramo o književnosti, o najnovijim dostignućima u znanosti. Često do dugo u noć u hotelskoj sobi raspravljamo je li Ajnštan kroz znanost uspio dokazat postojanje Boga. I je li to isto uspio Dostojevski kroz književnost. Na naš jučerašnji susret u sobu sam mu doveo medicinsku sestru Ljerku. Upoznao sam je u Dubravi, tamo radi u bolnici. Stalno na suho meljemo o etici, Bogu, Dostojevskom… Učinimo sad nešto konkretno, ova djevojka osjeća metafizički strah od cjepiva. Pogotovo kad je čula da je prošli tjedan u Sloveniji umrla maltene njezina vršnjakinja nakon cijepljenja Džonson end Džonskon cjepivom. Možda bi ti mogao nazvat svog frenda Lauca. Pa da joj on nađe posao u onoj svojoj firmi. On je kod Ace Stankovića rekao da razumije strah mladih od cijepljenja, odgovori Svirac. Lauc i ja nismo više dobri. Imali smo neke nesporazume oko korone. Ali onda je ušao Lauc, a Svirac je htio mladoj medicinskoj sestri srediti posao kod njega. Ukratko, nova Nacionalna groupie.

12.10. (23:00)

Brze i kratke

  • Apple će predstaviti osobno električno vozilo s potpuno novom baterijskom tehnologijom već 2024. godine (Tportal)
  • SDP-ov gradonačelnik o upravljanju Zagrebom: Ekipa se našla kao hrčak u kolutu i ne može van (N1)
  • Kreće cijepljenje trećom dozom, HZJZ objavio detaljne preporuke (Index)
  • Totalni izračun: Koliko opskrbljivači zarade na litri, koliko država i može li se što poduzeti? (Jutarnji), Ćorić: Intervenirat ćemo oko cijene goriva ako dođe do daljnje eskalacije (Nacional)
  • Prvi reprezentativni golman postao je izrazito nesiguran. Što se događa? Odgovor pokušava naći Juraj Vrdoljak za Telesport
12.10. (22:00)

Filmovi bez plastičnih likova

5 šokantnih dokumentaraca o plastici koje vrijedi pogledati

Portal Green.hr donosi pet dokumentarnih filmova s tematikom plastike, odnosno zagađenja njome i edukativnom svrhom. Filmovi koje preporučuju su idući: A Plastic Ocean  film koji istražuje razorne utjecaje plastike na naš okoliš, osobito na morski život. Prikaz dubina oceana i utjecaj plastike na život u njemu. Plastic Paradise: The Great Pacific Garbage Patch – Midway Atoll nalazi se na jednom od najudaljenijih mjesta na svijetu. Unatoč tome, upravo ta lokacija je postala je točka nastajanja Velike pacifičke hrpe smeća, koja skuplja plastiku s tri udaljena kontinenta. Zatim, film Tapped se bavi industrijom flaširane vode i njezinim dugoročnim učincima na društveni, ekonomski i ekološki način. Bag it se bavi plastičnim vrećicama. Zadnji na listi je No impact man, koji govori o čovjeku koji živi bez plastike i kako takav život izgleda.

12.10. (21:00)

Kraljica prkošenja ustaljenih normi

PJ Harvey – Svestrana kraljica alternativne scene

Klavir, bubnjevi, gitara, saksofon, harmonika i udaraljke samo su neki od instrumenata kojima više nego uspješno barata poznata pjevačica, kantautorica, skladateljica i umjetnica PJ Harvey, na glazbenoj sceni aktivna još od 1988. godine. Iako je razmišljala i o karijeri medicinske sestre ili veterinarke, na naše zadovoljstvo, odlučila je slijediti svoje glazbene snove. Tako je 1988. godine svoju karijeru započela kao pjevačica i gitaristica lokalnog benda Automatic Dlamini. Tu počinje i njezino poznanstvo s Johnom Parishem, frontmenom benda, s kojim će kasnije često surađivati. U svojoj bogatoj karijeri uspjela je prikupiti i mnogo nominacija i nagrada za svoj rad. Osam je puta bila nominirana za nagradu Brit Award, šest puta za Grammy, dva puta za Mercury Prize. U knjigu rekorda upisala se kao jedina umjetnica koja posjeduje dvije nagrade Mercury. Uz to,  dobila je i počasni doktorat sveučilišta Goldsmiths. I kao da sve to nije dovoljno, Harvey se još bavi i slikanjem, kiparstvom i poezijom. Vox Feminae objavio je portret ove glazbenice, a na Forumu.hr njezin album Rid of me (1993) ima svoju temu u sklopu Albuma tjedna, kao i općenito svoju temu.

12.10. (20:00)

Pola ure kulture

Hrvatski Radio: Izložbe Drava Art Biennale, Tamara Bilankov, Jaka Babnik

Više nego aktualna tema vode u fokusu je, i to već dvadesetak godina, koprivničkog Drava Art Biennalea. Sve akutnija problematika privlači i sve više umjetnika. O ovogodišnjem izdanju poslušajte osvrt nekadašnjeg ravnatelja Muzeja grada Koprivnice Marijana Špoljara. Još jedna aktualna tema, ona škole i školskog iskustva, našla se u središtu promišljanja umjetnice Tamare Bilankov. Izložbu je postavila u zagrebačkoj Galeriji Vladimira Nazora, naziv joj je „Apstraktno iskustvo škole“. U Triptihu možete čuti osvrt naše likovne kritičarke Mirne Rul. Galerija Spot, kao nastavak svojeg iznimno zanimljivog i vrhunski profiliranog programa promišljanja i prezentiranja suvremene fotografije, postavila je izložbu “Stilske vježbe” slovenskog fotografa Jake Babnika. Osvrt je pripremila Jelena Pašić. HRT Radio

12.10. (19:00)

Emotivno nasljeđe ove generacije je tradicionalno

Sam sebi si najveći neprijatelj

Pojam “usamljenost” u engleskom jeziku nije postojao sve do početka XIX veka, zbog toga što su zajednice pre toga bile uže povezane. Izostanku samoće je doprinosila i religija, budući da se kao društvo nametalo uzvišeno biće s neba. S modernim građanima je drugačije, pa se termin kojim se opisuje osećaj izolovanosti od sveta odomaćio u svim jezicima. Ironija je u tome što savremena ljudska bića imaju više prostora za potragu za sobom i odgovarajućim društvom, pa se sve češće govori o slobodi življenja, i mogućnosti da se pojedinac/ka bez osećaja sramote i griže savesti poveže sa zajednicama kojima pripada na ovaj ili onaj način. Tako je intimnost, ili bar ono što se smatra intimnošću, tu iza ćoška, udaljena od nas samo jedan klik. Uprkos tome, čovek je usamljeniji nego ikada pre. XXZ Mag

12.10. (18:00)

Seve je opet Nacionale

Nacional: Severina se seksualnom ucjenom izborila za skrbništvo

USKOK je na temelju anonimne prijave počeo istraživati je li i u kojoj mjeri preokret u dobivanju skrbništva djeteta Severine Kojić režirala ona sama kaznenim djelom prijetnje seksualnom ucjenom, poznatom i kao “sextortion”, te zastrašivanjem svjedoka u postupku. Nad psihijatrijskim vještakom uključenim u slučaj bio je vršen pritisak te je bio izvrgnut prijetnjama. On se, naime, nije pojavio na sudu u srpnju jer se od njega to zahtijevalo ili će u suprotnom u medijima biti objavljeni podaci s kim ima seksualne odnose. Što je za njega nezgodno jer ima obitelj, ženu i djecu. Pripremi svoju djecu na život bez tate koji će završit u zatvoru, samo je jedna od poruka koje je navodno slala Severina. Index

12.10. (17:00)

Brze i kratke

  • Index objavio Vukovićev mail poslan Tomaševiću još na ljeto: i on tereti vrh Možemo da koristi metode kojima se služio i njihov prethodnik Milan Bandić (Index)
  • Zbog puknuća cijevi na vrelovodu Jarun, Gajevo, Staglišće, Gredice i Vrbani ostali bez tople vode (Tportal)
  • Andročec: Cijena električne energije stabilna do kraja godine (N1)
  • Najduži isprintani 3D most u svijetu postavljen je u nizozemskom gradu (Green)
  • Cijene goriva osjetno skuplje (Danica)
12.10. (16:00)

I scenaristi su radnici

Treba nam kritična masa radnika u kulturi

Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela osnovan je 2015. godine kao jedina takva umjetnička strukovna udruga u Hrvatskoj. Ključni dokument SPID-ovog angažmana nedavno je objavljeni Priručnik o autorskim pravima, pravednim naknadama za rad i pravima radnika u području scenaristike, dramaturgije i pisanja izvedbenih djela. Radi se o dokumentu s preporukama za poboljšanje položaja scenarista/kinja, dramaturginja/a i spisatelja/ica izvedbenih djela, a njegovoj je izradi prethodilo opsežno mapiranje postojećih praksi honoriranja i uvjeta rada. U intervjuu za Kulturpunkt tvrde kako u društvima koja okupljaju filmaše nisu našle prostora za scenariste. Vrijeme je da stanemo na kraj narativu koji kulturu uokviruje kao luksuz, višak ili nužno zlo, a imam osjećaj kako i samo Ministarstvo kulture i medija umanjuje važnost vlastitog sektora. Slažem se da je dobar trenutak za stvaranje kritične mase koja komunicira s najvišim instancama i na široj razini intervenira u kulturne politike.

12.10. (15:00)

Uradi sam (kad nitko drugi neće)

Prva javna DIY radiona i popravljaona u Varaždinu

Grad Varaždin bogatiji je za jednu novu udrugu, Udrugu za kreativni izričaj HRDŽA. Nova udruga funkcionira po načelima poznatima kao ‘3R‘, Reduce, Recycle i Reuse (smanjivanje otpada, recikliranje i ponovno korištenje), a u svojem članstvu okuplja majstore tehničkih i umjetničkih zanimanja poput drvodjelaca, kožara, keramičara i kipara. Iako su osnovani tek nedavno, članovi udruge su u iznajmljenim prostorima u Podravskoj 27 vlastitim sredstvima uredili prostor za edukaciju i rad kako bi uskoro krenuli s ciklusima radionica za građanstvo. Green

12.10. (14:00)

Milijun arheologa nije primijetilo što jedan turist u slučajnoj šetnji je

Dežulović: Korana Jones i kraljevstvo Brončane lubanje

Spektakularno otkriće jedne monumentalne skulpture autora slavne njujorške jahačice, i to usred Hrvatske, istog dana kad je otkrivena karlovačka bista, ovdje nije bila nikakva senzacija. Umjesto u televizijskom dnevniku, gradskom muzeju, restauratorskoj radionici ili posebno uređenoj palači, ovaj Apoksiomen i danas je tamo gdje ga je onaj turist nekidan slučajno otkrio, zaboravljen na kamenom platou usred Gradca, malog turističkog mjesta na jugu Makarske rivijere. Šetnja je toga dana, kažu, bila dosta siromašna, nema se bog zna što u Gradcu vidjeti ni u sezoni, a kamoli 1. listopada, grupica švicarskih penzionera vidjela je tek par pizzerija i jedan štand s Modrićevim dresovima, kad se jedan od njih popeo na plato na Gradini i doviknuo kako je vidio golemi kameni obelisk i pod njim nešto nalik superheroju s plaštem, Supermanu ili Batmanu, samo bez ruku. Boris Dežulović za N1.

12.10. (13:00)

Ma svi dajte ostavku i riješena stvar

Što Božinović još uvijek radi u ministarskoj fotelji?

Logika zatvaranja neumitna je: cilj opravdava sredstva; želite li se zatvoriti, morate se zatvoriti; kako, manje je važno. A s obzirom da pred vratima Europe čekaju stotine tisuća očajnih ljudi, koji su spremnost da trpe nasilje demonstrirali već time što su uopće pošli na tako pogibeljan put, jasno je da ćete ih morati odvraćati sve okrutnijim i okrutnijim metodama. Europa to upravo i čini. Gdje to može završiti? U kakvoj vrsti, u kolikim razmjerima nasilja? Bolje je na to ni ne pomišljati. Jer, recite: po čemu se današnja hrvatsko-bosanska granica kod Bihaća i Kladuše, ili neke druge vanjske granice EU, razlikuju od Lukašenkova nasilja na ulicama Minska? Tako se Europska unija, kontinent ljudskih prava, svrstao rame uz rame s posljednjim diktatorom Europe. Boris Pavelić za Lupigu.

12.10. (12:00)

Zemlje pozitivci i zemlje negativci

James Bond i fenomen vanjskog brendiranja

Jeste li znali kako James Bond ima i svoj svjetski dan, koji se obilježava 5. listopada? Na taj datum 1962. godine pojavio se prvi film posvećen tom tajnom agentu pod nazivom „Dr. No“, a obljetnica slavi najuspješniju svjetsku filmsku franšizu od 2012. godine kada je Bond proslavio svoju zlatnu obljetnicu. I dok gledatelji i u Hrvatskoj hrle u kina vidjeti posljednje ostvarenje Daniel Craiga u ulozi Bonda, u Velikoj Britaniji se Bonda slavi kao instituciju. Uostalom, uoči premijere filma Craig je – vjerovali ili ne – proglašen počasnim zapovjednikom u Kraljevskoj mornarici. Na taj način taj popularni glumac daje podršku pripadnicima Kraljevske mornarice, s posebnim interesom za članove njihovih obitelji. Bio je on i na otvaranju Olimpijskih igara, a pojavio se i u Boratu. Taj filmski serijal Britaniji je poslužio, ne samo za promociju vlastitih vrijednosti, već i za vanjsko brandiranje, odnosno etiketiranje svojih političkih neprijatelja, što je prilično moćno oružje. Božo Skoko za Epohu.

12.10. (11:00)

Brze i kratke

  • Stošić: Kineski avioni lete oko Tajvana, kineski vođa najavljuje ujedinjenje. Slijedi li rat? (Index)
  • Zelenskij razgovarao s Merkel i Macronom o rješenju sukoba u Ukrajini (N1)
  • Otvoreno: Pokoškali se SDP-ovac i socijaldemokrat, suverenist priklopio: ‘Likujem nad raspadom SDP-a, želim im daljnje cijepanje’ (Tportal)
  • Liječnica iz Čakovca: Dobila sam koronu na poslu i bila tri mjeseca na bolovanju (Index)
  • Plaća direktora Podravke 18 puta veća od prosječne plaće običnog radnika (Danica)
12.10. (10:00)

Plavi mlaz, plavi mlaz, u stratosferi nesto

Nad Europom snimljeno golemo svjetlo nalik na eksploziju bombe

Francuski astronaut Thomas Pesquet snimio je nešto izuzetno rijetko s Međunarodne svemirske postaje (ISS) prije neki dan. Fotografija snimljena u jednom kadru s dugom ekspozicijom nalikuje na eksploziju kobaltne bombe negdje nad Europom, istočnije od Hrvatske, međutim to zastrašujuće veliko plavo svjetlo nije uzrokovalo nikakvu štetu. Zapravo, većina ljudi vjerojatno nije ni primijetila da se išta neobično dogodilo. Snimka predstavlja nešto mnogo manje zloslutno, što se naziva “prolazni svjetlosni događaj” (TLE) – fenomen koji se može pojednostavljeno opisati kao munja koja se kreće prema gore, prema gornjim dijelovima atmosfere. One se pojavljuju tijekom grmljavina, ali na puno višim mejstima. Index

12.10. (09:00)

Zelena Rijeka

Filipović: Ako govorimo o održivosti, naši gradovi kaskaju za gradovima u Europi

Riječki gradonačelnik u intervjuu za Green.hr govorio je o svojoj viziji Rijeke kao modernog zelenog grada. Oni su uveli bicikle, e-bicikle i e-romobile kao prvi korak prema tome, a tu su i planovi za odvajanje otpada te smanjivanej gubitaka u vodovodu. Naš prijateljski grad je Ljubljana koji su bili i Green Capital of Europe 2017. i to je neki smjer koji mislim da je dobar i kojeg treba pratiti. Rekao je da su za razvoj tih segmenata predviđena europska sredstva i kako se nadaju da će se taj jaz kroz neko vrijeme smanjiti. Mi smo sada negdje na 70 posto prosjeka Europske unije ako gledamo bruto društveni proizvod, a i plaće su nam negdje na tom nivou, oko 73 posto.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by @htorquemada_marley

12.10. (01:16)

I Don't Like Mondays

Hrvatska – Slovačka 2:2, susret s Rusijom u Splitu vjerojatno odlučujući

Hrvatska je dvaput stizala prednost Slovačke, a naš gol za 3:2 je poništio VAR. Rusija je pobijedila Sloveniju u Mariboru sa 2:1. Posljednja dva kola na rasporedu su 11. i 14. studenog. Hrvatska prvo gostuje na Malti, dok će Rusija ugostiti Cipar, a u zadnjem kolu, 14. studenog u Splitu će snage odmjeriti Hrvatska i Rusija. Svi golovi na Gol.hr. Komentari na Forum.hr

11.10. (23:30)

Dosta je bilo! Mijenjaj to!

Potpišite peticiju za rješavanje civilizacijske sramote u Haludovu, Malinska

Nakon privatizacije i prodaje neodgovornom investitoru, Haludovo je postalo sinonim hrvatske nesposobnosti upravljanja prostorom i ekonomijom. Ne radi se samo o napuštenim ruševinama i ekonomskoj šteti već i o civilizacijskoj sramoti. Vlasnik je izgubio povjerenje građana. Stotine održanih sastanaka, uvjeravanja i molbi nije dalo rezultata. Iako već godinama postoje svi potrebni prostorno-planski dokumenti, izgradnja još nije počela. Svima je sada jasno da su namjere vlasnika od samog početka bile potpuno različite od očekivanja zajednice. Nitko na otoku neće pristati na privatno eksteritorijalno područje ograđeno žicom bez prava pristupa. S obzirom na to kako je očito da vlasnik Haludova nije zainteresiran za ulaganje u skladu s postojećim Detaljnim planom uređenja, jedini ispravni način rješavanja problema Haludova je izmjena prostornog plana. OpenPetition.eu

11.10. (22:00)

Ozdravi nam ti

Pero Kvesić, bilješke iz bolnice

Književnik Pero Kvesić na svom Facebook profilu ostavi povremenu poneku bilješku u svom prepoznatljivom stilu koji toliko volimo. Koja god tjelesna boljka u pitanju, želimo uspješno ozdravljenje. Duh je vidim ko u mladog Pere K.


6.10.2021. Novi cimer javlja mobitelom svojima kako je smješten: – Sve je nevjerojatno čisto, neprekidno čiste iznova I iznova, i bijelo, ne može bjelije! Na zidu ima televizija i sat. Možeš gledati televiziju ili sat! Televizor uključujemo ubrzo nakon buđenja, a gasimo nakon povečerja. Na velikom okruglom satu duge kazaljke se neprestalno okreću… Nisam se nagledao tv-programa i sata u prosječnih pet godina života kao u posljednjih mjesec dana.

11.10. (21:00)

Brze i kratke

  • Neslužbeno: Cijene goriva sutra idu gore. Spremnik benzina skuplji za 13 kuna, dizel 19 i pol kuna više (24 sata)
  • Boris Dežulović kolumna: Korana Jones i kraljevstvo Brončane lubanje (N1)
  • U rujnu 119.094 nezaposlenih, 19,2 posto manje nego lani. Rujan je šesti mjesec za redom da pada broj nezaposlenih na godišnjoj razini i druge brojke (N1)
  • Stigli Windows 11 – kako ih instalirati ako već imate Windows 10? (Tportal)
  • Zagrijavanje dobro dođe: Rusija ‘otvara‘ ključni morski put budućnosti preko Arktičkog oceana, golemim ledolomcima plovit će cijele godine. Ruta se trenutno koristi za isporuku ugljikovodika i drugih resursa tijekom najviše devet mjeseci u godini (Jutarnji)
  • Sa zaradom manjom od očekivane u prva tri dana, novi James Bond možda ne vrati uloženo. A to bi moglo imati posljedice za cijeli Hollywood (Novi list)
11.10. (20:00)

EU ostala bez K (Silvija Šesto)

Sanja Modrić: Zašto bi se Hrvatska trebala zamisliti nad slučajem austrijskog kancelara koji je pao zbog optužbi da je podmićivao medije

Vladajuća stranka, na primjer, potpuno politički kontrolira javni servis, Hrvatsku televiziju i Hrvatski radio – koji se financiraju javnim novcem i novcem od zakonski obavezne pretplate građana – i ta je sraštenost već postala tragikomična. Vlada plaća određenim medijima za vođenje okruglih stolova i tematskih konferencija na kojima glavnu riječ vode njeni ministri i državni tajnici, a onda se besmisleni stenogrami s tih skupova objavljuju nadugo i naširoko. S nekim se izdavačima novina i portala za financijsku naknadu sklapaju takozvani ”ugovori o medijskom praćenju” što je kodno ime za političku kontrolu i cenzuru. Ali nikome živome u Hrvatskoj, ni opoziciji, a ni stručnjacima s doktorskim titulama u području medija koji rade na sveučilištima, ne pada na pamet da progovori o tom tipu korupcije koji, kako kažu Austrijanci, znači manipuliranje stavovima javnosti. Da kod nas i izbije kakav jaki korupcijski skandal vezan za medije, to bi se, prvo, relativiziralo kao potpuno nebitna stvar, a, drugo, ne bi nikome od involviranih palo na pamet da da ostavku barem dok se ne podigne i ne potvrdi optužnica… piše Sanja Modrić za Telegram.

11.10. (19:00)

Zakaj ja ne volim ponedjeljak

Klauški: Lako za Zagreb. Neuspjeh, a možda i propast Možemo! bio bi poguban za kompletnu politiku

Nakon nedavnih sukoba u Holdingu, kao i tragične epizode s imenovanjem ravnatelja dječje bolnice Srebrnjak, već se govori o debaklu, katastrofi i općem neuspjehu nove političke uzdanice na ljevici. A to ne bi bila loša vijest samo za Zagreb, grad koji je uništavan desetljećima i kojemu nema spasa još godinama, već i za hrvatsku politiku u cjelini. I što ako Možemo! propadne? S njim će dobrim dijelom nestati nada da je u ovoj državi moguće stvoriti alternativu HDZ-u, koji sve više poprima dimenzije nedodirljivog Saveza komunista, kao i alternativu autodestruktivnom SDP-u. Već godinama ljudima se u Hrvatskoj gadi politika, naročito stranačka, i tek povremeno nabasaju na nekog ambicioznog – često i lažnog – proroka koji im probudi nadu i podigne očekivanja. Nakon čega slijedi još veće razočaranje i frustracija. Pa zbunjeni građani ponovno bježe u okrilje provjerenih, koliko i potrošenih opcija, ili se naprosto zatvaraju u kuće i ignoriraju izbore. Na kojima HDZ pobjeđuje… možda je samo ponedjeljak i kiša, možda poslovični pesimizam, a možda Tomislav Klauški doista vidi neumitne zakone prirode. Ipak, ne režite žile još.

11.10. (17:00)

Svake godine oko 46.000 djece i mladih u dobi od 10 do 19 godina počini samoubojstvo

Prema istraživanju UNICEF-a svaki sedmi adolescent u dobi od 10 do 19 godina u svijetu živi s dijagnosticiranim mentalnim poremećajem. To uključuje probleme u ponašanju, strah, anksioznost i depresiju, od kojih su neki toliko ozbiljni da pogođeni nisu u stanju dalje živjeti i dižu ruke na sebe. U dobnoj skupini od 15 do 19 godina suicid je jedan od pet najčešćih uzroka smrti. U istraživanju koje je provedeno u 21 zemlji svaki peti mladić ili djevojka u dobi od 15 do 24 godine se, kako su izjavili, često osjeća depresivno. Deutsche Welle

11.10. (16:00)

Brze i kratke

  • Večeras u 20:45 u Osijeku i na NovaTV: Hrvatska – Slovačka. Vjerojatni sastav Hrvatske: Livaković; Stanišić, Vida, Gvardiol, Sosa; Brozović, Modrić, Pašalić; Vlašić, Perišić; Kramarić (Index)
  • Automatizirani sustavi umjetne inteligencije koji rade na prepoznavanju lica ne bi trebali biti korišteni za nadzor granica i javnih površina, a privatne baze podataka s licima građana trebale bi biti zabranjene – sukus je rezolucije Europskog parlamenta koja je većinom glasova prihvaćena ovoga tjedna (Bug)
  • CRO Demoskop: HDZ i dalje uvjerljivo prvi. Na drugoj poziciji, prvi put u 18 godina od kada se provodi ovo istraživanje, nije SDP već Možemo!! (RTL)
  • Prva pogibija na električnom romobilu u Hrvatskoj. U sudaru s automobilom preminuo je 46-godišnjak. Prema važećim zakonima, vozači električnih romobila smatraju pješacima (Bug)
  • Deseci tisuća Poljaka izašli su danas navečer na ulicu kako bi branili članstvo svoje zemlje u Europskoj uniji, nakon odluke poljskog Ustavnog suda donesene u petak koja osporava prvenstvo europskog prava (HRT)
  • Oni koji poriču klimatske promjene neće moći zarađivati na Googleu i YouTubeu (Bug)
11.10. (15:30)

Alternativni popis

HZJZ: U 2020. umrlo 57.023 osoba, četvrti uzrok smrti je covid-19

Lani umrlo 5299 osoba više nego 2019. godine. Prvi uzrok smrti su i dalje su bolesti cirkulacijskog sustava od kojih je umrlo 22.817 osobe. Od “novotvorina” (tumori), umrlo je 13.508 osoba. Od bolesti endokrinog sustava, trećeg po redu uzroka, umrlo je 4.735 osoba. Četvrti uzrok smrti je covid-19. Od posljedica covida u Hrvatskoj je prošle godine umrlo 4.478 osoba. Na petom mjestu su ozljede i trovanja od kojih je preminulo 2.613 osoba. Telegram

11.10. (15:00)

Nevinost bez zaštite

Više nema sumnje, Facebook izvlači ono najgore iz ljudi. Eksplozivan intervju zviždačice za “60 minutes”

Zahvaljujući novinarima, istraživačima i zviždačima, znamo da Facebook kao najveća društvena mreža na svijetu može duboko i trajno utjecati na ljudsku psihu, pa time i oblikovati ljudsku prirodu u svojem interesu. Facebook loš za kolektivnu dobrobit društava, država, pa i čovječanstva. Nova serija članaka u Wall Street Journalu pružila je čvrste dokaze da je Facebook pažljivo proučavao i dugo znao da njegovi proizvodi nanose mjerljivu štetu u stvarnom svijetu – uključujući i mentalno zdravlje tinejdžera. Uz svjedočenje pred kongresom (3h21m) bivša zaposlenica Facebooka Frances Haugen dala je intervju za emisiju 60 minutes… piše Gordan Duhaček za Index

11.10. (14:00)

Etika je problem

SAD: Kina će u idućih desetak godina dominirati umjetnom inteligencijom, Google je “kriv” za to

Nemamo šanse konkurirati i boriti se s Kinom u 15 do 20 godina. Trenutno je to već gotova stvar, moje mišljenje je da je već gotovo”, rekao je to Nicolas Chaillan, prvi šef odjela za razvoj softvera u Pentagonu, koji je odstupio u znak prosvjeda protiv spore tehnološke transformacije u američkoj vojsci. Kina bi mogla dominirati budućnošću svijeta, kontrolirati sve od medijskih narativa do geopolitika, dodao je. Chaillan za to krivi tromu inovaciju, nespremnost američkih tvrtki poput Googlea da rade s državom na umjetnoj inteligenciji i opsežne etičke rasprave o tehnologiji. Kineske kompanije su se obvezale raditi s njihovom vladom i “masovno ulažu” u umjetnu inteligenciju bez obzira na etiku. Tportal

11.10. (13:00)

Bogati smo! U prosjeku.

96,5 posto imovine hrvatskih građana je u nekretninama

Prema nedavno objavljenom Allianzovom Izvješću o globalnom bogatstvu, financijska imovina (ne ukupna imovina) hrvatskih građana lani je porasla za 5,3 posto (globalno za 9,7 posto), dok neto financijska imovina (imovina umanjena za dugove) po stanovniku u Hrvatskoj iznosi 12.510 eura. Time smo na ljestvici najbogatijih zemalja zauzeli 32. mjesto. Samo 3,5 posto imovine Hrvata nalazi u financijskoj imovini, ostalo je u nekretninama. kada bi se pribrojile i nekretnine koje u posjedu ima oko 90 posto hrvatskih građana, po čemu smo svojevrsni rekorderi u EU-u, bogatstvo po stanovniku RH vjerojatno bi bilo značajno veće. Četiri su razloga za to: Povijesno socijalni kontekst – društveni stanovi pridonijeli su visokoj stopi vlasništva. Iskustvo hiperinflacije zbog kojeg je štednja u ciglama i dalje vrlo popularna i percipira se kao zaštita od inflacije. Porezni sustav u kojem se vlasništvo nad nekretninama anje oporezuje od drugih oblika prihoda. Slabo razvijeno tržište kapitala zbog periodičkih šokova. Novi list

11.10. (12:00)

18 plus

Basara: Best of zadnjih 10 dana

Svetislav Basara se osvježen vratio s 20-dnevnog odmora, a mi linkali na samo jednu kolumnu. Pa evo kratak pregled od 1. oktobra:

  • Mirko, pazi infarkt. Tokom dvadeset dana, koliko sam bio na odmoru, politička fantastika u Srbiji je procvetala stotinom cvetova, a iz bogate ponude moju pažnju su privukla dva psihodelična bisera… Prvi je spektakularno otkriće (neuspele) zavere za ubistvo Visokog Mesta infarktom.
  • Jutro sa Ivanom Ivanovićem. Na sajtu Nova.rs se (vrlo samouvereno) samokandidovao Ivan Ivanović, zabavljač ovdašnji… Da sam, recimo, na Visokom Mestu, podzemnim kanalima bih podržao Ivanovićevu kandidaturu, članstvu i simpatizerstvu izdao direktivu da glasa za Ivanovića, zadržao sve mehanizme moći, čestitao Ivanoviću pobedu…
  • Mindžaranje po samaru. Pa, je­bo­te, po­mi­slih, mi smo ro­đa­ci ple­me­na iz Ama­zo­ni­je. I kod nas je „pi­č­ka ti ma­te­ri­na“ na­j­če­šća pso­v­ka. S tom ra­zli­kom što – pre­t­pos­ta­vljam sam, zbog iskva­re­nos­ti du­gim bo­ra­v­kom na evro­p­skom tlu – kod nas mi­n­dža ma­te­ri­na ni­je smr­t­na uvre­da, u stva­ri uo­p­šte ni­je uvre­da, pre je uzre­či­ca, po­ne­kad i izraz brat­ske na­klo­nos­ti, kao u si­tua­ci­ja­ma kad pa­j­taš po­sle du­žeg vre­me­na sre­t­ne pa­j­ta­ša pa mu sav oza­ren ka­že: „Pa, gde si, bre, pi­č­ka ti ma­te­ri­na.“
  • Opet u pm. A u PM. Pojma nemadoh da će visoko mindžaranje i priključenija prerasti u mini-serijal, ali namesti se tako. Pokleknuh pod težinom teme. Umal me ne ubi preteška reč. Moram progovoriti još neku na temu treba li psovati javno ili ne, makar progovorio na dupe. Evo šta dupe kaže. Decidirano – njet.
  • Šesti oktobar. Šta je to trebalo da se dogodi šestog oktobra 2000? Navodno je trebalo pritisnuti komandu delete – ili još bolje formatizovati disk – izbrisati 160 godina teških brljotina i instalirati novi operativni društveni sistem, najbolje onaj iz Zemlje Dembelije.
  • Sedmi oktobar. krenem sa Slavišom Lekićem u srbski Prezidencijalni konak da za magazin Status uradim dogovoreni intervju sa JexS-om Tadićem, koji je tada bio na vrhuncu polne i političke moći i došavši pred sporedni ulaz, shvatih da nema bitne razlike između sedišta srpskog predsednika u centru Beograda i zadružnog doma u Donjim Pičkovcima.
  • Dupe se dupetom izbija. Kakva koincidencija, možda čak i sinhronicitet.
11.10. (11:00)

Brze i kratke

  • Valtteri Bottas (Mercedes) pobjednik je utrke formule 1 za Veliku nagradu Turske na mokroj stazi, Max Verstappen (Red Bull) je bio drugi, a treći Sergio Perez (Red Bull). Peti je završio aktualni svjetski prvak Lewis Hamilton u Mercedesu koji je unatoč najboljem vremenu u subotnjim kvalifikacijama, startao sa 11. mjesta. Max Verstappen se vratio na vodeću pozicijusa sa 262,5 bodova, Hamilton ima 6 manje. (Večernji, Formula1, Formula 1 na Forum.hr)
  • U Bruxellesu je održan veliki prosvjed za klimu, organizatori tvrde da je došlo 70.000 ljudi (Telegram)
  • Novo istraživanje: Uvođenje covid potvrda u sustav zdravstva i socijalne skrbi podržava 59 posto hrvatskih građana, protiv 36% (RTL)
  • U svijetu je od sredine kolovoza broj novih slučajeva zaraze koronavirusom u padu, a smanjuje se i broj umrlih. Najviše novozaraženih i dalje je u SAD-u, dok u Europi prednjači Velika Britanija koja je ukinula sve restrikcije. Pandemija se ponovno razbuktala u Rusiji koja bilježi rekordan broj umrlih (HRT)
  • Nenad Jarić Dauenahuer: Zašto je u Crkvi toliko pedofila? (Index)
11.10. (10:00)

Sve je tu, slobodno nastavite spavati. Do idućeg pregleda

Pregled tjedna Dragana Markovine

  • Sumanuti prosvjed pred bolnicama – ako jeste razumljivo da u vrlom novom svijetu brojni društveni slojevi odbacuju medicinska dostignuća i odbijaju se suočiti s pandemijom, posve je nevjerojatno da to rade medicinski radnici
  • Pandorini papiri – istraživački portal Oštro koji je upravo pokrenut i u Hrvatskoj, donio je veliku priču o skrivenom bogatstvu mnogih ljudi. Vučićev Siniša Mali ima 24 stana u Bugarskoj, crnogorski predsjednik Milo Đukanović čitavo bogatstvo
  • Batinaši na granici – Bez ozbiljnog novinarskog rada, i to onog udruženog na europskoj razini, u kojem su s hrvatske strane sudjelovali novinari RTL-a i Novosti, ne bi se ministra unutrašnjih poslova i Vladu u cjelini moglo nikako pritisnuti da priznaju organizirano nezakonito djelovanje i neljudsko nasilje prema izbjeglicama
  • Nobelova nagrada za mir – komitet Nobelove nagrade za mir shvatio presudnu važnost novinarstva za demokratizaciju društva. Nagradu su podijelili filipinska novinarka Marija Ressa i glavni urednik ruskog lista ‘Novaja Gazeta’, Dmitrij Muratov
  • Summit na Brdu kod Kranja – Svakom je odavno jasno kako od daljnjeg proširenja nema ništa. Ako ništa, snizit će se cijene roaminga, doći će nešto novaca i završit će se autocesta od Budimpešte do Ploča, kroz Bosnu i Hercegovinu, sredstvima Europske unije i izgleda da je to maksimum
  • Ozbiljni problemi za Možemo – Nema nikakve sumnje da su zabili dva autogola, ali koja nisu proizašla iz nesnalaženja, nego iz očitog uvjerenja da tako treba raditi.
  • Raskol u SDP-u – ovakav već duže vrijeme bezidejni SDP, bez ikakve strategije, programa, novih ljudi ili ideja, nema nikakvih šansi da zaustavi, a kamo li preokrene vlastiti pad.
  • Penavin iskorak u nacionalno
  • Patrijarh Porfirije odlikovao Milorada Vučelića – miljenik mnogih salonskih ljevičara odlikovao je ordenom Svetog Save Miloševićevog direktora direktora RTS-a iz perioda 1992.-1995., i to upravo za djelovanje u tom najgorem huškačkom periodu za “višegodišnju uspešnu saradnju, novinarski profesionalizam i afirmaciju hrišćanskih vrednosti i vrlina”

Popisao Dragan Markovina za Telegram. Tamo u sa više detalja.

11.10. (09:00)

Ima li života bez Facebooka? O, da! Tek tad počinje.

Andrea Andrassy: Zamisli da nestane Facebook. Žene bi zaustavljale druge žene na cesti i ispitivale “gdje si kupila čizme?”

Ja sam za vrijeme stajanja svijeta sjedila – izvan stana, što je za mene relativno neuobičajena situacija. Inače sam navečer uvijek doma, sjedim na kauču i gledam serije – kad kažem “gledam”, mislim malo gledam, malo slušam dok gledam što ima na Facebooku. Nisam ponosna na to, ali ne znam kad sam zadnji put pogledala seriju ili film bez da sam napravila pauzu za društvene mreže ili dopisivanje. Iako, s jedne strane mi je to čak i dobro – malo gledam, malo se “družim” s ljudima, a nekad tako i “štedim” seriju koja mi se jako sviđa. O seriji Squid game možemo neki drugi put – iako ni ne moramo, meni je sablasno dosadna, šablonski napisana i predvidiva i jedva sam čekala da prestane… piše Andrea Andrassy o najvećoj društvenoj katastrofi (ili baš suprotno od toga) koja se desila prošli tjedan. A o tome i u Aktualcu Foruma.

11.10. (01:00)

O Sarajevu, Splitu, ćevapima i kinematografiji

Marko Njegić: Intervju s Danisom Tanovićem o novom filmu “Deset u pola”

Danis Tanović gost je ovogodišnjeg 9. međunarodnog festivala “Taste the Mediterranean”. Povezano je to motivom hrane i s njegovim novim filmom “Deset u pola” koji je oduševio publiku svojim poetskim opisom Sarajeva, a ideja je nastala baš u Splitu. Nagrađeni redatelj premijeru filma uspio je ove godine održati uživo te pazariti izravnu reakciju publike, a u hrvatska kina stiže u studenom. Osvrnuo se i na hrvatsku kinematografiju te je usporedio sa srpskom rekavši kako postoji velika razlika u količini ulaganja, a pohvalio i ovogodišnju nagrađivanu “Murinu”. Intervjuira Marko Njegić za Slobodnu Dalmaciju

11.10. (00:00)

Brze i kratke

 

  • Ivana Bodrožić za roman “Sinovi, kćeri” osvojila prestižnu nagradu Meša Selimović 2020. Telegram
  • Hrvatska ženska rukometna reprezentacija pobijedila je u kvalifikacijskoj skupini 4 za EURO Češku 26:24. Tportal
  • HDZ i dalje vodi na CRO Demoskopu sa 28 % priklonjenih birača, a drugu poziciju preuzeo Možemo! sa 17,1 %, SDP pao na treće mjesto sa 16,1 %. N1
  • Vulkan na Kanarima već tri tjedna izbacuje lavu, danas je izbacivao blokove velike poput trokatnice, a u pomoć stiže i španjolska mornarica radi čišćenja pepela. 24 sata
  • Večeras se na San Siru u 20:45 igra finalna utakmica drugog izdanja Lige nacija, a finalisti su Francuska i Španjolska. HRT
10.10. (23:00)

Friške knjige majstora priče

Čitali smo novog Glamuzinu: ‘Drugi zakon termodinamike’ vješto je i precizno napisan roman, kroz koji ćete ‘protrčati’ u najboljem smislu te riječi

Moglo bi se reći da je priča, dakle, protagonist novog romana Drage Glamuzine. Priča, odnosno onaj osjećaj koji u čovjeku nastaje kada sluša nešto nevjerojatno i pita se: ma, baš, pa što će se iduće dogoditi? Postavke ‘Drugog zakona termodinamike’ vrlo su jednostavne, upravo kazališne (predlažem da lik Svena, organizatora ove epske istina izazov igre – koji kao kakav šaman brine o atmosferi i goni ostale da govore – igra Krešimir Mikić). Čitava radnja romana događa se u jednoj noći u kući na Zelenjaku i to kod, glavom i bradom, književnika Zorana Ferića. Društvo se okupilo povodom zagrebačkog gostovanja celebrity kolege Jonathana Franzena, a Franzen i Ferić su, pritom, jedine prave ličnosti u knjizi, dok su ostali likovi fikcionalizirani. Piše Vid Barić za Tportal

10.10. (22:00)

Ništa novo, ništa novo

Urnebesna priča iz Hrvatskih šuma: mjesecima ne mogu zaposliti običnog zaštitara jer traže da ima certifikat menadžera

Zapošljavanje u Hrvatskim šumama oduvijek je bilo poslovično, a trenutačno se bore s natječajem za zaštitara od kojega traže “Certifikat menadžera korporativne sigurnosti” koji u Hrvatskoj izdaje jedna udruga., a sve pod geslom da žele nagraditi ljude koji napreduju i rade na svojoj edukaciji. Iako su nakon dva žalbena postupka morali revidirati propozicije natječaja, čini se da još nisu nadomak rješenju, a građani su za ta četiri mjeseca četiri mjeseca platili 10 tisuća kuna troškova zbog žalbi za certifikat koji nije reguliran zakonom kao nužan. Telegram

10.10. (21:00)

Nema kraja revizionizmu

Tomislav Marković: Orden svetog Save za šefa Miloševićeve propagande

O navedenom uručenju odličja kolumnist piše: Novinarski profesionalizam i Milorad Vučelić ne mogu se upotrebiti u istoj rečenici, jer nema suprotnijih pojmova i pojava na zemlji. Teško je proceniti kada je to Vučelić bio odaniji novinarskom profesionalizmu: kao direktor Radio-televizije Novi Sad 1991/92. ili kao direktor Radio-televizije Srbije u periodu od 1992. do 1995. godine. Na obe funkcije bavio se istim poslom koji nema veze sa novinarstvom – ratnim huškanjem i ratnom propagandom za račun režima balkanskog kasapina. RTS je pretvorio u TV Bastilju koja je svoja otrovna propagandna zračenja ispuštala svakog Božjeg dana. Piše Tomislav Marković za Al Jazeeru

10.10. (20:00)

Plastični Hrvati

Priča zagrebačkog kirurga koji se specijalizirao u čuvenom Johns Hopkinsu i bio mlada zvijezda na Rebru

Ako ste ikad pogledali nekakvu doktorsku seriju, sigurno ste čuli ime John Hopkins. Riječ je o prestižnoj instituciji na kojoj se školuju najbolji liječnici, a jedan je od njih dr. Duduković specijaliziran za plastičnu kirurgiju. U članku iznosi svoje viđenje zahvata te objašnjava razliku između plastične i estetske kirurgije, no govori i o napretku same grane neinvazivnijim metodama rada. U Hrvatskoj je, kao i u svijetu, najviše zahvata na grudima, a zatim, pomalo različito, slijedi rhinoplastika po čemu prosječan čitatelj može zaključiti kako prosječnom Hrvatu nos nije baš ponos. No, ozbiljnosti teme radi, treba naglasiti da plastična kirurgija nije samo stvaranje većih grudi nego ozbiljna grana medicine koja i spašava živote, kad je rade sposobni ljudi te kad su pacijenti realni u željama ako je riječ o estetskim zahtjevima. Telegram

10.10. (19:00)

Optimizam u SDP-u

Ahmetović u Nedjeljom u 2: Ne očekujem nikakav egzodus iz SDP-a

U emisiji Nedjeljom u 2 gostovala je omišaljska Mirela Ahmetović, politička tajnica SDP-a, a u emisij je najviše govorila o aktualnoj krizi u stranci te izrekla stav da se članstvo neće osuti nakon izlaska 14-ero zastupnika i osnivanja novoga kluba. Dotaknula se i omišaljskih prilika istaknuvši kako se mnogo polučilo u obrazovanje pa tako školarci imaju besplatne udžbenike te još jednom potvrdila svoje neslaganje s postavljanjem plutajućeg LNG terminala koji osim što ugrožava sigurnost stvara buku i pjenu u moru te nije u skladu sa željama mještana. Istaknula je kako podupire predsjednika u odlukama koje smatra ispravnima, dok je naglasila kako ne bi vratila odličje Glavašu. HRT

10.10. (18:00)

Brze i kratke

 

  • Grad Dugo Selo rapisao javni poziv za subvencioniranje energetske obnove pročelja stambenih objekata za 2021. godinu. Traje do kraja godine. Zgradonačelnik
  • Zbog Zagrebačkog maratona većina centra bit će zatvorena za promet, a promijenjene su i tramvajske linije. N1
  • Tyson Fury u 11. rundi nokautom pobijedio Deontaya Wildera i zadržao naslov prvaka. HRT
  • Pripuz kreće u akciju ovrhe Holdinga zbog duga od 11 milijuna kuna. Tportal
  • Nastavlja se hladno i oblačno vrijeme, a dva centimetra snijega na Zavižanu najavljuju prave zimske uvjete. Jutarnji list
10.10. (17:00)

Deja vu

Veo fašizma nadvio se nad Rimom, židovska zajednica zgrožena: ‘Zar će takvi ljudi voditi grad?‘

Michetti je zajednički kandidat desnog centra za gradonačelnika Rima te je u vodstvu nakon prošloga kruga, a prašinu je digla njegova prošlogodišnja antijudaistička izjava kojom u pitanje postavlja pijetet prema žrtvama holokausta. Kosture iz ormara izvadio je Il manifesto, a židovska zajednica ističe kako su njegove misli opasne i nazadne. S obizom na to da u Općinsko vijeće svakako ulazi Rachele Mussolini, unuka poznatoga diktatora, Rim bi mogao poprimiti nove boje koje smo već gledali. Jutarnji list

10.10. (16:00)

Preporuka od vječnog satirika

Basara: Traktat o Tomi

Svoju recenziju filma “Toma” koji čini se ima odlične odjeke u publike kolumnist je sročio u riječi: Ima možda i dve nedelje otkako sam odgledao film „Toma“, ali sam strpljivo čekao da se potrevi neka tmurna subota, dan za kulturu, posle koje će osvanuti tmurna nedelja, najtužniji dan, pa da tek onda napišem amatersku recenziju filma. Po mom amaterskom, filmofilskom mišljenju, „Toma“ je najkompletniji srpski film „ikada“, što rekle novindžije. Jeste to tzv. bioskopski film – dakle film snimljen s namerom da bude masovno gledan – ali to je film koji je gledan (i koji će biti gledan) s jakim razlogom – pride i sa uživanjem – što u Srbiji nije uvek slučaj. Piše Svetislav Basara za Kurir

10.10. (15:00)

Tko je jeo, jeo je

Ravnatelji škola očajni: Svako četvrto dijete u potrebi bez školskog obroka

Inicijativa “Pravo svakog djeteta na školski obrok” razotkrila je zastrašujuće podatke da svako četvrto dijete nema za školski obrok. Razlike koje su postojale prije poplava i potresa samo su se produbile, a inicijativa sad podupire ideju da svako dijete u hrvatskim školama ima pravo na besplatno hranjenje. No, problem je što u Fondu nemaju ni za djecu u potrebi pa tako 25 % njih ispadne iz kvote te se nešto hitno treba promijeniti. Među ostalim i stav roditelja koji se srame prijaviti vlastito dijete za besplatan obrok, a to je širi i dublji društveni problem. N1

10.10. (14:00)

Koji je bog ispravan

Jergović: Smrt dječaka čiji roditelji nisu vjerovali u zdrav razum i medicinu

Dimnjačaru i njegovoj ženi umro je sin, jer ga nisu na vrijeme odveli liječniku. Možda je doista za to kriva fatalno i fanatično protumačena vjera u Višnu. To svakako može biti, kao što je bivalo, i svakodnevno biva, da poklonici Boga jedinoga, katolici, pravoslavni i muslimani zanemaruju razum i medicinu. Pa nije li upravo tog dana dok smo nesretne roditelje gledali u lisicama neki pomahnitali katolički pop ispred zagrebačkog Rebra predvodio demonstracije protiv cijepljenja i testiranja na covid-19, kako medicinskih radnika, tako i svih ostalih? Mislite da to nije usporedivo s time što dvoje vaišnavista nisu dijete odveli liječniku? U medicinu se, kao u najuzvišeniji ljudskom pameću stvoreni izraz zdravog razuma, pouzdajemo, ili se u medicinu ne pouzdajemo, nego vjerujemo isključivo u Boga, koji kod nekih nastanjuje i teorije zavjere, pa se bori protiv Billa Gatesa, komunista, Židova i masona. To što je nekim nesretnim ljudima umro dječak, jer su oni zanemarili medicinu, samo je jedna od krajnjih konsekvenci društva koje se odriče razuma. Piše Miljenko Jergović

10.10. (13:00)

Brze i kratke

  • Zbog nestašice goriva, u Libanonu prestale raditi dvije najveće elektrane. N1
  • U regiji Tatarstan pao ruski zrakoplov, poginulo je 19 osoba. HRT
  • Adele objavila dio novog singla i oduševila obožavatelje koji dugo iščekuju novi album. Jutarnji list
  • U njemačkim supermarketima prodaju meso najlošije kvalitete. Novi list
  • HAC pregovara s Telepassom o uvođenju talijanskih ENC uređaja na naše autoceste. 24 sata
10.10. (12:00)

Psovka na mjestu

Goran Mišić: Groteskna beogradska priča o psovkama, volovima i Jupiteru

Ne bih da branim psovanje u javnom prostoru pa makar to bilo i u formi podcasta, ali piščev vulgarizam izrečen u kontekstu apsurdnog poređenja javnog medijskog servisa koji to odavno nije sa jednom privatnom televizijom koja se uz sve slabosti drži starog novinarskog pravila audiatur et altera pars (poslušajmo i drugu stranu), mnogo je više od psovke. To je poruka i svojevrstan oblik otpora. Liči to pomalo na onog anonimnog Beograđanina koji je centralnim gradskim ulicama kao znak protesta vozio kamion i na njemu toi-toi kabine na kojima je pisalo pokretna kancelarija Gorana Vesića (zamjenika gradonačelnika), aludirajući na Vesićevu pokretnu kancelariju koju je nedavno o trošku svih Beograđana instalirao na jednom kamionetu. Piše Goran Mišić za Al Jazeeru

10.10. (11:00)

Životi na čekanju

Konstrukcijska obnova Banije ide puževim korakom, problemi i s izvođačima radova

Nekonstrukcijski radovi na Baniji već se izvode, no oni konstrukcijski, na objektima koji su zapravo prioritet, još čekaju. Nade se polažu u izmjenu Zakona o obnovi koja je na redu u četvrtak na sjednici Sabora, no mnogi sumnjaju u njihovu korisnost. Dok se država kao i uvijek odlikuje sporošću, izvođači radova fušare pa se mnogi žale na neadekvatnu obnovu, a država opet obećava stati takvima na kraj i poziva građane da prijavljuju nepravilnosti. Neki građani nisu dobili ni kontejnerski smještaj, a dolazak zime postavlja pitanja njihova sigurna smještaja. N1

10.10. (10:00)

Ekonomija na akciji

Šonje: Manje kuna za euro u Hrvatskoj

Kolumnist vještim marketingom preporučuje kupnju vlastite knjige o vrućoj temi eura riječima: Očito je da imam komercijalni interes da do referenduma doista i dođe, jer bismo začas rasprodali preostale zalihe knjige. Ako do referenduma dođe, nadam se fer borbi i glasanju, kao i ishodu „za“. No realno, referendum o euru nema smisla… Ako imamo u vidu realne ekonomske mehanizme – ono kako oni stvarno funkcioniraju – onda ćemo možda s manje strasti raspravljati i o euru i shvatiti da se pristupanjem europodručju ni na koji način ne umanjuje naš suverenitet i moć da utječemo na stvari koje nas okružuju. Međutim, za razumijevanje funkcioniranja gospodarstva (i sustava cijena) treba čitati knjige. Puno knjiga. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

10.10. (09:09)

Neće daleko

Austrijski mediji: ‘Kurz je moćan i nakon ostavke’. Poznato i tko će ga zamijeniti

Za razliku od naših političara, suočeni s optužbama za koruptivna djela, austrijski daju ostavku. Kancelar Sebastian Kurz tako je odstupio s dužnosti nakon podignute optužnice koju i dalje niječe, a kao svoga nasljednika vidi Alexandera Schallenberga. Ostat će čelnik austrijske Narodne stranke (ÖVP) te biti novi šef Kluba ÖVP-a u Nacionalnom vijeću austrijskog parlamenta te i dalje imati veliku moć u svojim rukama. Večernji list

10.10. (01:00)

Google guitar hero

Google tražilica sada ima ugrađeni štimer za gitaru

Dobra vijest stiže za gitariste, jer je Google dodao u svoju tražilicu štimer za gitaru, koji će za jednostavno ugađanje instrumenta koristiti mikrofon pametnog telefona ili računala, prenosi AndroidPolice. Naime, za otvaranje štimera potrebno je u tražilicu upisati „Google tuner“ te će korisnik onda morati trznuti žicu koju želi „naštimati“, pri čemu će je Googleov alat automatski prepoznati i signalizirati je l’ notu potrebno sniziti (tune down) ili povisiti (tune up). Bug.hr

10.10. (00:00)

Nije nama ni tako loše...

Zašto je u Americi zdravstvo toliko skupo, a kod nas se ‘ne plaća‘?

Svaka država organizira i financira zdravstvenu zaštitu na drugačiji način. Sjedinjene Američke države su primjer zemlje koja koristi tržišni model financiranja zdravstvenog osiguranja. Kao posljedica korištenja tržišnog modela, Amerikanci troše gotovo dvostruko na zdravstvo u odnosu na druge zemlje jer su primorani koristiti veoma skupe usluge i lijekove u manjku opcija koje im se nude. Razlozi zbog kojih je zdravstvo u ovakvim modelima skuplje su brojni, ali daleko najutjecajniji je taj da farmaceutska industrija samostalno određuje cijene lijekova, a troškovi administracije su izuzetno visoki. Za razliku od SAD-a, u Hrvatskoj je zdravstvo organizirano modelom univerzalne zdravstvene zaštite te se smatra meritornim dobrom. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje pruža obaveznu zdravstvenu skrb svim građanima, a financira se iz doprinosa na bruto plaću koji iznosi 16,5 posto. Iako je u teoriji to održivo, u Hrvatskoj se javlja problem jer su izdaci na zdravstvo veći od doprinosa što rezultira financiranjem nastalog manjka sredstava iz državnog proračuna. Dakle, možemo reći da se u Hrvatskoj zdravstvo zapravo financira mješovitim modelom. Lider

09.10. (23:00)

Brze i kratke

  • Milanović: Policija se ne smije tako ponašati, dobro je da se poduzimaju mjere (N1)
  • Kurz podnio ostavku (Index)
  • Kako su drvosjeci i eko-zločinci poharali zaštićenu prašumu (Danica)
  • I Argentina je, kao i Hrvatska, u problemima zbog nabave aviona, a njezin mogući odabir mogao bi razbjesniti Amerikance i uzdrmati čitav kontinent (Tportal)
  • Kako je lažna znanost stvorila “čudotvorni lijek” protiv covida (Index)
09.10. (22:00)

Sve su brža samo obećanja

Prošlo je više od devet mjeseci nakon petrinjskog potresa: Obnovljeno 618 kuća

Na proširenoj sjednici Stožera za ublažavanje posljedice potresa u Petrinji su u subotu analizirane dosadašnje, ali i buduće aktivnosti stožera, posebno u svjetlu izmjena i dopuna Zakona o obnovi, ali i drugih zakona, kako bi se proces obnove ubrzao. Vjeruje da će se izmijenjenim zakonom dodatno na području Sisačko-moslavačke i drugih stradalih županija ostvariti očekivani efekt. Na stradalom je području uklonjeno 378 objekata, od čega 252 obiteljske kuće, a 618 obiteljskih kuća je obnovljeno. Zaključio je kako je učinjen velik napor kako bi se uoči zime što veći broj stradalnika vratio u svoje kuće. N1

09.10. (21:00)

U takvoj instituciji zasigurno ne prebiva Bog

Vučetić: Kukavička šutnja koja izdaje silovanu djecu

Podatak koji je ovih dana objavljen, a odnosi se na sustavno seksualno zlostavljanje djece od strane francuskog klera u zadnjih 70 godina, skandalizira i traumatizira svakog tko pripada ljudskom svijetu. Oko 216.000 djece, prema trenutno dostupnim podacima, a procjena je da bi se broj mogao popeti i do 330.000 djece, bilo je seksualno zlostavljano od onih koji su trebali govoriti o ljubavi, dobroti, sreći i miru. Čovjek nije onaj tko govori o ljubavi, dobroti, sreći i miru, nego je čovjek onaj tko ima iskustvo, ljubavi, dobrote, sreće i mira. Ovaj svijet je prepun spodoba koje govore o nečemu o čemu nemaju iskustva. Takve spodobe su u Francuskoj govorile o Bogu kako bi se mogle okomiti na djecu. No ove spodobe nisu bile same i nezaštićene. Institucija kojoj su ovi seksualni predatori pripadali znala je za njihovu praksu i za njihove namjere. Zato ih je podržavala i štitila. Marko Vučetić za Autograf.

09.10. (20:00)

Još jedna metoda zelene kemije

Raos: Borove iglice čiste vodu

Neki se moji kolege bave istraživanjem onečišćenja okoliša polikloriranim bifenilima, pa su naumili mjeriti njihovu koncentraciju i u borovim iglicama. Zašto baš u borovim iglicama? E, pa da – proradi mi kliker – poliklorirani bifenili su lipofilni spojevi, pa se lako otapaju u mastima i smolama, pa i u smoli borovih iglica. Riječ je dakle o ekstrakciji polikloriranih bifenila iz tekuće faze (kišnih i rosnih kapi), a možda i izravno iz plinovite faze, tj. iz zraka. Lijepo. Lijepo je imati ovakav jednostavan i, vjerujem, pouzdan indikator onečišćenja zraka, ali nije lijepo ljudima koji piju čaj skuhan od mladih borovih iglica. Tko zna što sve piju u čaju i sa čajem – i što treba i što ne treba. Nenad Raos o znanosti iz borovih iglica za Bug.hr.

09.10. (19:00)

Davor ‘ne vidim zašto sam odgovoran, ali pozivam na odgovornost’ Božinović

Ni jedne nema bolje od naše policije

Davor Božinović izjavio je kako ne vidi zašto bi bio odgovoran ukoliko se snimke premlaćivanja izbjeglica na našoj granici pokažu autentičnima. Naime, RTL-ova Potraga objavila je snimke ljudi u fantomkama bez ikakvih službenih oznaka kako s guštom mlate migrante, usmjeravajući ih tako preko rukavca rijeke Korane s teritorija Hrvatske u BiH. Ipak, oni iskusnijeg oka na snimkama su uočili da neki od ‘ljudi u crnom’ umjesto zgodnog uređaja za brisanje pamćenja nose pištolje hrvatske tvrtke HS produkt koja oprema policijske snage, a viđena je i tonfa palica koja se zadžuje samo u Interventnoj policiji u Hrvatskoj. Premijer Plenković je zato smirio situaciju jer je ‘odmah nazvao Božinovića’ i rekao mu da se poduzmu mjere (jer Božinović je općenito vrlo vješt u poduzimanju smislenih mjera i u svakom datom trenutku ima nekoliko opcija ‘na stolu’ i još nekoliko ‘o kojima se inzenzivno razgovara’). Naočiti ministar i dalje se pita zašto bi to bila njegova odgovornost isto kao što se prosječni građanin pita kako je moguće da dva tjedna traju dvije godine, a stvari su sasvim jasne: ako si ministar policije, odgovoran si za propuste policije. Glup piše, pametan pamti za Glas Podravine.

09.10. (18:00)

Dobro došli u doba istodobnosti

Kakva je sličnost poskupljenja Podravkinih ulaznih troškova i pada Zuckerbergovih servisa

Osim s nestašicom sirovina i repromaterijala, poremećajem u dobavnim lancima s Dalekog istoka te nedostatkom radne snage, svijet se danas suočava sa svim mogućim poskupljenjima istodobno – ambalaže, prijevoza i poljoprivrednih sirovina. Ako je ‘sirovinska istodobnost’ koju spominje Martina Dalić slučaj, a pad Zuckerbergovih servisa koincidencija, čekamo treću nepogodu koja bi tu istodobnost digla na razinu tendencije. Strah me da bi to mogla biti neka nova pandemija, koja bi se mogla proširiti svijetom neslućenom brzinom, ili neuspjelo isprobavanje novog oružja sposobnog da izbriše cijeli svijet u jednom trenutku. No, i bez takvih katastrofičnih predviđanja moramo osvijestiti da danas svatko mora igrati znatno više istodobnih utakmica, i u životu, a posebno u biznisu. Goran Litvan za Lider.

09.10. (17:00)

Brze i kratke

  • Uvodi se globalni porez. Velike globalne kompanije morat će plaćati 15 posto korporativnog poreza kako bi se spriječilo stvaranje poreznih oaza. (Index)
  • Podravka želi kupiti lanac pekara Mlinar (Danica)
  • 100 godina Muzičke akademije u Zagrebu (Ravno do dna)
  • Siniša Cmrk pokrenuo inicijativu za obilježavanje Svjetskog dana optimizma, podržali ga naši europarlamentarci (Podravski)
  • Nastavljena luda borba za Svjetsko prvenstvo, pobjeda 3:0 protiv Cipra ulijeva veliku nadu (Index)
09.10. (16:00)

Dok pogledaš malo bolje, svaka slika je apstraktna

Apstrakcija

Nova anketa na forumskom foto natječaju krenula je s današnjim datumom i trajat će dva dana. Može se glasati za jednu fotku. Autor ili autorica pobjedničke fotografije imat će vječnu slavu i pravo odabira nove teme. Tema je Apstrakcija.

09.10. (15:00)

'Društvo u kojem građanin Krivak, uzdignut u hrvatskog suca, može činiti takvo što niti je demokratsko niti je nedemokratsko. Ono nije čak ni društvo'

Je li sudac koji je zabranio pisanje o Buljan Flander budućnost našeg sudstva?

U demokratskim društvima nije moguća medijska cenzura. Pravosuđe, policija i vojska, ali i sami građani, kao i vladine i nevladine institucije, bdiju u demokratskom društvu nad slobodnom medija. Nitko, osim eventualno naoružanih terorista (kao u slučaju napada na Charlie Hebdo), neće se u demokratskom društvu suprotstaviti pravosuđu, policiji, vojsci i građanima koji čine Republiku i koji Republiku brane od kuge cenzure. U nedemokratskim društvima, pak, u Staljinovu Sovjetskom Savezu i u Hitlerovoj Njemačkoj, te do određene mjere u Titovoj i posttitovskoj Jugoslaviji, postojale su institucije čiji je krajnji cilj bio da se onemogući objavljivanje već napisanih članaka, a zatim i zabrane glasila koja su inkriminirane članke nakanila objaviti. Miljenko Jergović za 24 sata.

09.10. (14:00)

Južnjačka melankolija

Toma Bebić obilježio aktualni Album tjedna

Svestrani umjetnik i ‘morski čovik’ koji je svojevremeno radio i kao trener Hajduka obilježio je aktualni Album tjedna. Sve što je barba Toma radio je uvijek bilo prožeto ljubavlju, ponajviše ljubavi prema malom i jednostavnom čovjeku i moru. Takav mu je bio i izgled, velika kosa, velika brada i ribarska majica je nešto po čemu ga se svi prvi sjete. Izvanka se čini jako grub ali istina je suprotna. Svi bi mi tako rado na prvu nekoga okarakterizirali i rekli bi ovakav je i onakav, dok je istina sasvim drugačija, kaže forumaš u uvodu, a uglavnom pozitivnim komentarima pridružili su mu se i ostali forumaši. Mislim da nema klape koja nije obradila bar jednu njegovu pismu, a članovi TBF-a iz zajebancije znaju reć da je ime benda ustvari skraćenica za Toma Bebić Fan club, kaže drugi forumaš. U međuvremenu je izabran i novi album tjedna, a on je Blue od Joni Mitchell.

09.10. (12:00)

Jedna strana, druga strana, jedan kamion, bez volana, tko tu pije, tko tu plaća?

Stiže novi “bespilotni” kamion koji nema kabinu za vozača, u prometu od 2022.

Ruska tvrtka EvoCargo izbacit će na tržište novi kamion. Posebnost će biti ta da će biti električni, ali i – bez kabine za vozača, odnosno bit će “bespilotan”. Ukupna težina novog kamiona bit će 44 tone, a ukupna nosivost 21. To ustvari nije prvi model bez vozača. Veeć postoji EVO-1, dok će EVO-3 biti samo veće nosivosti, uz neke druge karakteristike, poput duljine trajanja baterije itd. Očekuje se da će vozilo prometovati od 2022. a domet će iznositi oko 200-300 kilometara. Kam-bus

09.10. (11:00)

Brze i kratke

  • Milina: Interventni policajci sa snimke udaljeni su s dužnosti (Tportal), Policajci nisu kažnjeni jer su mlatili migrante, nego jer su snimljeni (Index)
  • Milanović: Istina za Hrvatsku nije bolna, nitko je se ne bi trebao stidjeti (N1)
  • Ako Samodol govori istinu, Tomašević je lagao o Bajakićevoj sestri (Index), Komentar: Možemo, barem zasad, ne može (Index)
  • Hrvatska je bogatija i zelenija za 5.000 sadnica (Green)
  • Vikend-retrovizor: Nacionalna fatamorgana ili HNS-ov kamp, još jedna tužna hrvatska priča (Telesport)
09.10. (10:00)

Nije toliko složeno koliko se čini. Ili ipak je?

Nobelova nagrada za fiziku za 2021. – Razumijevanje složenih sustava

Ovogodišnju Nobelovu nagradu za fiziku dobio je tim znanstvenika za revolucionaran doprinos našem razumijevanju složenih fizičkih sustava. Na prvi pogled, ovo objašnjenje povjerenstva Kraljevske švedske akademije znanosti djeluje čudno. Preopćenito je. Naime, svaki doprinos u prirodnim znanostima je doprinos našem razumijevanju svijeta, a svako istraživanje u fizici odnosi se na neki fizički sustav. I rijetko su kad ti fizički sustavi jednostavni. Pa ako nisu jednostavni onda su složeni. Onda je “doprinos našem razumijevanju složenih fizičkih sustava” univerzalna fraza, prigodna za opis svakog postignuća u fizici, zar ne? Nešto je tu sumnjivo. Kratka obrazloženja povjerenstva za dodjelu Nobelove nagrade uvijek su pomno sročena, sigurno nisu fraze. Stvar je u tome da je složeni sustav ili kompleksni sustav sintagma s posebnim značenjem. Dario Hrupec objašnjava kompleksne sustave na jednostavan način za Bug.hr

09.10. (09:00)

Zelena destinacija broj jedan

Kopenhagen je savršen primjer urbane održivosti

Glavni grad Danske već se dugo smatra jednim od najzelenijih gradova na svijetu koji brine o održivosti jednako kao i njegovi stanovnici pa nije čudo da planira postati prvi ugljično neutralni grad na svijetu do 2025. godine. Prometna infrastruktura je još jedna pozitivna zelena točka u ovoj priči. Autobusi su električni, a veći dio industrije razonode i turizma je na električni pogon i solarni pogon. Glavno prijevozno sredstvo koje prevladava je bicikl zbog čega grad ima vrhunsku biciklističku infrastrukturu. Popularni Copenhill prekriva staza za umjetno skijanje tijekom cijele godine, a prostor se koristi i za razne druge sportske i zabavne aktivnosti. Copenhill je naravno više od skijališta jer je ipak njegova bitnija svrha da pretvara otpad u energiju. Osim skijanja, još jedan turistički klasik je izlet brodom, a oni su i u tom slučaju uslugu podigli na bolju (i zeleniju) razinu. Gradski GoBoats brodovi za razgledavanje koriste solarnu energiju što ovaj izlet čini vrlo ekološkim. Green

 

View this post on Instagram

 

A post shared by kpuruncajas (@kpuruncajas)

09.10. (01:00)

Buntovna Poljska

Je li to Varšava upravo objavila svoj odlazak iz EU-a?

Politički Bruxelles je šokiran presudom poljskog Ustavnog suda koji je proglasio neustavnima pojedine dijelove europskog prava. Tu se prije svega misli na pravo EU-a da intervenira zbog ugroženosti pravne države u svojim članicama, što je slučaj s Poljskom. To što je Varšava potpisala europske ugovore ne znači da je predala svoj pravni suverenitet u ruke EU-a, zaključio je sud. Neki to tumače kao početak Polexita, odnosno odlaska Poljske iz Europske unije, jer ako se poriče prvenstvo europskog prava kao jedan od temelja EU-a, onda bi se to moglo tumačiti kao aktiviranje članka 50. koji predviđa mogućnost napuštanja EU-a. DW

09.10. (00:00)

Eksplozivni pacifist

Posljednji laboratorij Alfreda Nobela još uvijek radi u švedskom gradiću Karlskogu

Mali grad Karlskoga okružen šumom centar je švedske proizvodnje topova, topničkih granata, streljiva i eksploziva. Tamo je utemeljitelj Nobelove nagrade doselio 1894., dvije godine prije svoje smrti. Bio je pacifist i filantrop i otac modernih eksploziva, a Karlskoga je više od stotinu godina poslije živi primjer njegova globalnog vojno-industrijskog nasljeđa. Nobelkrut ili Nobelov barut ondje se s ponosom proizvodi od 1898., uz detonacije haubica koje odjekuju redovito kao i crkvena zona. HRT

08.10. (23:00)

Čudno doba

Dežulović: Dvadeset prvo i posljednje stoljeće

Granica je prijeđena. Nakon što više nije pitanje zašto se vaš liječnik treba cijepiti, već zašto se uopće mora i testirati, nije više pitanje ni zašto se mora testirati, već zašto, recimo, mora nositi zaštitnu masku, omraženu “brnjicu”. A ako više nije pitanje ni zašto brnjicu mora nositi, recimo, vaš zubar, dok pedalj od vaših razjapljenih čeljusti petlja oko gnojnog granuloma, bogami nije pitanje ni zašto je mora nositi, štajaznam, kardiokirurg koji će operirati Ebsteinovu anomaliju vašeg tek rođenog djeteta. Ako su cijepljenje i testiranje stvar ljudske slobode i prava izbora, ako je stvar slobodnog izbora i nošenje zaštitne maske, onda ne samo da je stvar slobodnog izbora i hoće li kardiokirurg prije operacije dezinficirati ruke, nego je stvar slobodnog izbora već i to hoće li uopće završiti medicinu i specijalizirati kardiokirurgiju – piše Boris Dežulović. Novosti

08.10. (21:00)

Brze i kratke

  • Tomašević o Samodolovim optužbama: Nemam što komentirati, moja savjest je čista. Ako imaju konkretne optužbe, neka tuže (T-portal)
  • Izbačeni SDP-ovci osnovali novi klub, veći od kluba SDP-a, Bernardić: Od SDP-a je ostala samo partija (Index)
  • Grbin o izbačenima: Ne možete govoriti o vodstvu kao o luđacima i biti dio SDP-a (N1)
  • Podmorničarska kriza među tzv. zapadnim saveznicima, gdje su EU i Francuska izigrani, jest sitan eksces u ukupnosti odnosa, a velika pouka (H-alter)
  • Orban krivi klimatske politike EU-a za porast cijena energenata: Poljaci, Česi i mi tražimo da se pravila povuku (Novi list)
  • I George Soros ulaže u bitcoin, vrijednost te kriptovalute skočila zbog te vijesti (Bug)
08.10. (20:00)

Pa sad ti klikni Allow

Podaci o lokaciji mobilnih telefona vrijede 12 milijardi dolara

Tvrtke za koje većina ljudi najvjerojatnije nikad nije čula imaju pristup povijesti lokacija na vašim mobilnim uređajima i na tome vrte ogroman novac. Na tom tržištu lokacijskih informacija nalazi se velik broj igrača: čitači, sakupljači, agregatori, lokatori, trgovci… i svatko se od njih hvali količinom i opsegom informacija koje je prikupio i s kojima može trgovati. Procjenjuje se da se na toj razmjeni informacija za novac vrti oko 12 milijardi dolara. Bug

08.10. (19:00)

Držimo palčeve

Film ‘Tereza37’ hrvatski je kandidat za Oscara

Hrvatsko društvo filmskih djelatnika odabralo je igrani film ‘Tereza37’ Danila Šerbedžije za hrvatskog kandidata za američku filmsku nagradu Oscar u kategoriji najboljeg međunarodnog dugometražnog filma. Šanse za domaći film male s obzirom na budžete koji se dobivaju za lobiranje, smatra Šerbedžija. Jače kinematografije poput Njemačke, Poljske, Rusije, skandinavskih zemalja, troše milijune na lobiranje. Hrvatski film može zakupiti dvoranu za dva ili tri prikazivanja, oni za dvadesetak, mogu napraviti veće zabave i catering, puno vremena provesti na sastancima, slati puno više promotivnih materijala, davati više intervjua, zakupiti više stranica u Hollywood Reporteru. Slobodna

08.10. (18:00)

Za slobodu govora

Nobelovu nagradu za mir dobili novinari Maria Ressa i Dmitri Muratov


Ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir dobili su Maria Ressa i Dmitri Muratov za svoje napore da sačuvaju slobodu govora, što je osnova demokracije i mira. Muratov se desetljećima borio za slobodu medija u Rusiji. Maria Ressa nekoliko je desetljeća radila kao istraživačka novinarka, a 2020. godine osuđena je na klevetu pod kontroverznim filipinskim zakonom, koji su aktivisti za ljudska prava osudili kao napad na slobodu medija. Večernji

08.10. (17:00)

Brze i kratke

  • Odzvonilo lažnim diplomama i certifikatima, stiže novo rješenje koje nudi domaći kripto startup Blockademia (Poslovni)
  • Izgradio rotirajuću kuću da bi mu žena uvijek imala lijep pogled, a i protiv neželjenih gostiju (N1)
  • Ostvaren najduži komercijalni putnički let – 17 sati i 26 minuta od Buenos Airesa do Darwina (Bug)
  • Švicarci broje oko 300 tisuća skloništa diljem zemlje, najviše u Europi (Pun kufer)
  • Nizozemska tvrtka gradi kuće od rola recikliranog valovitog kartona koje traju 50 godina (Jutarnji)
  • 10 najšokantnijih trenutaka serija ‘Squid Game‘ (DOP)
  • Post festum Nagrade Milana Mladenovića – playlista na koju treba obratiti pažnju (Ravnododna)
08.10. (15:00)

Nema puno razloga za optimizam, izuzev nesumnjivih dobrih namjera i poštenja

Đikić: Koliko može Možemo?

Ivica Đikić za Novosti o tome kako se na čelu Zagreba snalazi stranka Možemo: Bandićeva ostavština zaista je golemo opterećenje novoj gradskoj vlasti… Baviti se sadašnjošću i budućnošću nije moguće sve kad bi se i htjelo, jer najkrupniji od tih “kostura” uopće nije “kostur” nego proračunska rupa od oko milijardu i sto milijuna kuna koja je bila vidljiva svakom iole upućenom i mjesecima prije izbora… oko 80 milijuna kuna godišnjeg gubitka u ZET-u… ni troškovi programa “roditelj-odgojitelj” također se ne mogu okarakterizirati nečim za što se nije znalo, a ista je stvar i s fakturama za poslove koje je Grad ranije naručio, i s honorarnim ugovorima za stotine Bandićevih savjetnika i prijatelja… Nije bilo nepoznato ni to da nova vlast stiže u neprijateljsko okruženje, u strukturu koju su gradili Bandić i HDZ, i da ih čekaju mnoge unutrašnje mine i opstrukcije, uz nabrušenost velike većine drugih političkih aktera i medija.

08.10. (14:00)

Nisam kockar ali gubim...

Hrvatski građani ne vole dionice, pa im bogatstvo sporije raste

Financijska imovina hrvatskih kućanstava prošle je godine porasla, ali manje od svjetskog prosjeka, što se pripisuje slabijoj izvedbi domaćeg tržišta kapitala i nepopularnosti dionica među hrvatskim građanima, stoji u godišnjem izvješću Allianza o globalnom bogatstvu. Izvješće analizira imovinu i dugove kućanstava u gotovo 60 zemalja. Prema njihovim podacima, bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava porasla je tijekom 2020. godine za 5,3 posto dosegnuvši 71 milijardu eura, a glavni su pokretač bili bankovni depoziti, koji čine gotovo polovicu sve financijske imovine. Poslovni

08.10. (13:00)

Od pomagača do onih koji batinaju

Je li stvarno problem hrvatska policija ili europska politika?

O tim policajcima smo 2015. godine pisali romane, priče o humanosti, prizori policajaca sa djecom, a to su isti policajci koje mi danas optužujemo za zlostavljanje, nasilje – govori novinar Večernjeg lista Hassan Haidar Diab o snimci nasilja koja se proširila i zbog koje EK pokreće istragu. Kada se izbjeglička ruta zatvorila, u idućim godinama s otporom politike prema prihvatu novih migranata rastao je i otpor građana. Pri čemu bi se krivca trebalo tražiti u Briselu, a ne u Zagrebu… To nije bila hrvatska odluka, ja sam siguran. Sutra bi ministru unutarnjih poslova Božinoviću i svim našim policajcima bilo olakšanje kad bi im u Bruxellesu rekli ‘ljudi, pustite nam opet milijun migranata’. I vidjeli biste kako bi sve opet teklo, kao i 2015. godine – smatra Haidar Diab. RTL

08.10. (12:00)

Brze i kratke

  • Vodeće brodarske kompanije uvode obavezno cijepljenje, pomorci koji se ne budu cijepili dobit će otkaz (Novi list)
  • Rast će cijene autobusnih karata, prijevoznici možda više neće voziti učenike (Poslovni)
  • Hrvati nakon poskupljenja po gorivo idu preko granice: Na spremniku se može uštedjeti i 130 kuna (Večernji)
  • Bivših 18 košarkaša iz NBA osumnjičeno za prijevaru sustava zdravstvenog osiguranja lige, težku četiri milijuna dolara (N1)
  • Biden se pogubio, mrmljao, brkao teme razgovora, redao gafove… (Jutarnji)
  • Trump pokušava spriječiti svjedočenje bivših savjetnika, opstruira sudske pozive (RTL)
  • Camino Krk – 150 kilometara pješačkih staza po uzoru na put Camino de Santiago (HRT)
08.10. (11:00)

Kad nema ljubavi

Otvoreno: Manipulira li se konceptom otuđenja roditelja od djeteta?

Što se tiče otuđenja to ne mora nužno značiti da se djetetu radi nešto na žao. Šteta se nanosi djetetu tako da se ocrni drugog roditelja, a dijete će se, kako bi preživjelo, uvijek staviti na stranu slabijeg roditelja koji manipulira s njim i on je emocionalni zlostavljač – izjavila je Maja Vučić, psiholog i psihoterapeut.

Odrasli smo ljudi i trebali bismo brinuti da naše dijete zdravo odrasta bez obzira jesmo li mi kao partneri u odnosu ili to više nismo – rekla je Nataša Pečarević, odvjetnica, specijalnost obiteljsko pravo.

HRT

08.10. (10:00)

Istraga u tijeku

Policajci: Da, koristimo silu nad migrantima. To je nezakonito, ali takve su naredbe

Za svoje sudjelovanje u specijalnim operacijama protiv migranata na granici pripadnici interventne policije primaju novčane bonuse, reklo je Spiegelu nekoliko policajaca, dodajući kako ti bonusi obično iznose nekoliko stotina eura mjesečno. Operacije se izvode pod zapovjedništvom visokih policijskih dužnosnika u Zagrebu, u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova. Kodno ime čitave operacije je Koridor. Jedan od policajaca kaže da njegova jedinica redovito koristi fizičku silu protiv tražitelja azila: Kad zateknemo migrante u šumi, oni obično u strahu legnu na zemlju. Jedan od policajaca iz njegove jedinice prolazi pored njih i palicom im udara po nogama… Naravno da su pushbackovi nezakoniti, to zna svaki policajac. No, naredbe dolaze iz zapovjednog lanca, iz MUP-a. Index

08.10. (09:00)

Otpis

Iz SDP-a izbačen Bernardić i još šestero zastupnika

Predsjedništvo SDP-a odlučilo je iz stranke izbaciti sedmero saborskih zastupnika koje su detektirali kao “kolovođe pobune“. Tako će bez stranačke iskaznice, nakon Nikše Vukasa, Zvane Brumnića, Rajka Ostojića i Marine Opačak Bilić ostati i bivši predsjednik stranke Davor Bernardić, Renata Sabljar Dračevac, Romana Nikolić, Franko Vidović, Davorko Vidović, Vesna Nađ i Katica Glamuzina. Prvi od otpisanih se na društvenim mrežama oglasio Davor Bernardić koji je kratko poručio posluživši se Isusovim riječima: “Oprosti im Bože, ne znaju što rade.” Klub zastupnika SDP-a u Saboru bit će ugašen i osnovat će se novi, najavio je Peđa Grbin.

08.10. (08:00)

Brze i kratke

  • Nasilje nad migrantima diglo Europsku komisiju na noge, pokrenuta istraga (N1)
  • Samodol o raskidu s Tomaševićem: Bandić negdje gore uživa gledajući novu sljedbu i stare navike iz svog bivšeg ureda (RTL)
  • Uloženo stotinu milijuna kuna, a umjesto boljeg života na brdsko-planinskom području ljudi i dalje iseljavaju (Novi list)
  • Drastično pala cijena baterija za električna vozila (Poslovni)
  • BodyFast – popularna aplikacija za mršavljenje uz strategiju povremenog posta (Bug)
08.10. (01:00)

Sloboda jeziku

Riječi ‘treba’, ‘drot’, ‘kinta’, ‘cugati’, ‘trava’ i druge potječu iz zatvora

U novom broju znanstvenog časopisa Filologija zanimljiv je tekst o hrvatskom šatrovačkom jeziku 1912. Autor Ivan Marković postavlja tezu kako neki od sleng izraza koji se koriste i danas, potječu iz mitrovičke i lepoglavske kaznionice. U kaznionicama je 1912. bunar bio “džep”, cinkati “tužiti”, cugati “piti”, dići ili dignuti “ukrasti”, drot “stražar”, frajer “neznalica”, kvrga “godina”, papci su “cipele”, a trava “duhan”. RTL

08.10. (00:00)

Bez obaveza

Jesu li tvrtke nepravedne prema zaposlenicima bez djece?

BBC ima zanimljiv tekst o radničkim pravima ljudi koji su samci i nemaju djecu. Od njih se često očekuje da ‘uskoče’, ostanu duže i odrade posao kada zaposlenici koji imaju obitelj moraju obaviti nešto za djecu, očekuje se da rade za blagdane i vikende, jer “nemaju obaveza”, kao i da prednost u biranju dana godišnjeg imaju oni s djecom. Također se očekuje da su fleksibilniji po pitanju mjesta rada, te da im preseljenje zbog posla nije problem.

07.10. (23:00)

Tena Erceg: Pandorina kutija utaje

Prema podacima organizacije Tax Justice Network, iznosi neplaćenih poreza svake godine dosegnu oko 370 milijardi eura, dok OECD vrijednost bogatstva skrivenog u poreznim oazama procjenjuje na najmanje 11,3 bilijuna dolara. Nakon objave otkrića, javile su se kritike da se u istraživanju spominje upadljivo malen broj političara iz zapadnih zemalja, čime se aludira na pristranost Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara. Njihova interaktivna mapa pokazuje da od 336 političara koji se pojavljuju u Pandorinim papirima nijedan, primjerice, nije državljanin SAD-a, dok ih je tek nekolicina iz Francuske, Njemačke i Velike Britanije. No ovakav raspored snaga ocrtava arhitekturu i tokove globalne mreže pranja novca i utaje poreza u kojoj političari iz “drugog” i “trećeg” svijeta izvlače novac iz vlastitih zemalja i skrivaju ga uz pomoć multinacionalnih banaka, odvjetničkih tvrtki i računovodstvenih firmi mahom lociranih u bogatim zapadnim zemljama – piše Tena Erceg. Novosti

07.10. (22:00)

Esej: Pas koji puši

Ponekad kao da čitav svet za nas i nije zaista svet, takav kakav jeste, iskonski svet sa njegovim zakonima i lepotom, sa njegovom strukturom, nego je nekakvo ogledalo koje mi uporno nagonimo da nam otkrije isključivo naš lik, naš duh. Ili, učini mi se, taj svet kao da je samo sirovina koju mi večito transformišemo u našu ljudskost, u njene osnovne principe… Da bismo opstali u svetu, u toj ravnoteži sa svetom, svakako, moramo da imamo oči i sluh za svet… Naš nalog je užasno prost ali strahovito težak: moramo dopustiti svetu da bude svet, moramo kamenu dopustiti da bude kamen, a životinji životinja – piše Radomir Konstantinović. XXZ

07.10. (21:00)

Brze i kratke

  • Cijene hrane dosegnule najvišu razinu u deset godina (N1)
  • Korona karta: Hrvatska i dalje u “crvenom”, Zagreb “tamnocrven” (HRT)
  • ‘Sin City’ Franka Millera: Noir klasik pun mana (IMightBeWrong)
  • Nova Adele: ‘Easy On Me’ – teaser za novu raskošnu baladu (DOP)
  • Ovogodišnja Nobelova nagrada za kemiju dodijeljena je Benjaminu Listu i Davidu MacMillanu za istraživanje ‘asimetrične organokatalize’. Što to znači? (Bug)
07.10. (20:00)

Neobičan odabir

Klauški o Richteru: Kako je ‘ekstremna ljevica’ izabrala ‘ekstremnog desničara’

Izabrali su umirovljenika koji nikad nije bio ravnatelj, koji se poziva na Božje zakone i svjetonazor, koji se politički angažira uz desnicu koja je na izborima huškala upravo protiv te Tomaševićeve “ekstremne ljevice”. Htjeli su promovirati stručnost, nasuprot politike, pa izabrali političara koji svjetonazor stavlja ispred struke. Pitanje je koliko dugo će Tomašević i Možemo! stajati iza ove odluke, kao što će se vidjeti hoće li Richter biti uspješan na čelu Srebrnjaka. Ipak, ostaje dojam kako je Tomašević na krivom primjeru promovirao stručnost, političku otvorenost i inkluzivnost. Odabrao je batinu kojom će ga mlatiti po glavi – piše Tomislav Klauški. 24sata

07.10. (19:00)

Nobel za književnost ide u ruke piscu Abdulrazaku Gurnahu

Dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost je afrički pisac Abdulrazak Gurnah, rođen u Zanzibaru u Tanzaniji. Žiri je nagradu obrazložio njegovim “beskompromisnim i suosjećajnim prodorom u posljedice i efekte kolonijalizma, kao i u sudbine izbjeglica u zaljevu između kultura i kontinenata.” Najpoznatije je Gurnahovo djelo ‘Paradise’ (‘Raj’) iz 1994. godine, koje govori o afričkim tinejdžerima i njihovom životu u fikcionalnom gradu Kawa u Tanzaniji. T-portal

07.10. (17:00)

Brze i kratke

  • Rebro priprema 11 opomena pred otkaz zbog nepoštivanja uvođenja covid potvrda (Jutarnji)
  • Medicinskom tehničaru 28 mjeseci zatvora jer je iznuđivao Markotić, Beroša… (N1)
  • Video: Kako je zvučao potres koji je zatresao Dalmaciju (Večernji)
  • Komentar: Nastradali smo bude li nam zdravstvo kopija američkog (Express)
  • Kopne Covid potpore, raste broj stečajeva. Ove godine ih je 250 više (Poslovni)
07.10. (16:00)

Istraga zbog snimki nasilja nad migrantima

RTL je objavio uznemirujuće snimke na kojima maskirane osobe, s takozvanim fantomkama udaraju izbjeglice koje ispuštaju bolne krikove, te ih tako nasilno usmjeravaju preko rukavca rijeke Korane s teritorija Hrvatske na teritorij Bosne i Hercegovine. Zbog snimaka nasilja nad migrantima hrvatska policija oformila je radnu grupu koja će istražiti slučaj.

07.10. (15:00)

Životi drugih

Jergović: Facebook ili žene koje srećem na putu u prošlost

Dok tako uhodim na Facebooku svoje nekadašnje drugarice i poznanice, majčine kolegice s posla ili sasvim nepoznate žene čija sam imena iz Sarajeva zapamtio, ne činim to da bih im se zatim narugao. Ne uhodim ih da bih našao nešto sramno. Moja znatiželja u biti je introspektivna. Provjeravam što bi bilo sa mnom, kakvim bih životom živio da sam netko drugi. I tko bih, na kraju krajeva, bio kad bih postojao u nekom privatnijem, u se zatvorenijem obliku od ovoga u kojem jesam. Zbog nečeg, ne zamišljam se u tom, alternativnom životu kao muškarac. Zamišljam se kao cura iz Sarajeva. I mogu živo zamisliti kako upravo čekam prvi snijeg na sjeveru Norveške, na nekoj Aljasci, kako dočekujem sjeverne ptice u Južnoafričkoj Republici, i planiram kako ću muža i djecu organizirati da sljedeći kolovoz provedemo najprije dva tjedna u Tučepima, a onda dva tjedna u Sarajevu. Dok su tetka i tetak živi, da ih još jednom vidimo – piše Miljenko Jergović. Express

07.10. (14:00)

Kikiriki i kokice

Zagreb film festival održat će se od 14. do 21. studenog

Dio glavnog programa ovogodišnjeg ZFF-a bit će prvi tuniski film nominiran za Oscara, Čovjek koji je prodao svoju kožu redateljice Kaouther Ben Hanie, ljubavna priča o mladom sirijskom izbjeglici koji, želeći se ponovno
sastati s voljenom ženom, završava kao eksponat u europskim muzejima. Održat će se i hrvatska premijera Zbornice, dugoočekivanog prvijenca Sonje Tarokić, te novi film Joachima Lafossea, moćna belgijska drama Nemirni. ZFF

07.10. (13:00)

Hipokrat ili hipokrit

Sanja Modrić: Neki liječnici i sestre odbijaju se čak i testirati. Pa to je za otkaz jedan kroz jedan

Ne dopuštate testiranje? Onda izvolite primiti otkaz. Pa neka pišu predstavke do Ustavnog suda i do Strasbourga. Samo naprijed. Jer u zdravstvu, koje se osniva na striktnom poštivanju znanstveno standardiziranih postupaka i procedura, sigurno nikome od pacijenata ne trebaju liječnici i sestre koji istrajavaju na svojim opsesijama. Ni u tvornici automobila nećeš raditi ako ti padne na pamet da bi volan trebalo ugraditi sasvim drugačije nego što su zacrtali inženjeri. Zahvalit će ti se isti dan i u dućanu špeceraja ako kruh jednog dana odlučiš slagati po podu. Svaki sustav mora moći imati povjerenja u svoje zaposlenike – piše Sanja Modrić. Telegram

07.10. (12:30)

Sponzorirana vijest

Dobijete besplatni update na Windows 11, ako kupite ključ za Windows 10 po cijeni od samo 7,99 eura

Besplatni upgrade sa Windows 10 na Windows 11 počinje ovaj tjedan. U sofverskom dućanu Keysoff možete uzeti Windwos 10 za samo 7,99 eura. Što zapravo znači da vas toliko košta i Windows 11. A tu je i drugi Microsoftov softver po izuzetnim cijenama s popustom.

Uz kupon BFS45 dobivate 45% popusta:

A 58% popusta dobivate uz upis kupona BFS58 za sljedeće pakete:

07.10. (12:00)

Brze i kratke

  • Hrvatskoj slijedi novi val poskupljenja, inflacija ubrzava (Novi list)
  • Počelo provođenje eOvrha, ovo su najvažnije promjene (Poslovni)
  • Twitter će vas upozoravati kada bi komentiranje objave moglo prerasti u svađu (Bug)
  • Dio Hrvatske u crvenom: Zatvoreni dijelovi autocesta, u Dalmaciji bujice i obilne kiše (Jutarnji)
  • Razvedeni parovi govore o tome što je moglo spasiti njihov brak (Buzzfeed)
07.10. (11:30)

Ulaganje nije trošak

Budućnost: Fotonaponske elektrane na višestambenim zgradama

Kada će građani moći postavljati fotonaponske elektrane na zgrade, što su energetske zajednice, što nas očekuje u budućnosti… Kao što je mnogo puta istaknuto, situacije s klimatskim promjenama su alarmantne. Ljudi će morati početi razmišljati o tome što kupuju, što jedu, kakav prijevoz koriste, kako i koliko odvajaju otpad. Jedan od načina za smanjenje klimatskih promjena su obnovljivi izvori energije. S obzirom da EU želi do 2050. godine postati prvi klimatski neutralan kontinent, jedan od tih ambicioznih planova je i energetska obnova zgrada u cijeloj EU. To je svugdje veliki izazov, a u Hrvatskoj posebno, pogotovo nakon potresa koji su pokazali jednu tragičnu nefunkcionalnost državnih i gradskih institucija koje su trebale izaći s jednom vizijom i konkretnim rješenjima kako stvar pokrenuti. Potres je trebao biti prilika, i još uvijek je prilika, da se grad modernizira, ozeleni, učini održivim, naprednim i jednim ugodnim mjestom za život. Zgradonačelnik

07.10. (10:00)

Što sa Zagrebom?

U Otvorenom raspravljali o Holdingu, porječkali se Filipović i Kekin

Posljednji događaji se mogu promatrati kao potpuno razotkrivanje nesposobnosti Tomaševića da upravlja velikim sustavom i kao podjelu izbornog plijena platforme Možemo – smatra Davor Filipović, zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini. Mi biramo ljude po ključu stručnosti i po ključu da izvršavaju procese za koje su zaduženi. Kada vidimo da nešto šteti procesu koji je od javnog interesa, a restrukturiranje Holdinga to definitivno jeste, onda maknemo te iste ljude. Priče o privatizaciji su apsolutno lažne – odgovorila je Ivana Kekin, potpredsjednica zagrebačke Gradske skupštine. HRT

07.10. (09:00)

Brze i kratke

  • Novi prijedlog zakona predlaže ukidanje obiteljskih domova za starije. Koja je alternativa? (HRT)
  • Tomislav Horvatinčić nije jedini zatvorenik koji je mjesto u ćeliji zamijenio za – toplice (Dnevnik)
  • Potres magnitude 4,6 pogodio je područje Splita (RTL)
  • Kako su plin i struja naglo poskupjeli u cijeloj EU (Novi list)
  • SpeedTest Master – prilično popularna aplikacija za provjeru brzine internetske veze (Bug)
  • Mirovine za 21. stoljeće: kako funkcionira drugi stup u Hrvatskoj (Ekonomski lab)
07.10. (01:00)

Glavno da se kupuje i troši

Ekopodvale, eko proizvodi, eko konzumerizam…

Niti jedan ozbiljan tržišni brend ne može sebi priuštiti luksuz da ne bude eko-bio friendly. Jasan uvid da sve veći broj konzumenata, naročito mlađih, želi umiriti svoju potrošačku savjest lukavim zavaravanjem vlastitog uma, usmjerila je poslovanje korporacija u navedenom pravcu. No sve su to naravno puke tlapnje, priče za malu djecu. Eko-marketing, proizveden i uljuljkan u okrilju konzumerističke ideologije, nema drugi zadatak nego kreirati privid korporativne etičnosti, sve u svrhu održanja i povećanja stope profita. S obzirom na to da su takve prakse već višestruko prokazane kao lažne i licemjerne, skovan je i pojam kojim ih se označava: ekomanipulacija – piše Hajrudin Hromadžić. Novosti

07.10. (00:00)

Bolji svijet

Nakon svih skandala oglasio se Zuckerberg: Ništa nema smisla

Dan nakon što su pali Facebook, Instagram, Messanger i WhatsApp, američki zastupnici su optužili Marka Zuckerberga da mu je glavni cilj stvaranje sve većeg profita dok je istovremeno gotovo posve ravnodušan prema sigurnosti korisnika. Istražit će se i tvrdnje zviždačice Frances Haugen da ta društvena mreža šteti djeci te jača podjele u društvu. Danas se o svemu oglasio Zuckerberg na svom profilu, navodeći kako optužbe nemaju smisla. RTL

06.10. (23:00)

Tomašević o novom ravnatelju Srebrnjaka: Ne slažem se s njegovim stavovima, ali zakonito je izabran

Upravno vijeće jučer je izabralo prim. dr. sc. Darka Richtera za novog ravnatelj Dječje bolnice Srebrnjak. No njegov izbor izazvao je mnogo polemika. Vijeće je istaknulo kako je on bio najbolji kandidat, iako su neki članovi vijeća istaknuli kako se ne slažu s njegovim ideološkim stavovima (T-portal). S osobnim i političkim stavovima novog ravnatelja Darka Richtera koji izlaze u javnost ne slaže se ni gradonačelnik Tomašević, no kaže kako je sve po zakonu (HRT).

06.10. (22:00)

Brze i kratke

  • Usporedba cijena goriva u susjednim zemljama: najviše plaćaju Talijani i Hrvati (T-portal)
  • Pripuz podnio DORH-u kaznenu prijavu protiv Kutle (N1)
  • Končar prodao Marinu Trogir češko-slovačkom holdingu (HRT)
  • Austrijski istražitelji sumnjiče kancelara Kurza za davanje mita (RTL)
  • Nogalo o Srebrnjaku: Tu se događaju kriminal, tiho preuzimanje i zataškavanje (Index)
06.10. (20:00)

U kadru

Klauški: Što će nas zapravo upropastiti? Stravično političko kadroviranje

Kadroviranje traje od kolijevke do groba. Tako je za HDZ-a, tako je bilo za SDP-a, na svim razinama, u svakakvim organizacijama i ustanovama. Kadroviranje je oduvijek bio najteži problem hrvatske politike. Svaki plan, program i obećanje slamaju se na odabiru ljudi koji će ih provoditi. Političke stranke trebale bi biti organizacije koje odgajaju kadrove za popunjavanje mjesta u Vladi i državnoj ili lokalnoj administraciji. Međutim, tradicionalno idemo iz zlog u još gore. Tomašević je bio pun lijepih obećanja, a sada se koprca u kadrovskim aferama. Pravosuđe je devastirano, ali i oni koji su kvalitetni i ambiciozni bježe od političkog “flipera” pri izboru za Vrhovni sud. Ili koriste Vrhovni sud kao odskočnu dasku – ili čekaonicu – za neki međunarodni, bolje plaćeni sud – piše Tomislav Klauški. 24sata