12/09/2021 - Monitor.hr
12.09. (23:00)

Upali velika svjetla, svjetla budućnosti...

Forumski su se fotografi anonimno poigrali – svjetlima

U 11. anonimnom foto natječaju forumaši su se poigrali svjetlima. Zanimljiva i zgodna tema iznijedrila je 7 fotografija raznih autora, stilova i motiva. Fotografije su u zadanim okvirima slali forumašu – postavljaču teme koji može sudjelovati i svojom fotkom, ali je lišen glasanja, budući da jedini zna sve autore. Za najbolju fotografiju moći će se glasati od ponedjeljka, a pobjednik natječaja imat će čast predložiti novu temu, a možda, ako prihvati, i postavljati fotografije u novoj temi. Autori svih fotografija bit će otkriveni nakon glasanja, a dotad je zabavno nagađati tko je od od forumaša autor koje fotke.

13.09. (00:00)

Borba Davida i Golijata

Milorad Popović: Crna Gora danas je najopasnije mjesto u Europi

Crna Gora danas je najopasnije mjesto u Europi, rekao je crnogorski pisac Milorad Popović u današnjem gostovanju kod Stankovića. I sam Popović, dugogodišnji borac za crnogorsku neovisnost, bio je na barikadama prije tjedan dana. Tvrdi kako u Crnoj Gori postoje četiri centara moći: Jedan je SPC, koji je preuzeo na sebe ulogu ono što u Iranu ima Vijeće čuvara islamske revolucije te se bavi kadroviranjem u tajnoj policiji, školstvu i kulturi. Ako se u Crnoj Gori dogodi građanski rat, taj svijet koji bude bježao neće bježati ni u Albaniju, ni u Republiku Srpsku, ni u Kosovo, ni u Srbiju, nego će ići na Dubrovnik. U tom smislu, Hrvatska će imati velikih problema, ekonomskih, i tako dalje. HRT Vijesti

12.09. (22:00)

Izazovi budućnosti: učiš (i radiš) dok si živ

Tvornice novih znanja i vještina – biznis i karijera u žrvnju sustava kontinuiranog učenja

Već u idućem desetljeću nestat će na stotine zanimanja, ali nastat će ih jednako toliko, ako ne i znatno više. Obrazovni sustav zato mora odustati od uske specijalizacije za pojedina zanimanja i pružati šira, opće primjenjiva znanja unutar pojedine struke. Usku specijalizaciju, koja će se provoditi ovisno o potrebama tržišta rada i, zasigurno više puta tijekom radnog vijeka, omogućit će, dakako, programi cjeloživotnog obrazovanja. Pred našim obrazovnim sustavom, koji je prespor i inertan glede sve bržih nadolazećih promjena, su novi izazovi i testovi. U svijetu koji obilježavaju promjene, neizvjesnost i nesigurnost postaje iznimno važno imati moderan obrazovni sustav koji adekvatno odgovara na te promjene pripremajući mlade ljude, ali i ljude svih generacija na kompleksne izazove budućnosti. Neizbježna su znanja u STEM područjima, te jačanje kritičkog i analitičkog razmišljanja, kao i okretanje isplativim gospodarskim granama, od turizma svih vrsta (primjerice medicinskog), do poljoprivrede. Lider

12.09. (21:00)

Cenzura ili pravda?

Što je „cancel kultura“ i što nam ona donosi?

Cancel kultura poznata je još kao kultura odstranjivanja ili kultura otkazivanja. Pojam se koristi za opisivanje pojave gdje osoba, skupina ili društvena zajednica izbacuje ili „odstranjuje“ pojedine osobe s društvenih mreža ili, u stvarnom životu, iz društvenih, kulturnih, obrazovnih ustanova, javnih institucija ili javnih poduzeća. Kultura otkazivanja je fraza koja je ustaljena u popularnoj zapadnoj kulturi od 2017. godine kada su postupci ili izjave poznatih osoba uzrokovale “ogorčenja javnosti” što je u konačnici dovelo do toga da su „odstranjene“ ili su postale persona non grata u javnom životu. Lupiga piše detaljnije o “cancel kulturi” uz kvalitetne sugovornike.

12.09. (20:00)

Once upon a time...

Biografija Pearl Jama odsad i na hrvatskom jeziku

Jedan od najbitnijih albuma prvijenca, “Ten” Pearl Jama, proslavio je ovog kolovoza svoj trideseti rođendan, a Rockmark je vođen tim datumom objavio prijevod biografije benda. Biografija prati razvoj benda iz Seattlea od prvog albuma “Ten”, sve do posljednjeg “Gigaton”, a među više od 400 stranica knjige sakrili su bendovo nesnalaženje sa slavom, odnos s fanovima, borbu s Ticketmasterom, nošenje s velikom tragedijom u Roskildeu 2000. Dotiče se i slavnih glazbenika kao što su Kurt Cobain i Chris Cornell. Autor knjige veliki je obožavatelj benda, ali bez obzira na to, dao je knjizi dozu objektivnosti i glazbene kritike. Knjigu sam opisuje kao djelo o društvenoj povijesti, djelomično kao svoju autobiografiju, ali ona ipak obuhvaća i objašnjava važnost benda od devedesetih do dana današnjega. Muzika.hr

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Rockmark (@rockmark_zagreb)

12.09. (19:00)

Cijepi se, pizda ti materina

Od 1. listopada mnogi neće moći doći na posao bez Covid potvrde

Liječnici, medicinske sestre, ali i nezdravstveno osoblje od 1. listopada na radno mjesto moći će doći isključivo uz tu potvrdu, doznaje Jutarnji. Dakle, moraju zadovoljiti jedan od tri kriterija: cijepljenje, preboljenje bolesti ili negativan test na Covid. Ministar zdravstva Vili Beroš kaže da o uvođenju covid-potvrde razgovaraju već tjednima, a službena odluka bit će donesena tijekom sljedećeg tjedna. Provođenje, otkriva, počinje u listopadu.

12.09. (18:00)

Unosan biznis

Milijunaši digitalne ere: Ovi gejmeri žare i pale YouTubeom, a videoigre su samo dio njihovog imperija

Videi o “gejmanju”, odnosno o igranju videoigrica danas su jedni od najpopularnijih videa na Youtube-u. Pojedini vlasnici takvih kanala osim što žive od toga, bave se svime od glazbe do proizvodnje kave, a članak o njima donosi Tportal. Vjerojatno svima najpoznatiji PewDiePie je Šveđanin koji je stekao slavu igrajući i komentirajući igre svih žanrova i oblika, a poznat je i po smislu za humor. VanossGaming Kanađin je koji komentira videoigre, a osim toga bavi se glazbom i DJ-iranjem. Markiplier pozornost je privukao strašću za hororske videoigre, a uz to se bavi prodajom odjeće. Jacksepticeye je Irac koji svoje prohode kroz videoigre začini humorom, a prodaje i svoj brend kave.

12.09. (17:00)

Brze i kratke

  • USKOK objavio: Posavec uzeo mito, uhljebio nećakinju poznanice i drugu osobu koja je bila loša na natječaju (Telegram), na Facebooku osvanula grupa potpore Posavcu: ‘Do sada je Matija štitio nas, sad je vrijeme da mi štitimo njega‘ (Tportal)
  • Diljem Europe prosvjedi, na koncert u Danskoj došlo 50.000 ljudi (Index)
  • Horvat i Korlaet o obnovi u emisiji Točka na tjedan N1 televizije: Nelegalni objekti moći će se obnavljati (N1)
  • Dubrovnik donio odluku o ograničenju korištenja jednokratne plastike (Green)
  • Petar Milas nakon borbe s Yokom: Udarac nisam ni vidio, od njega mi je puknuo bubnjić.. (24 sata)

 

12.09. (16:00)

85 posto korist pčela je u oprašivanju, 15 pčelareva, a troškovi 100 posto pčelarevi

Cijene meda će skočiti u nebo, a u pčelarski će dnevnik pisati: Ne može gore

Slavonski pčelar je za Tportal opisao kakva je situacija u pčelarstvu, trenutno te što nas čeka u budućnosti. Cijene meda bi mogle skočiti i preko 50 kuna po kilogramu. Trenutno u Hrvatskoj je službeno registrirano više od 460 tisuća košnica, a računa se da svaka košnica u prosjeku godišnje proizvede i do 20 kilograma meda. Godišnje se tako proizvede između sedam i deset tisuća tona meda. Prosječni zimski gubici dosad su obično bili oko 5 posto, a sad bi taj postotak mogao narasti i do 20-30. U proizvodnji meda smo samodostatni, a prije ulaska u EU smo izvozili oko 1600 tona. Nakon ulaska, izvoz se srozao. Problemi su i oko troškova održavanja pčelinjaka, a i oko nereguliranja meda na tržištu, gdje se mnogi miješaju s uvoznim i nemaju provjereno porijeklo.

12.09. (15:00)

Zeleni aktivizam se isplatio

Europska Amazona: Rezervat Mura-Drava-Dunav postaje najveće zaštićeno riječno područje u Europi

UNESCO će područje Mura-Drava-Dunav u srijedu proglasiti zaštićenim biosferskim rezervatom, što će je učiniti najvećim zaštićenim riječnim područjem u Hrvatskoj. Spomenuto područje obuhvaća milijun hektara i 700 kilometara riječnih tokova, a obiluje i rijetkim staništima poput velikih poplavnih šuma, pješčanih i šljunčanih sprudova, strmih obala, rukavaca i mrtvica. Upravo su ona dom najveće populacije orla štekavca u Europi i gnjezdilište mnogih ugroženih vrsta ptica, poput bregunica, male čigre i crne rode, staništa dabra i vidre, te riba kao što je kečiga. Podravski

12.09. (14:00)

Nema sveca bez prošlosti ni grešnika bez budućnosti

Tomić: Svatko ima pravo na oprost i novi početak

Naposljetku, razapinjati nekoga zbog sramotne prošlosti, prošlosti koja je u međuvremenu napuštena i okajana, potkopava moralne temelje našeg svijeta. Protivno je onome najvrednijem u kršćanstvu, našem plemenitom vjerovanju u oprost i pravo na novi početak za svakoga, pa i onoga koji je najstrašnije zgriješio. “Nema sveca bez prošlosti ni grešnika bez budućnosti”, napisao je jednom sveti Augustin, u mladosti i sam pijanac i razvratnik kojega su zorom izbacili iz mnogih gostionica i javnih kuća, pa i opalili ga po gubici ako bi se krenuo svađati s osobljem. U katoličkom kalendaru on nije jedini takav, čak ni među muškarcima. Na licemjerje vezano uz slučaj nedavnog članka o socijalnoj radnici ukazuje Ante Tomić za medij koji je prvi priču i objavio.

12.09. (13:00)

Rast developerske zajednice

Infobip i Damir Sabol investirali u riječki robotički startup

Infobip i Damir Sabol investirali su u Stemi, hrvatski startup koji je razvio prvog hrvatskog edukativnog robota i koji je oko njega razvio edukacijsku platformu koja žanje dobre rezultate u SAD-u. Trojka je to objavila na jubilarnoj 10. Infobip Shift konferenciji u Zadru. Riječ je o prvoj investiciji Infobipa u neki startup dosad. Infobip je dosad primao investicije, ali sam ih nije radio. Jutarnji

12.09. (12:00)

Možda će ovo biti kraj šrotu i štanceraju

Raspodjela holivudskih milijardi u problemu – kako razlučiti koji je film hit ili promašaj?

Šefovima studija treba bilo što da ih vodi u donošenju odluke o milijardama koje će raspodijeliti za sljedeću sezonu, no ti su signali ove godine vrlo slabi pa se postavlja pitanje na temelju čega će filmska industrija utvrditi je li neki film hit ili promašaj. Brojke na kinoblagajnama više nisu mjerilo, na što je utjecala i pandemija. Ulogu u tome imaju i streaming servisi na kojima su filmovi po izlasku odmah i dostupni. Filmovi se više ne natječu međusobno prema gledanosti u kinima, već u kombinaciju ulaze svi TV i on-demand filmovi, ali i serije. Poznata američka filmska i tv producentica Gail Berman za NY Times tvrdi da bi stalno trebalo stremiti kvaliteti jer kvalitetno pripovijedanje uvijek pobjeđuje. Međutim, filmovi koji danas obećavaju kao mnogi drugi prije njih također podbacuju na blagajnama. Vrijeme koje slijedi za Hollywood je u svakom slučaju izazovno. Tportal

12.09. (11:00)

Brze i kratke

  • Tajne snimke razgovora Posavca i Kobala: Evo, ja sam ti od sebe donio 10 hiljada (N1), Pritvoreni županijski pročelnik i policajac iz antikorupcijske akcije u Međimurju (Tportal)
  • Varteks se bori za opstanak, želimo sačuvati sve radnike’ (Poslovni)
  • Toni Kukoč primljen u Košarkašku kuću slavnih (Index)
  • Prosvjedi protiv korona mjera u Austriji, Francuskoj, Nizozemskoj, Turskoj (Tportal)
  • Čelnica Podravke Martina Dalić pobjednica polumaratona Kalnik -Križevci (Danica)
12.09. (10:00)

Ali tiho prije nego zabrane i mahovinu

Mahovina ima isti utjecaj kao marihuana, tvrde znanstvenici

Biokemičari iz Švicarske dokazali su kako zdenčara – jedna od biljaka iz reda mahovnjača – na ljudski organizam može utjecati jednako kao marihuana. Naime, biljka koju na Novom Zelandu Maori već dugo koriste kao sredstvo za domorodačko liječenje sadrži perotetinen (PET), kemijski sastojak sličan THC-u. Usporedbom PET-a i THC-a, shvatili su da PET djeluje slično kao THC jer se veže s kanabinoidnim receptorima CB1 i CB2, ali je njegova razina deset puta manja. Veže se i s receptorima za raspoloženje serotoninom i dopaminom, i to u mnogo većoj koncentraciji. Za razliku od THC-a, PET smanjuje razinu protuupalnih molekula pa se pretpostavlja da bi rezultirao manjim brojem nuspojava i da bi konkretnije djelovao na smanjenje bolova. Klubikon

12.09. (09:00)

Prošlo je 45 godina od najveće nesreće na području bivše Jugoslavije, na nebu iznad Vrbovca padala mrtva tijela i prtljaga

Iako s vremenom ovo polako odlazi u zaborav, obitelji pokojnika nikad neće zaboraviti strašnu avionsku nesreću koja se dogodila 10. rujna 1976. godine. Na 35 kilometara od Zagreba s neba su padala mrtva tijela i prtljaga, nepovratno je izgubljeno 176 života. Sve se dogodilo na nebu iznad Vrbovca. Sudarili su se zrakoplovi British Airwaysa na putu u Istanbul i zrakoplov Inex-Adria Avioprometa, na putu iz Splita u Köln i Bonn. Na širem području sjeverozapadno od Vrbovca svjedoci su tada gledali stravične prizore – razbacane dijelove tijela, dijelove zrakoplova i prtljage nalazili su se u kukuruzištima i poljima od Luke, Gaja, Dvorišća. Na Youtube-u postoji animacija koja je posvećena upravo tom događaju, a postoji i dokumentarni film. Zagreb.info