03/10/2021 - Monitor.hr
03.10.2021. (23:00)

Kotačić promjena

Darko Hudelist gostovao kod Stankovića

Novinar, istraživač i publicist je u emisiji Nedjeljom u 2 govorio o tome kako je svojim pisanjem utjecao na izborne procese u Hrvatskoj, je li pomogao Aleksandru Vučiću da dođe na vlast u Srbiji, te da će uskoro završiti svoju knjigu “Hrvati i Srbi ” koju piše već 16 godina, a koja bi trebala biti objavljena iduće godine. Za sebe voli isticati da je postao akter političkih zbivanja, rekao je da je Ivi Josipoviću pomagao u kampanji, a znao je da će Vučić doći na vlast u Srbiji. Jedna od glavnih teza moje knjige “Hrvati i Srbi” je da ključ sukoba između Hrvata i Srba leži na relaciji, na srpskoj strani je to ekipa oko Dobrice Ćosića, koja je ideološki pripremila sve ono što se kasnije događalo, a glavni faktor u Hrvatskoj je Katolička crkva. Kada bi se između te dvije strane počelo događati nešto pozitivno, to bi bilo plodotvorno za nešto što bismo mogli nazvati procesom pomirenja, objasnio je. Novinarstvo ga ustvari nije zanimalo, htio je biti rock kritičar. HRT

04.10.2021. (00:30)

Dobro se paze te porezne oaze

Pandorini dokumenti: Otkriveno tajno bogatstvo svjetskih vođa, radi se o najvećem curenju podataka ikada

Krenulo je novo curenje dokumenata koji otkrivaju tajno bogatstvo oko 35 svjetskih vođa, i bivših i sadašnjih, te više od 300 dužnosnika diljem svijeta. Među njima su Tony Blair, Andrej Babiš, Vladimir Putin i njegovi suradnici. Ima i Hrvata. Među njima su i jordanski kralj Abdullah II., indijska superzvijezda kriketa Sachin Tendulkar, kolumbijska pjevačica Shakira i mnogi drugi. Specijale o Pandorinim dokumentima objavili su BBC, Guardian, koji su vodili istragu u Velikoj Britaniji, te Washington Post. Radi se o najvećoj globalnoj novinarskoj suradnji u povijesti, predvođenoj Međunarodnim konzorcijem istraživačkih novinara (ICIJ) s partnerima, među kojima je i portal Oštro. Index

04.10.2021. (00:00)

Od sutra covid-potvrde u zdravstvu: za zaposlenike, posjetitelje i pacijentima kojima je potrebna hospitalizacija

U zdravstvenom sustavu i ustanovama socijalne skrbi u Hrvatskoj svaki zaposlenik od sutra treba imati EU digitalnu covid-potvrdu te posjetitelji i pratnja pacijentima. Pacijentima ostaju jednake mjere kao i do sada, onima kojima je potrebna hospitalizacija ili dijagnostičko-terapijski zahvat koji generira aerosol potreban je dokaz o imunosti na covid-19 ili negativan nalaz testa koji je uz uputnicu besplatan, a hitni slučajevi i pacijenti koji dolaze na nerizične preglede poput radiološke dijagnostike prolaze dosadašnje mjere zaštite, objavili su iz ministarstva. Index

03.10.2021. (23:00)

Brze i kratke

  • Istraga: Unutar Katoličke crkve u Francuskoj od 1950. djelovalo oko 3 tisuće pedofila (Index)
  • Preminula dramaturginja i kazališna kritičarka Mira Muhoberac (HRT)
  • Otvara se prva tenkovska igraonica na svijetum i to u zagrebačkoj Areni. Za 30-ak kuna moći ćete zapovijedati njemačkim Tigerom ili američkim Shermanom (Tportal)
  • Voda u staklenci od kiselih krastavaca (pickleback) poništava djelovanje alkohola i opušta mišiće, Rusi i Ameri to koriste već dugo da ublaže mamurluk (N1)
  • Rennes – PSG 2:0: Debakl Messija, Neymara i Mbappea. Nisu imali udarac u okvir (Index)
  • Zbog novih sigurnosnih propisa banke prijete ukidanjem bankomata: sad ih imamo oko 6 tisuća, a mogli bi ih imat duplo manje. Najviše bi patila ruralna područja (RTL)
03.10.2021. (22:00)

Nova faza prema kompleksnijoj viziji popa?

Manic Street Preachers – ‘The Ultra Vivid Lament’: Abba kao soundtrack za revoluciju

Najveću vrijednost „Ultra Vivid Lamenta“, što se može reći i za njegove neposredne prethodnike „Resistance Is Futile“ i „Futorology“, tako predstavljaju Wireovi tekstovi premda i oni znaju zazvučati predvidljivo, povremeno čak i pomalo banalno. To se posebno odnosi na pjesme u kojima se još jednom obračunava sa starim neprijateljima (‘don’t let those boys from Eton/suggest that we are beaten’), no zato je u stvarima u kojima progovara o, kako je sam istaknuo, užasima u sebi ponovno izbacio niz stvarno moćnih, uznemirujućih stihova (‘I saw the smile of a dying hero, I saw the tears of love that’s leaving/why is the day so long and broken, why do these words remain unspoken’). Vedran Harča dao je tek osrednju ocjenu 5/10 u recenziji za Ravno do dna.

03.10.2021. (21:00)

Život vječni kakvom se niste nadali

Biotehnologija u fokusu investitora – Nakon cijepljenja slijedi pomlađivanje

Nakon buma (dionica) ponajprije Pfizera/BioNTecha i Moderne zbog ekspresnog razvoja cjepiva protiv COVID-19 u žarište interesa ulagača i aktivista dospjele su još neke biotehnološke kompanije koje kotiraju na burzama, pa i tehnološki ‘startupovi‘ čije su ideje u povojima. Plešu po rubu tragajući za rješenjima koja vode u dugovječnost, ako ne i besmrtnost. Otkrivanje tajne gena i razvoj genske terapije danas je uobičajeno, a koliko su takva istraživanja donedavno bila intrigantna toliko je danas spektakularna potraga za lijekom protiv starenja. Za vječnim životom trenutačno je u potrazi i američka kompanija Altos Labs, a kao ulagač spominje se i Bezos. Oni razvijaju tehnologiju biološkog reprogramiranja – pomlađivanja stanica, što bi s vremenom poslužilo kao formula za produljenje ljudskoga života. Lider

03.10.2021. (20:00)

Zagrebački Grinch

Vojković: Tomašević Zagrepčanima krade Advent

Što je problem s Adventom u Zagrebu? Pa to da će za Tomaševića biti bitno skromniji nego što je bio za vrijeme Bandića. Naravno, gradska vlast će se pohvaliti (a i to ćemo, naravno, svi pozdraviti) da će za lokacije za zakup napokon biti objavljeni jasni javni natječaji. To smo od njih i očekivali. No, to da će kućica biti upola manje, da neće biti klizalište na Trgu kralja Tomislava, kao ni Adventa na Gradecu – e, pa to nismo očekivali. Ova tema, kako Tomaševićeva ekipa pokušava riješiti pogodovanje pojedincima i nered koji je postojao za vrijeme Bandića, upravo je primjer lošeg i birokratskog načina rješavanja problema, i bojimo se da će, ako se ovako nastavi, cijela gradska uprava dobiti ocjenu – pošteni, a nesposobni. Što je, naravno, korak da na narednim izborima narod zaokruži neke sposobnije, ne gledajući jesu li pošteni. Goran Vojković za Index.

03.10.2021. (18:00)

Nakon Merkel nam opet treba Merkel

Njemačka borba za liberalnu demokraciju u Europi

U protekla dva desetljeća su Nijemci, kada su izašli na birališta, prije birali nego odlučivali. Razlika između „odlučiti” i „izabrati” je varljivo jednostavna, ali od temeljnog značenja. Doduše, između velikih stranaka postoje pojedine prepoznatljive razlike. Ali kada se radi o četiri političke stranke koje imaju izgleda za sudjelovanje u idućoj vladi, onda se sve nalaze unutar postojećeg liberalnog konsenzusa Savezne Republike Njemačke. Čini se da će Njemačkoj uspjeti neometani prijelaz u eru nakon Angele Merkel, dok EU mora naučiti kako se preživljava u svijetu bez Angele Merkel. Je li moguće da će nova vlada u Berlinu dovesti do više promjena u europskoj politici nego u samoj Njemačkoj? Naime, „POSLIJE Merkel” i „BEZ Merkel” su dvije vrlo različite stvari. Deutsche Welle

03.10.2021. (17:00)

Brze i kratke

  • Nestankom hrvatskih stočara mlijeko, meso i jaja sigurno će poskupjeti (N1)
  • Zbog inflacije standard nam pada 10 posto, a kamate na kredite će rasti (Danica)
  • Kultni film Trainspotting dobiva seriju, produkcija u provjerenim rukama (Muzika)
  • Snimat će se nastavak filma Gladijator, scenarij je napisan (Index)
  • Sanja Modrić i Iva Boban Valečić o kosturima iz ormara: Bilo bi elementarno pristojno da HDZ drži jezik za zubima (N1)
03.10.2021. (16:00)

Gospodar naših prirodnih bogatstava je gubitaš

Vrijednost svih hrvatskih šuma lani smanjena za čak 4 milijarde kuna

Ukupna vrijednost svih šuma kojima gospodari državni mastodont Hrvatske šume tijekom prošle godine smanjena je za čak 8,4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Vrijednost svih šuma – što uključuje vrijednost mladih sastojina i drvne zalihe na panju, raspoložive za sječu – lani je iznosila 43,8 milijardi kuna, što je čak četiri milijarde kuna manje nego predlani. Istodobno, vrijednost divljači u lovištima procijenjena je na 1,8 milijardi kuna i na istoj je razini kao i godinu ranije. Hrvatske šume prošle su godine ostvarile osjetno lošije financijske i poslovne brojke nego pretprošle. Da nema naknade za opće korisne funkcije šuma, koju plaćaju sve tvrtke s više od tri milijuna kuna prihoda Hrvatske šume lanjsku bi godinu završile u gubitku. Robert Mihaljević za Danicu.

03.10.2021. (15:00)

Kredibilnost krhka poput zastarjelih mostova i cijevi

Tomašević kao vatrogasac gubi kredibilnost

Dvije puknute cijevi na zagrebačkoj Trešnjevci otkrile su lice i naličje upravljanja glavnim gradom. Cijevi će pucati i dalje. Zastarjela vodovodna mreža odavno je dala svoje, pola vode koju plaćamo izgubi se negdje usput. Ne može se od novoga gradonačelnika očekivati da preko noći ispravi sve pogreške svog prethodnika. Gradski proračun opterećen je suludim troškovima – poput deseterostruko preskupih ljuljački – koji tek izlaze na vidjelo; a tu je i breme covida i potresa. U četiri mjeseca koliko sjedi na Radićevom trgu, trebalo je biti dovoljno da nova gradska vlast izađe s hodogramom: što s Holdingom, kako će se riješiti prikupljanje otpada, što je s prometom i (novim) tramvajskim prugama, dodatnim mostovima, eventualnom brzom vezom između istoka i zapada… Utopljen u ulogu pukog vatrogasca, bez proklamiranih (bar) srednjoročnih ciljeva, Tomašević će u gašenju požara koje je podmetnuo Bandić brzo ispucati veliku izbornu kredibilnost, smatra Goran Litvan za Lider.

03.10.2021. (14:00)

Prilika da oprljeni cvit Mediterana iznova procvjeta

Split želi biti domaćin Mediteranskih igara, Jurišić: Split ima povijesnu šansu

Nema ni zrna dvojbe da je domaćinstvo Mediteranskih igara 1979. drugi najvažniji događaj u povijesti grada Splita. Odmah iza onog građevinskog pothvata kad je rimski car Dioklecijan prije više od 17 stoljeća odlučio na tom prostoru podignuti svoju rezidencijalnu palaču. Dioklecijan je Split osnovao, MIS ga je učinio gradom. Već neko vrijeme se kuhalo, a ovog tjedna je konačno i službeno: Split želi novi MIS. I to višestruko veći, ozbiljniji i sadržajniji. Split želi biti domaćin Europskih igara 2027. Riječ je o europskoj verziji Olimpijskih igara koja se održava u predolimpijskoj godini i koja je dosad imala tri izdanja. Iako je priča u osnovi sportska, za grad Split ona je daleko značajnija i potencijalno važnija od samog sporta. Bernard Jurišić za Telesport.

03.10.2021. (13:00)

Od aditiva u vinu do Star Trek replikatora za hranu

Glicerol – slatki dodatak hrani

Kako kemičari rade vino? Prvo naprave preciznu kvantitativnu analizu svega čega ima u vinu, a onda sve te sastojke uzimaju iz boca za kemikalije, važu ih pa miješaju. To vino nije za piće, ali je ipak za kušanje. U vinu ima svega, pa i glicerola. Koji je također alkohol i slatkog je okusa. Glicerol je jedini sastojak koji se može dodavati vinu, a da se vino ne proglasi “delancem”, a kao aditiv dozvoljen je i u ekološkoj proizvodnji. Osim vina, još se jedna upotreba glicerola nazire u ne tako dalekoj budućnosti. Mnogo se naime razmišlja o tome kako prehraniti posadu svemirskih brodova na putu do Marsa i još daljih nebeskih tijela. Za uzgoj biljaka treba i vremena i prostora, a upravo toga nedostaje u svemirskom brodu. Izlaz iz tog problema vidi se u tome da se dio hrane sintetizira i to upravo tako da se ugljikov dioksid (kojeg astronauti izdišu) kemijski preradi u glicerol. Sinteza nije komplicirana, lako bi se mogla automatizirati – i evo obilja hrane za astronaute u obliku tog trovalentnog alkohola. Novi Kemičar u kući Nenada Raosa za Bug.hr.

03.10.2021. (12:00)

Pjesnici začarane anksioznosti

The Cure – Teranje dnevnih i noćnih demona

Usprkos mojim naporima da budemo alternativni, ipak smo primljeni u Rokenrol kuću slavnih, rekao je Robert Smith, lider sastava The Cure povodom uvrštavanja u besmrtnike, na ceremoniji u Bostonu (kad je bila). I zaista, teško možemo naći tako sjajan primer nezavisnog benda koji je postao mejnstrim. Na neki način, oni su svojim tihim postojanjem dugim četiri decenije uspostavili stalno prisustvo vrednosti alternativnog pogleda na svet među opštim dobrima popularne kulture 20. i 21. veka, i u tome je njihov nemerljiv značaj. Kako su u tome uspeli? Verovatno je deo tajne u tome što nisu ni pokušali da ispune neki od herojskih mitova rokenrola – nisu se ubili, nisu umrli za druge, nisu bili poznati po ekscesima, nisu se kačili sa novinarima, od kolega su se posvađali samo sa Morisejem i, uglavnom, nisu ništa drugo radili osim što su pravili rok muziku koja je čuvala deo intime i vraćala nas u svet osećajnosti, u svakom periodu iznova. Da, iza The Cure je uvek stajalo poverenje u to da ljudi imaju nešto da kažu jedni drugima. Pulse

03.10.2021. (11:00)

Brze i kratke

  • Svjetske burze oštro pale, analitičari upozoravaju na rizik od stagflacije (razdoblju visoke inflacije, a stagnacije gospodarstva). (N1)
  • Veliki intervju s Ivanom Bodrožić koja je ovih dana prokazala vladajuće političare i njihovo licemjerje oko zaštite žena od nasilja (Telegram)
  • Hercegovina želi doći na EU bike scenu i biti prepoznata kao bike destinacija, Tportal smatra da im to neće biti nikakav problem.
  • Salvador počeo rudariti bitcoine uz pomoć obnovljive energije vulkana (Bug)
  • HP traži partnere u očuvanju okoliša (Green)
03.10.2021. (10:00)

'Prevencija je najučinkovitija ako je edukacija uključena od vrtićke dobi'

Sarnavka: Čitav sustav zaštite djece treba rekonstruirati

Čitav sustav zaštite djece treba rekonstruirati, ne samo sudstvo. Centri za socijalnu skrb trebaju biti adekvatno ekipirani da na miru i dubinski mogu ući u svaki slučaj. I to nakon ozbiljne i kvalitetne edukacije koja pojašnjava postulate međunarodne legislative i ovjerene znanosti. Neka djeca podvrgnuta su mnogobrojnim vještačenjima, s vrlo različitim zaključcima stručnjaka/inja. Neka djeca žrtve su ovrha koje se provode, po meni, na osobito okrutan način. Ako desetina policajaca dolazi i uzima dijete a ono vrišti i vrlo često završava na hitnoj pomoći ili u psihijatrijskoj ustanovi kako bi se smirilo, nitko mi ne može reći da se to događa u interesu djeteta. Pravosuđe dolazi na kraju i njegova je odluka konačna, ali je često tek prihvaćanje mišljenja drugih institucija. Sanja Sarnavka u intervjuu za Lupigu.

03.10.2021. (09:00)

Stoljeće od objavljivanja Logičko-filozofskog traktata

Ludwig Wittgenstein, um u plamenu

Godine 1920, nakon što pet puta nije uspio pronaći izdavača za svoju tek završenu knjigu “Logičko-filozofski traktat”, filozof Ludwig Wittgenstein, rođen u Austriji, tješio se u pismu Bertrandu Russellu: Ili je moje djelo rad najvišeg ranga, ili nije rad najvišeg ranga. U ovom drugom (i vjerovatnijem) slučaju ja sam za to da se ne štampa. Ako je riječ o prvom slučaju, svejedno je da li se štampa dvadeset ili sto godina prije ili poslije. Uostalom, ko pita je li Kritika čistog uma… napisana godine 17x ili y. Uprkos tome što je jedno od najslavnijih filozofskih djela ikada napisanih, Traktat je takođe jedno od najmisterioznijih – čak i sada nema konsenzusa o tome kako ga treba tumačiti. Ipak je izazvao fascinaciju koja se proteže izvan okvira akademske filozofije. Russell ga je nazvao “najsavršenijim primjerom genija kojeg sam znao kao tradicionalno zamišljenog, strastvenog, dubokog, intenzivnog i dominantnog”. XXZ Magazin