31/10/2021 - Monitor.hr
31.10.2021. (23:00)

Uzbuna u zeleno-lijevom kokošinjcu

Nacionalna Groupie: Sretan vam Dan izlaska iz ormara!

U novoj se kolumni Svirac našao u Jagnjedovcu, u selu kraj Koprivnice na imanju jedne obitelji. Tamo je bio s Juričanom, Miletom i Ivanom Kekin i Radom Borić. Postavili su ga na bačvu na kojoj je glumio partizana i skidao se. Juričan mu je rekao da je probudio ženu u sebi. Da, uvijek sam osjećao tu ženu u sebi! I mislim da ću je totalno oslobodit kad idući tjedan Rada Borić u skupštini izglasa zakon da se u Hrvatsku uvodi novi praznik, Dan izlaska iz ormara! Jedva čekam, to će ohrabriti mnoge poput mene da se prepuste vlastitoj prirodi. Taj se zakon vjerojatno ne bi svidio Zekanoviću, a mogao bi ga dodatno posvađati s Raspudićem. Nadalje, Svirac je predložio da Možemo! na imanje donira biootpad, sada nakon što su potpisali pakt s Pripuzom, a Juričan bi im mogao biti posrednik, što su svi zeleni ljevičari s kojima se Svirac družio s prezirom odbacili. Eto, bandićevac dlaku, odnosno spol, mijenja, ali ćud nikada. Vidite kako bi on odmah htio nešto mutit s Pripuzom… optužila je Svirca Ivana Kekin. Zatim su iz lijevo-zelene koalicije pokušali skinuti Svirca s bačve… rezime je živahnog vikenda nove Nacionalne Groupie.

31.10.2021. (23:00)

Ali sve u detalje i transparentno

Musk: Ako UN objasni kako 2% mojeg novca može riješiti glad u svijetu, napravit ću to

Prije četiri dana šef Svjetskog programa za hranu (WFP) Ujedinjenih naroda izjavio je da “mala skupina iznimno bogatih pojedinaca može pomoći u rješavanju gladi u svijetu sa samo malim dijelom svoga bogatstva. Šest milijardi dolara za pomoć 42 milijuna ljudi koji će doslovno umrijeti ako im ne pomognemo. Nije komplicirano, aludirajući kako je 2 posto bogatstva Elona Muska (dakle oko 6 milijardi dolara naspram 289, koliko ima) dovoljno da riješi problem gladi u svijetu. UN-ov Svjetski program za hranu u 2020. skupio je 8.4 milijarde dolara. Na Twitteru se postavilo pitanje kako to nije riješilo pitanje gladi u svijetu. Na to je odgovorio sam Musk, rekavši da će prodati sve dionice Tesle odmah i riješiti glad u svijetu ako mu netko iz Svjetskog programa za hranu (WFP) Ujedinjenih naroda objasni kako se to može sa šest milijardi dolara. Index

31.10.2021. (22:00)

Brze i kratke

  • Opet se govori o univerzalnom temeljnom dohotku. Treba li vlada svakome davati novac? Jednom je to uvela Finska, ali je uskoro i odbacila. Nije podiglo zaposlenost (Index)
  • Predsjednik Zelene akcije: Nažalost, hrvatska Strategija niskougljičnog razvoja sadržajno je manjkava i neambiciozna (Nacional)
  • Djeca koja jedu više voća i povrća pokazuju bolji mentalni razvoj (no kidding) (Green)
  • Slaven Belupo pobijedio Hajduk (3:2), Farmaceuti bi se mogli spasiti, ali Bili će teško biti prvi (Podravski), Torcida postrojila igrače Hajduka na Apašu nakon novog neuspjeha u nizu (Index)
  • Pomutnja zbog pomicanja sata na zimsko računanje vremena: žena rodila blizance, starije dijete rođeno u 2:55, a mlađe u 2:05 (Podravski)
31.10.2021. (21:00)

I nije neka srića

Saša Srića, Nedjeljom u 2: Pričao o cijepljenju, covid potvrdama, Laucu, ali i Milanoviću

Razumije, kaže, liječnike Hrvatske udruge bolničkih liječnika koji kritiziraju vlast, zato što su na prvim linijama uz medicinske sestre, anesteziologe, interniste… Pacijent koji dolazi najčešće zbog teške upale pluća koja je prouzrokovana COVID infekcijom, kod kojega prognoziramo da bi mogao bolje proći, pacijent se u roku sat, sat i pol do dva sata urušava i treba mu intenzivna bolnička skrb. Objasnio je i svoje ranije izjave o vlastitom iskustvu s cijepljenjem, da se cijepio jednom dozom nakon što je prebolio COVID, a da bi druga doza u slučajevima kada već imate visoku razinu antitijela mogla biti potencijalno štetna. Predsjednik RH Zoranu Milanoviću s kojim je ušao u verbalni sukob ranije, poručio je da bi trebao slušati svoju suprugu. Oprašta mu što ga je indirektno nazvao lupetalom kojem je pandemija poslužila da ‘izmigolji iz rupe’ te je dodao da su on i Milanović ‘izmigoljili iz iste socijaldemokratske rupe’. Tportal

31.10.2021. (20:00)

Ni u šumu bez dozvole

Dnevno u šumi smijemo ubrati do 3 kilograma gljiva, 10 kilograma kestena i busen mahovine

Svi volimo jesenske plodove, no kao i u svemu, valja biti umjeren. Iako je plodove šumskog bogatstva dozvoljeno skupljati i koristiti kako za osobne, tako i za komercijalne potrebe, postoji Pravilnik o sakupljanju nedrvnih šumskih proizvoda i korištenju šume i šumskog zemljišta, koji definira točne količine koje se na dnevnoj bazi mogu skupiti za osobne svrhe. Skupljanje u komercijalne svrhe podrazumijeva sakupljanje u svrhu prerade, trgovine i u tom slučaju sklapa se ugovor s nadležnom Upravom šuma. Važno je pritom reći – ako ste krenuli u šetnju šumom i „za svaki slučaj“ ponijeli vrećicu u koju ćete ubaciti šaku češera, pokoji list, cvijet koji ćete osušiti za herbarij, treba vam dozvola za sakupljanje, ali i – osobna iskaznica. ICV

31.10.2021. (19:00)

Muzika, kamera, akcija

Još jedna recenzija filma Dune (2021), ovaj put iz pera Bugovog recenzenta

Scenarističku ekspoziciju, kojom je Lynch dočarao političku dimenziju romana, Villeneuve nastoji zamijeniti umjetnički intenzivnijim pristupom. Mistična i poetična atmosfera provlači se kroz cijeli film i čini gledanje najnovije Dine uistinu jedinstvenim iskustvom. To jedinstveno iskustvo upotpunjuje Hans Zimmer koji je napisao glazbu s namjerom da bude drugačija od njegovih dosadašnjih djela. U tu svrhu su korišteni instrumenti koji su  stvoreni posebno za ovu priliku, a sam Zimmer je proveo tjedan u pustinji u Utahu. Premda ne zvuči kao soundtrack kojem ćemo imati želju vratiti se izvan okvira filma, u okviru filma je u savršenom skladu s vizualnim sadržajem. Ipak, nisu svi oduševljeni šturom skriptom i sporim ritmom filma. Dok jedan ekstrem publike opisuje osjećaj pri gledanju nove Dine kao komparativan onom pri gledanju Kubrickove Odiseje, drugi ekstrem misli da je film prosto dosadan. Ono što je sigurno je da film koji se sastoji od sat vremena uvoda, sat vremena akcije, te završava vrhuncem umjesto raspletom, nije format na koji je publika navikla. Bug.hr

31.10.2021. (18:00)

Tko se boji inflacije još?

Ovo su dobitnici i gubitnici inflacije: Umirovljenici i štediše neće biti sretni

Pandemija je u proteklih godinu i pol dovela do niza ekstremnih situacija u svjetskom gospodarstvu. Unatoč tome što se u početku činilo da je riječ o kratkoročnim problemima, sada se čini da će oni vjerojatno trajati dugoročno. Inflacija je u rujnu u Hrvatskoj nastavila ubrzavati i potrošačke cijene su bile veće za 3,3 posto nego u istom mjesecu prošle godine. Međutim, dioničari su u određenoj mjeri zaštićeni od inflacije. Vlasništvo nad nekretninama također je dobra zaštita od inflacije, jer s vremenom zadržava vrijednost. Kupnja dionica koje se mogu pohraniti, poput zlata, također dobra zaštita od inflacije. U vrijeme inflacije gubitnici uključuju štediše, jer novac koji iz godine u godinu stavljaju „sa strane“ postupno gubi vrijednost. Inflacija također negativno utječe na imovinu umirovljenika. Ulagači u obveznice obično su u nepovoljnijem položaju u vrijeme inflacije, kao i za nositelje kredita, koji ga otplaćuju uz promjenjivu kamatnu stopu. Tportal

31.10.2021. (17:00)

Nek se vidi tko je fejk

Tisuću crteža Andyja Warhola prodaje se po bagatela cijeni, ali samo je jedan original

Muzej krivotvorina (Museum of Forgeries) pustio je u prodaju čak tisuću crteža Andyija Warhola i to po cijeni od tričavih 250 dolara. Naravno, postoji kvaka: među njima je samo jedan original. Naime, kolektiv je kupio originalni crtež ‘Fairies’ čija se vrijednost procjenjuje na oko 20 tisuća dolara, a korištenjem digitalne tehnologije i robotske ‘ruke’ koja je rekreirala Warholove poteze kistom, izradili su još 999 vjernih kopija. Svih tisuću primjeraka pustili su prodaju, a uspiju li za svaki od njih pronaći kupca, zaradit će 12 puta više od uloženog ili oko 250 tisuća dolara. Taj svojevrsni umjetnički ruski rulet, MSCHF je nazvao projektom ‘Possible Real Copy of ‘Fairies’ by Andy Warhol’, a cilj mu je (osim zarade) izazvati, kako su ih nazvali, pretenciozne kolekcionare i propitati arbitrarnu procjenu vrijednosti umjetničkih dijela. Lider

31.10.2021. (16:00)

Brze i kratke

  • Ivica Puljak: Plenković treba prestati blokirati razvoj Splita (N1)
  • HUBOL nikada oštrije: Zdravstveni sustav nestaje nam pred očima, dok nam državni vrh izmjenjuje uvrede na razini prepotentnih narcisoidnih maloljetnika zlostavljača (Tportal), sustav ne postoji kad trebate vezu za krevet koji je opskrbljen kisikom (Nacional)
  • Građani Hrvatske povećali štednju u bankama za 18 milijardi kuna (Lider)
  • Osmeročlana obitelj iz Klokočevaca kod Našica izgubila kuću u požaru, svaka pomoć im je dobrodošla (Našice.com)
  • Što stoji iza crkvenih priča o demonima i egzorcizmu? Želja za utjecajem i novcem (Index)
  • Mladoženja iz Koprivnice za svadbeni poklon dobio – tele (Podravski)
31.10.2021. (15:00)

Jer za zimu ipak nije dovoljna ljubav da vas dobro grije

11 savjeta za štedljivo grijanje doma

Krenula je sezona grijanja, a portal Savjeti donosi 11 prijedloga kako štedljivo grijati dom, ali i dobro pripremiti za sezonu grijanja.

  1. Pozvati ovlaštenu osobu da pregleda instalacije za grijanje
  2. Pozvati dimnjačara
  3. Voditi računa o veličini peći na drva s obzirom na prostor
  4. Veći bojler nego što vam treba troši više energije
  5. U prostorijama u kojima ne boravite preporučljivo smanjiti grijanje ili ga čak ugasiti
  6. Termostat – bolje imati digitalni nego analogni
  7. U periodu kada se ne grije, dobro je odzračiti radijatore
  8. Redovito čistiti radijatore
  9. Ne zaklanjati radijatore namještajem i zavjesama
  10. Otvore na vratima mogu se začepiti pur-pjenom ili silikonom, gumenim trakama…
  11. Postaviti samoreflektirajuću foliju iza radijatora, tako se sprečava gubitak topline
31.10.2021. (14:00)

Poljoprivredna obnova

Što razvijati da bi Banovina bila održiva?

Čudovita Banovina, područje od Vojnića i Slunja do Topuskog i Gvozda poljoprivredni je raj na prostoru jako zanimljivom za okolišno poljodjelstvo. Rijetko pučanstvo i neriješeni problemi vlasništva, predstavljaju glavnu smetnju u razvitku i obnovi Banovine. Prednosti su u čistom tlu i slobodnom planiranju. Velike površine ipak jamče proizvodni sustav krava tele. Treba izabrati pravu pasminu goveda od nekoliko istovrsnih koje se nude. Mlada govedina proizvedena prema sustavu krava tele, a temeljena na hrvatskom Simentalcu može dati vrhunsku kakvoću mesa. Na vlastitoj proizvodnji krme s kultiviranim poludivljim pašnjacima priređena za izbirljiva svjetska tržišta. Zatim kunićarstvo, koje je u porastu prehrambene kulture, i kojoj potrošači pridaju sve veću važnost. Kozje mlijeko i sir pravo je otkriće europskih potrošača, a koze poput male Alpske crne pogodna je i za hrvatske ravničarske krajeve. Kod biljne proizvodnje treba se vratiti zaboravljenoj proizvodnji grahorica, odnosno lepirnjača u koje ulazi: bob, leća, slanutak, grah sikirica, zasječeni grah, a grah i lupina za stočnu hranu. Hrana su za ljude i stoku, a pridonose plodnosti tla vežući dušik iz zraka. A dobro je još i bobičasto voće. Agroklub

31.10.2021. (13:00)

'Dobronamjerno i zanimljivo ne ide zajedno'

Karijera i život poznatog stripaša Darka Macana

Strip crtač, književnik, prevoditelj i scenarist Darko Macan u razgovoru za Telegram pričao je o svojoj karijeri. Stripove je počeo crtati s osam godina, a radio je na velikim filmskim projektima poput Star Warsa, i to krajem 90-ih. Trebao je pisati scenarij za Marvelov film Kapetana Ameriku, a trenutno već šest godina radi za francuskog izdavača Delcourt. U početku je htio biti novinar, no ipak je otišao studirati povijest. Nije ga zanimalo toliko dnevno-političko novinarstvo koliko feljtoni. U vojsci je počeo slati svoje stripove na natječaje i u razne redakcije. Prve crteže, ali i tekstove počeli su mu objavljivati u Sportskim novostima, a onda i u Siriusu. 90-ih radi za Modru lastu. Tu kreće pisati i za djecu. Za vrijeme rata ostaje bez posla, pa se javlja na natječaj Dark Horse-a. Ubrzo tu počinje raditi Star Wars stripove, a kasnije i za Marvel. Na pitanje kako je crtati za Francuze, kaže da je važno samo da su ljudi lijepi. Na Balkanu je to potpuno drugačije. Sve je ružno, svi crtamo u najboljem slučaju ovaj neki gradski zagrebački šminkeraj koji nije Bog zna što i to je najelegantnije što uspijevamo. Inače uglavnom crtamo prljave, ružne i zle. Ono čime smo okruženi.

31.10.2021. (12:00)

Po čemu se razlikuje honorar na dekadentnoj televiziji od političkog honorara u dekadentnom Saboru?

Vučetić: HRT nije u stanju, vlastitim snagama, biti slobodan

Ako analiziramo dominantni politički diskurs koji obilježava, primjerice, rasprave o izboru glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije, uočljiva je borba za autorstvo nad borbom da Hrvatska radiotelevizija bude javni servis koji donosi informacije, ali ne i da se ostvari da Hrvatska radiotelevizija uistinu postane slobodni medij. Borba za autorstvo nad borbom nikada nije prava borba. Sasvim je svejedno hoće li se oporba ujedinjavati ili razjedinjavati oko pitanja tko će biti ravnatelj medija koji je politički zarobljen. Onaj tko smatra da se u Saboru, i to ovakvom Saboru, može išta osloboditi, u zabludi je. Sabor je mjesto dekadencije slobode. Tu govornici najčešće govore o sebi kao izvoru države i društva. Marko Vučetić za Autograf.

31.10.2021. (11:00)

Ko se nije cijepio, magarac je bio

Inspektori i policija kreću u nadzor maski i Covid potvrda na okupljanjima

Zbog pogoršanja epidemiološke situacije, Ravnateljstvo civilne zaštite najavilo je strože kontrole primjene epidemioloških mjera diljem Hrvatske. Pojačane kontrole krenule su već u subotu, a nastavit će se pojačano u nedjelju i ponedjeljak, na blagdan Svih svetih kad će se posebno kontrolirati i mjere na grobljima. Inspektori civilne zaštite i policija posebno će obilaziti veća javna okupljanja poput koncerata, organiziranih halloweena, sportskih natjecanja, većih privatnih druženja. Istodobno, Stožer civilne zaštite RH postojeće je epidemiološke mjere jučer produžio do 15. studenoga. Danica

31.10.2021. (10:00)

Brze i kratke

  • Čelnici G20 odobrili povijesni dogovor o globalnoj poreznoj reformi (N1), ali su i bez dogovora o zaustavljanju klimatskih promjena, nema ni roka za postizanje ‘nulte emisije’ (Tportal)
  • Odbili ste cijepljenje? Od sada će to pisati u vašem zdravstvenom kartonu (Poslovni)
  • Noćas pomaknut sat. Iako milijuni Europljana traže ukidanje te prakse, iz Europarlamenta tvrde da odluka zasad stoji i to zbog toga što se države članice ne mogu dogovoriti za koju se varijantu računanja vremena odlučuju (Index)
  • Austrija uvela Klima karte: 3 eura dnevno za korištenje javnog prijevoza u cijeloj zemlji (Green)
  • Odlučeno je: U anonimnoj anketi album Disintegration (1989) od benda The Cure novi je Album tjedna (Forum.hr)
31.10.2021. (09:00)

Digitalni jaz

Jokić: Vlast opet uvodi online nastavu, a klinci žicaju mobitele i laptope od staraca da bi je mogli pratiti

Odluka koju je ovog tjedna komunicirao predsjednik Vlade Andrej Plenković nije u potpunosti nelogična. Doduše pod jednim uvjetom, a taj je da uistinu traje samo dva dana. Pandemija prolazi kroz još jedan od svojih vrhunaca. Broj zaraženih raste baš kao i broj hospitaliziranih i nažalost preminulih. U takvom okružju, dva dana online nastave neće učiniti mnogo štete, ali ni koristi.Online nastava može biti pomoć u situaciji ‘dva dana na kraju tjedna’, ali ona u Hrvatskoj trenutno ne može biti dugoročno rješenje. Jedan od osnovnih razloga za to jest taj da značajan dio učenika nema osnovne preduvjete za kvalitetno praćenje online nastave. Pokraj nestabilne internetske veze, samo 50,8 posto učenika za online nastavu koristilo je svoje računalo ili tablet koji samo oni koriste. Boris Jokić za Tportal.

31.10.2021. (08:00)

S joba u grob

Mirovina bez mira: Kako se iskorištava umirovljenike u Hrvatskoj

Mogućnost rada umirovljenika do pola radnog vremena, uz zadržavanje mirovinskog primanja, uvedena je prije sedam godina s tada novim Zakonom o mirovinskom osiguranju. U početku su tu mogućnost imali samo oni koji su ostvarili pravo na starosnu mirovinu, ali se od rujna ove godine krug umirovljenika koji će uz mirovinu i dalje moći raditi dodatno proširio i na korisnike obiteljskih mirovina. Izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju u Saboru su raspravljene u hitnom postupku te su na snagu stupile 1. rujna. Nakon posljednje mirovinske reforme, broj umirovljenika koji radi i prima mirovinu utrostručen je. Raste broj umirovljenika koji rade zakonski maksimum, a to su četiri sata dnevno. Prosječno je u 2019. godini, prema podacima HZMO-a, radilo 10.098 umirovljenika, dok ih je 2018. godine radilo 4.676. Prošle godine uz mirovinu je prosječno radilo 12.882 umirovljenika. Faktograf