17/10/2021 - Monitor.hr
17.10. (23:00)

Tko je svrstan u nesvrstane?

Dežulović: Preokret nesvrstanih

Kolumnist se ovaj tjedan osvrće na licemjeran stav Srbije prema Nesvrstanima riječima: Stvar, kako vidite, može da bude prilično zbunjujuća. Ako je, naime, Pokret nesvrstanih stvarno “uvek bio i ostao simbol slobodoljubivog dela sveta, spremnog da se bori za svoju nezavisnost, autonomiju i suverenitet”, kako je u nadahnutom govoru dobrodošlice rekao Aleksandar Vučić – ako Srbija zaista “deli vrednosti nesvrstanih”, i ako je gospodin predsednik zaista “duboko uveren da će Pokret nastaviti da se bori za te ciljeve” – zašto Srbija jednostavno nije članica? Ne, bez zajebancije: ko joj to brani? Koje su se to “vrednosti” ili “ciljevi” isprečili između nje i nesvrstanih? Kako to da je Srbija na samitu u Beogradu samo posmatrač, baš kao i, štajaznam, Hrvatska? Piše Boris Dežulović za Novosti

18.10. (00:00)

Brze i kratke

 

  • Do 2024. u EU očekujemo univerzalni punjač za sve svoje uređaje, a novi više neće dolaziti s punjačem. Bug
  • Fotogalerija: ljeto još nije gotovo, na plažama i dalje sunačanje, a najhrabriji se i kupaju. Slobodna Dalmacija
  • Popisivanje stanovništva produljeno do 29. listopada, a rezultati moraju biti objavljeni unutar 27 mjeseci. HRT
  • U pucnjavi na kampusu u SAD-u ubijeno dvoje, a ranjeno petero ljudi; napadač Matthew Mire (31) odmah uhićen. 24 sata
  • Gospić je teritorijalno najveći grad u Hrvatskoj, prostire se na 967 kilometara kvadratnih i broji 50 nasalja. N1
17.10. (23:00)

Karlovački inkubator

U “izolacijskoj” emisiji Nedjeljom u 2 gostovao mladi poduzetnik Albert Gajšak

Koronapozitivan Aleksandar Stanković ovotjednu je emisiju NU2 započeo iz kućnoga studija preko Skypea odlučivši da su mu simptomi preblagi da bi uzeo bolovanje, a gost mu je bio mladi poduzetnik Albert Gajšak koji u 23. godini života u tvrtci CircuitMess ima 30 zaposlenih te posluje po cijelom svijetu. Sektor, naravno, IT, a tvrtku je osnovao sa 17 godina. Proizvodi posebno dizajnirane elektroničke uređaje koje kupci zatim sastavljaju kod kuće poput legića te se tako uče ponešto i o elektronici i programiranju, a svojim Batmobileom u crowdfunding kampanji skupio je 225 tisuća dolara narudžbi te tako dobio medijsku pozornost. Proizvodom je zainteresirao Warner Bros studio te započeo suradnju kojom je potvrdio da ne treba slušati svoju sredinu i misliti kako uspjeti mogu samo oni s ddebelom vezom ili novcem. HRT

17.10. (22:00)

Poslastica za znatiželjne čitatelje

Berecki: Liječenje teškog oblika depresije personaliziranim moždanim implantatom

U zanimljivu članku pedijatar-internist upoznaje nas s najnovijim dosezima neurostimulacijske medicine te slučajem pacijentice Sarah čiju su depresiju otklonili personaliziranim moždanim implantatom1: Današnje suvremene tehnike neurostimulacije i neuromodulacije minuciozan su alat u rukama stručnih terapeuta. Umjesto prislanjanja metalnih tanjurastih elektroda na sljepoočnice, laserskom preciznošću se izravno u ciljane moždane regije implantiraju mikroelektrode tanje od vlasi kose, a nekadašnje elektrošokove s neshvatljivo visokim voltažama i amperažama zamijenili su mili- i mikrovoltažni impulsi s frekvencijama i jačinama koje u potpunosti odgovaraju vrijednostima kakve sâmi neuroni koriste prilikom fiziološkog prijenosa živčanih impulsa. Piše Igor Berecki za Bug

17.10. (21:00)

Tko će preuzeti kormilo HNK? Osim aktualne intendantice prijavilo se još dvoje kandidata

Na novi natječaj za intendanta krovnoga kazališta u Hrvata, HNK-a u Zagrebu prijavile su se tri osobe,  trenutačna intendantica Dubravka Vrgoč, posebna savjetnica ministrice kulture i medija Iva Hraste Sočo te Damir Medvešek, majstor slikar u slikarnici HNK-a, a po svemu sudeći, najbolje kvalifikacije ima upravo Dubravka Vrgoč s bogatim menadžerskim iskustvom, teatrološkim obrazovanjem te vezama u europskim kazališnim krugovima. U prilog joj ide i dobra financijska situacija kazališta. Ivu Hraste Sočo podupiru premijer i ministrica, a za trećega kandidata smatra se da ima najmanje šansi da dobije ovo prestižno mjesto. 24 sata

17.10. (20:00)

Zaboravljeni pisci

Jergović: Ali ja nisam gospodin, ja sam ološ

“Crveni petao leti prema nebu” izazvao je skandal u vrijeme kada je objavljen. Da ovaj roman netko danas napiše, također bi izazvao skandal. U Hrvatskoj bi ga, recimo, od zabrane spasilo samo to što pravobraniteljice za ovo i ono, aktivistice, feministice i autorice sapunica, kao ni političari, crkvenjaci i predstavnici nacionalnih manjina nemaju naročit interes za književnost i ne čitaju zapravo ništa. Ali mimo toga, prema današnjim ultrakonzervativnim i turboliberalnim, kobajagi ljudskopravnim normama europske provincije, “Crveni petao leti prema nebu” čudovišno je nekorektna knjiga. Po svemu neugodnija, recimo, od Nabokovljeve “Lolite”. Ali nije je to one davne 1959. učinilo tako privlačnom, niti je zato šezdesetih toliko prevođena i slavljena po svijetu. Ono po čemu je “Crveni petao leti prema nebu” bio tako slavan i prisutan je gotovo magična privlačnost, prohodnost i gravitacijska snaga u odnosu na čitatelja, kakva jednako postoji u nekih genijalnih knjiga (u “Sto godina samoće”, recimo, ili u “Prokletoj avliji”), kao i u pojedinim primjercima trivijalne ili kič književnosti (primjerice u “Galebu Jonathanu Livingstonu”, u Džubranovu “Proroku”, u “Malom princu”, toj dječjoj paraboli za odrasle…). Piše Miljenko Jergović

17.10. (19:00)

Zelene oaze

Gdje je sve joint legalan?

Socijaldemokrati i liberali u Njemačkoj potiču potpunu legalizaciju marihuane, dok liberali “zatežu” pregovore o mogućem novom zakonu prijedlogom da se to čini kroz pilot-projekte. U toj je zemlji posjedovanje “za osobnu uporabu” u sivoj zoni, stoga vas policija neće gnjaviti imate li do 5 grama, ili u Berlinu 15 grama opojnog sredstva, a nove zakone mogu temeljiti na već uhodanim demokracijama koje su je legalizirale. Dobro poznata meka za potrošače jest Nizozemska koja dopušta prodaju u coffee shopovima do 5 grama, a ustraju u pojmu dekriminalizacije nasuprot legalizaciji, no samo onima s boravištem u toj zemlji iako turisti i sami troše i hrle upravo zbog toga u Amsterdam, Urugvaj je potpuno legalizirao marihuanu 2013. te je u tome prva zemlja u svijetu, a uključeni su i turisti. Na Jamajci se to dogodilo tek 2015., a do 50 grama nećete pred sud, no ako se izjasnite kao član religije rastafarijanaca, uživanje je slobodno. U Portugalu ćete legalno pušiti samo uz recept, ali se sve droge tretiraju prekršajno, isto je imali uza se heroin ili travu. Tu su još Kanada, SAD, Meksiko, Gruzija i JAR sa svojim pravilima pa Njemačka ima mnogo praksi u kojima može tražiti svoj put. Deutsche Welle

17.10. (18:00)

Brze i kratke

 

  • I Tifon objavio odluku da će premium goriva prodavati samo do isteka zaliha. Tportal
  • Obiteljska doktorica Željka Perić konstatirala da uskoro pola obiteljskih ambulanti neće imati doktora zbog umirovljenja. N1
  • Apsurdne provjere prouzročene pandemijom u Austriji dovele do provjere napitaka u šalicama da bi građani dokazali zašto ne nose masku. Jutarnji list
  • Na Fran Mihaljeviću nikad toliko pacijenata na respiratoru, među njima i trudnica u 21. tjednu trudnoće, a nijedna osoba s teškom kliničkom slikom nije cijepljena. Večernji list
  • Plenković pozvao guvernera HNB-a da objasni svoju izjavu o rastu rata stambenih kredita. Index
17.10. (17:00)

Bezakonje zakona

Selak Raspudić o novom Zakonu o obnovi: Ovo je javni poziv na korupciju

U emisiji Točka na tjedan gostovale su saborska zastupnica Marija Selak Raspudić i ministrica Nina Obuljen Koržinek te komentirale novi Zakon o obnovi koji je trebao unaprijediti procese obnove na Baniji i potresom pogođenim područjima. Dok se Koržinek pravdala sporošću procesa te voljom Vlade da probleme riješi, Selak Raspudić izjavila je kako je riječ o pozivu na korupciju te napomenula da je poraslo i nasilje u Sisačko-moslavačkoj županiji te da je takav rasplet ne čudi s obzirom na zavrzlame oko Zakona te je postavila pitanje tko će platiti obnovu, no konkretan odgovor nije dobila. N1

17.10. (16:00)

Nikad kraja revizionizmu

Tomislav Marković: Kad ratni zločinac traži pomilovanje za Đinđićevog ubicu

Ne moraju Vučić i Brnabić ni reč da prozbore, sve su rekli ovim privođenjem. Poruka vlasti je jasna: država će stajati na strani obožavalaca ubice prvog demokratskog premijera Srbije, država će štititi ratne zločince i ostale heroje, a svako ko se protiv toga pobuni ima da trpi represalije. Zbunjenost američke ambasade je bez pokrića, uopšte nije teško razumeti zašto osuđeni ratni zločinac raspolaže javnim prostorom u kojem traži oslobađanje Đinđićevog asasina, jer to u Vučićevoj Srbiji nije nikakav izuzetak, već pravilo. Piše Tomislav Marković za Al Jazeeru

17.10. (15:00)

Ima se, može se

Uvodi se novi sustav označavanja hrane, cilj smanjiti bacanje golemih količina namirnica

Darja Sokolić, ravnateljica Hrvatske agencije za hranu i poljoprivredu (HAPIH) najavila je da će se u EU do kraja 2022. uvesti novi način označavanja hrane, a kako bi se spriječilo prekomjerno bacanje. S obzirom na to da se u Hrvatskoj godišnje baci 380 000 i 400 000 tona hrane zbog lošeg označavanje, moglo bi to pomoći da se ta količina smanji, a 50 % otpada na kućanstva. Telegram

17.10. (14:00)

Nije kemija samo bubetanje

Nenad Raos: Kemičar u kući (#44) – lijek je u češnjaku

U serijalu koji popularizira kemiju autor piše o češnjaku: Čini se da je tajna češnjaka upravo u sumporu, jer njegovi organosumporni spojevi djeluju na sulfhidrilne skupine (-SH) proteina. One ih oksidiraju i na druge načine modificiraju, a kada se protein kemijski modificira, mijenja mu se i biološko djelovanje. Samo se tako može protumačiti činjenica da organosumporni spojevi iz češnjaka blokiraju ulazak virusne čestice u stanicu domaćina, a usto inhibiraju virusnu RNA-polimerazu i reverznu transkriptazu, čime ometaju reprodukciju virusa. Organosumporni spojevi iz češnjaka djeluju i na imunološki sustav, i to na više načina, pa tako podižu opću obrambenu sposobnost organizma. Sve se to više ili manje zna, no o točnom mehanizmu djelovanja rečenih spojeva zna se malo ili ništa. Piše Nenad Raos za Bug

17.10. (13:00)

Brze i kratke

  • U pripremi je novi Zakon o službenim kontrolama koji bi trebao regulirati kvalitetu hrane na našim policama. HRT
  • Rumyesa Galgi, 24-godišnja Turkinja, službeno je najviša žena na svijetu i ušla je u Guinnessovu knjigu rekorda. Večernji list
  • U Milanu 15 000 Talijana na ulicama bez odobrenja policije prosvjeduje protiv uvođenja zelenih propusnica. 24 sata
  • Crobex u usponu četvrti tjedan zaredom, svi su sektori na burzi u plusu. Novi list
  • Danas 200 000 članova HDZ-a odlučuje o novim vodstvima na unutarstranačkim izborima. N1
17.10. (12:00)

Riječ godine - inflacija!

Upozorenje guvernera Vujčića: Rate kredita u Hrvatskoj mogle bi porasti i za 20 posto

Svi se sjećamo pojma varijabilnih kamata i problema koje su prouzročile onima koji su se zaduživali u švicarskom franku, a sad guverner HNB-a najavljuje još jedan stres za dužnike. Inflacija koja pogađa cijeli svijet odrazit će se i na kredite ugovorene s varijabilnom kamatom pa se očekuje rast rate kredita za 10 do čak 20 %. Oporavak od pandemije te rast cijene energenata utječe na kreiranje cijena nekretnina te muti vodu ionako mutnoga tržišta, a iako je scenarij malo vjerojatan, nije isključen pa guverner upozorava građane na tu mogućnost. Guverner napominje kako je za praženje stanja bitno pratiti ESB te u slučaju jačeg rasta inflacije postoje dogovoreni instrumenti. Večernji list

17.10. (11:00)

Šonje: Diktatura blagostanja i budućnost demokracije (u Europskoj uniji)

O temi o kojoj svi razmišljamo posljednje dvije godine kolumnist piše: Živimo u eri formiranja nove paradigme totalitarizma. Kada se tako nešto izgovori, dijelu ljudi prvo pada na pamet ono što se pogrešno naziva covid-fašizmom: nametanje očigledno pogrešnih ili najblaže rečeno neprovjerenih i upitnih ali vrlo snažnih epidemioloških restrikcija, što je praćeno stigmatizacijom onih koji te mjere dovode pod znak pitanja. Ono što me doista zanima u ovome tekstu, nakon što razjasnimo pojmove, jest budućnost Europske unije: transformira li se ona u otuđenu „euroslaviju“ u kojoj će „elite otuđene od naroda“ nastaviti nametati sve rigoroznija ograničenja, ili će EU pronaći novu ravnotežu kao institucionalni okvir za usklađivanje nacionalnih demokracija s principima uske međunarodne suradnje? O odgovoru na ovo pitanje zavisit će i opstanak Unije. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

17.10. (10:00)

Gimme Shelter

Odlučeno je – slušaju se Rolling Stonesi!

U neizvjesnoj anketi koja je ovaj put trajala čak dva dana na Albumu tjedna pobjedu je odnio album Let It Bleed iz 1969. godine. Forumaši su se u nikad bogatijem izboru odlučili za klasik klasičnog rocka, a valja uzeti u obzir da su mu za petama bili albumi od Tori Amos, Bajage i Instruktora, a ni Alice Cooper nije bio daleko. Ova tema na Glazbi okuplja entuzijaste koji četvrtkom predlažu sebi drage albume, a onda kroz anketu biraju što će se kolektivno slušati i komentirati. Predlagač pobjedničkog albuma tada mora otvoriti temu, što se sad za Rolling Stonese čeka. Zadnjih tjedana aktivni su bili Smog – Julius Caesar, dok je sa zakašnjenjem otvorena tema za Joni Mitchell – Blue (1971) navodno iz razloga što je autor prvo pisao uvodni tekst u Wordu i kada je htio spremiti dokument, kliknuo je na cancel i sve mu se izbrisalo, zbog čega je morao sve pisati ponovno.

17.10. (09:00)

Nitko nije cijepljen od inflacije

Inflacija pogađa i Njemačku. Cijene rastu kao nikad u zadnja tri desetljeća. Evo što je i koliko poskupjelo

Ako ste mislili da je gore bolje i da Obećana Zemlja nema probleme, prevarili ste se jer inflacija pogađa i meku hrvatskih gastarbajtera, doduše ne u tolikom obujmu da bi se dogodile tektonske promjene. Stopa inflacije od 4,1 % u rujnu ukazala je na to da nitko nije nedodirljiv, a posljedica je rasta cijene energenata te veće potražnje uslijed popuštanja pandemije. Najviše će je njemački građani osjetiti na grijanju jer cijena mazuta narast će za 76,6 %, no u rujnu je narasla i cijena hrane pa se i tu osjeti pritisak inflacije. Porasle su i cijene građevinskog materijala te automobila, a nedostatak radne snage i dizanje minimalne plaće potaknut će dodatna poskupljenja. Tportal

17.10. (08:00)

Spasili ga... ili mu odmogli?

Ovaj je jelen hodao s automobilskom gumom oko vrata dvije godine

Iz Službe za parkove i divljinu Colorada izvijestili su o ovom neobičnom slučaju. Oni su, naime, morali uspavati 4 i pol godišnjeg jelena, da mu prvo uklone rogove pa tek onda skinu gumu s vrata. To im je uspjelo tek iz četvrtog pokušaja u tjedan dana. Guma je bila puna borovih iglica i prljavštine, što je bilo dodatno opterećenje za životinju, a rogove su morali rezati iz krajnje nužde. Bilo je teško skinuti tu gumu. Bilo bi nam draže da smo mogli samo presjeći gumu, no nismo mogli da prerežemo čelični okvir u pneumatiku. Podravski