Danis Tanović gost je ovogodišnjeg 9. međunarodnog festivala “Taste the Mediterranean”. Povezano je to motivom hrane i s njegovim novim filmom “Deset u pola” koji je oduševio publiku svojim poetskim opisom Sarajeva, a ideja je nastala baš u Splitu. Nagrađeni redatelj premijeru filma uspio je ove godine održati uživo te pazariti izravnu reakciju publike, a u hrvatska kina stiže u studenom. Osvrnuo se i na hrvatsku kinematografiju te je usporedio sa srpskom rekavši kako postoji velika razlika u količini ulaganja, a pohvalio i ovogodišnju nagrađivanu “Murinu”. Intervjuira Marko Njegić za Slobodnu Dalmaciju

• Ivana Bodrožić za roman “Sinovi, kćeri” osvojila prestižnu nagradu Meša Selimović 2020. Telegram
• Hrvatska ženska rukometna reprezentacija pobijedila je u kvalifikacijskoj skupini 4 za EURO Češku 26:24. Tportal
• HDZ i dalje vodi na CRO Demoskopu sa 28 % priklonjenih birača, a drugu poziciju preuzeo Možemo! sa 17,1 %, SDP pao na treće mjesto sa 16,1 %. N1
• Vulkan na Kanarima već tri tjedna izbacuje lavu, danas je izbacivao blokove velike poput trokatnice, a u pomoć stiže i španjolska mornarica radi čišćenja pepela. 24 sata
• Večeras se na San Siru u 20:45 igra finalna utakmica drugog izdanja Lige nacija, a finalisti su Francuska i Španjolska. HRT

Moglo bi se reći da je priča, dakle, protagonist novog romana Drage Glamuzine. Priča, odnosno onaj osjećaj koji u čovjeku nastaje kada sluša nešto nevjerojatno i pita se: ma, baš, pa što će se iduće dogoditi? Postavke ‘Drugog zakona termodinamike’ vrlo su jednostavne, upravo kazališne (predlažem da lik Svena, organizatora ove epske istina izazov igre – koji kao kakav šaman brine o atmosferi i goni ostale da govore – igra Krešimir Mikić). Čitava radnja romana događa se u jednoj noći u kući na Zelenjaku i to kod, glavom i bradom, književnika Zorana Ferića. Društvo se okupilo povodom zagrebačkog gostovanja celebrity kolege Jonathana Franzena, a Franzen i Ferić su, pritom, jedine prave ličnosti u knjizi, dok su ostali likovi fikcionalizirani. Piše Vid Barić za Tportal

Zapošljavanje u Hrvatskim šumama oduvijek je bilo poslovično, a trenutačno se bore s natječajem za zaštitara od kojega traže “Certifikat menadžera korporativne sigurnosti” koji u Hrvatskoj izdaje jedna udruga., a sve pod geslom da žele nagraditi ljude koji napreduju i rade na svojoj edukaciji. Iako su nakon dva žalbena postupka morali revidirati propozicije natječaja, čini se da još nisu nadomak rješenju, a građani su za ta četiri mjeseca četiri mjeseca platili 10 tisuća kuna troškova zbog žalbi za certifikat koji nije reguliran zakonom kao nužan. Telegram

O navedenom uručenju odličja kolumnist piše: Novinarski profesionalizam i Milorad Vučelić ne mogu se upotrebiti u istoj rečenici, jer nema suprotnijih pojmova i pojava na zemlji. Teško je proceniti kada je to Vučelić bio odaniji novinarskom profesionalizmu: kao direktor Radio-televizije Novi Sad 1991/92. ili kao direktor Radio-televizije Srbije u periodu od 1992. do 1995. godine. Na obe funkcije bavio se istim poslom koji nema veze sa novinarstvom – ratnim huškanjem i ratnom propagandom za račun režima balkanskog kasapina. RTS je pretvorio u TV Bastilju koja je svoja otrovna propagandna zračenja ispuštala svakog Božjeg dana. Piše Tomislav Marković za Al Jazeeru

Ako ste ikad pogledali nekakvu doktorsku seriju, sigurno ste čuli ime John Hopkins. Riječ je o prestižnoj instituciji na kojoj se školuju najbolji liječnici, a jedan je od njih dr. Duduković specijaliziran za plastičnu kirurgiju. U članku iznosi svoje viđenje zahvata te objašnjava razliku između plastične i estetske kirurgije, no govori i o napretku same grane neinvazivnijim metodama rada. U Hrvatskoj je, kao i u svijetu, najviše zahvata na grudima, a zatim, pomalo različito, slijedi rhinoplastika po čemu prosječan čitatelj može zaključiti kako prosječnom Hrvatu nos nije baš ponos. No, ozbiljnosti teme radi, treba naglasiti da plastična kirurgija nije samo stvaranje većih grudi nego ozbiljna grana medicine koja i spašava živote, kad je rade sposobni ljudi te kad su pacijenti realni u željama ako je riječ o estetskim zahtjevima. Telegram

U emisiji Nedjeljom u 2 gostovala je omišaljska Mirela Ahmetović, politička tajnica SDP-a, a u emisij je najviše govorila o aktualnoj krizi u stranci te izrekla stav da se članstvo neće osuti nakon izlaska 14-ero zastupnika i osnivanja novoga kluba. Dotaknula se i omišaljskih prilika istaknuvši kako se mnogo polučilo u obrazovanje pa tako školarci imaju besplatne udžbenike te još jednom potvrdila svoje neslaganje s postavljanjem plutajućeg LNG terminala koji osim što ugrožava sigurnost stvara buku i pjenu u moru te nije u skladu sa željama mještana. Istaknula je kako podupire predsjednika u odlukama koje smatra ispravnima, dok je naglasila kako ne bi vratila odličje Glavašu. HRT

• Grad Dugo Selo rapisao javni poziv za subvencioniranje energetske obnove pročelja stambenih objekata za 2021. godinu. Traje do kraja godine. Zgradonačelnik
• Zbog Zagrebačkog maratona većina centra bit će zatvorena za promet, a promijenjene su i tramvajske linije. N1
• Tyson Fury u 11. rundi nokautom pobijedio Deontaya Wildera i zadržao naslov prvaka. HRT
• Pripuz kreće u akciju ovrhe Holdinga zbog duga od 11 milijuna kuna. Tportal
• Nastavlja se hladno i oblačno vrijeme, a dva centimetra snijega na Zavižanu najavljuju prave zimske uvjete. Jutarnji list

Michetti je zajednički kandidat desnog centra za gradonačelnika Rima te je u vodstvu nakon prošloga kruga, a prašinu je digla njegova prošlogodišnja antijudaistička izjava kojom u pitanje postavlja pijetet prema žrtvama holokausta. Kosture iz ormara izvadio je Il manifesto, a židovska zajednica ističe kako su njegove misli opasne i nazadne. S obizom na to da u Općinsko vijeće svakako ulazi Rachele Mussolini, unuka poznatoga diktatora, Rim bi mogao poprimiti nove boje koje smo već gledali. Jutarnji list

Svoju recenziju filma “Toma” koji čini se ima odlične odjeke u publike kolumnist je sročio u riječi: Ima možda i dve nedelje otkako sam odgledao film „Toma“, ali sam strpljivo čekao da se potrevi neka tmurna subota, dan za kulturu, posle koje će osvanuti tmurna nedelja, najtužniji dan, pa da tek onda napišem amatersku recenziju filma. Po mom amaterskom, filmofilskom mišljenju, „Toma“ je najkompletniji srpski film „ikada“, što rekle novindžije. Jeste to tzv. bioskopski film – dakle film snimljen s namerom da bude masovno gledan – ali to je film koji je gledan (i koji će biti gledan) s jakim razlogom – pride i sa uživanjem – što u Srbiji nije uvek slučaj. Piše Svetislav Basara za Kurir

Inicijativa “Pravo svakog djeteta na školski obrok” razotkrila je zastrašujuće podatke da svako četvrto dijete nema za školski obrok. Razlike koje su postojale prije poplava i potresa samo su se produbile, a inicijativa sad podupire ideju da svako dijete u hrvatskim školama ima pravo na besplatno hranjenje. No, problem je što u Fondu nemaju ni za djecu u potrebi pa tako 25 % njih ispadne iz kvote te se nešto hitno treba promijeniti. Među ostalim i stav roditelja koji se srame prijaviti vlastito dijete za besplatan obrok, a to je širi i dublji društveni problem. N1

Dimnjačaru i njegovoj ženi umro je sin, jer ga nisu na vrijeme odveli liječniku. Možda je doista za to kriva fatalno i fanatično protumačena vjera u Višnu. To svakako može biti, kao što je bivalo, i svakodnevno biva, da poklonici Boga jedinoga, katolici, pravoslavni i muslimani zanemaruju razum i medicinu. Pa nije li upravo tog dana dok smo nesretne roditelje gledali u lisicama neki pomahnitali katolički pop ispred zagrebačkog Rebra predvodio demonstracije protiv cijepljenja i testiranja na covid-19, kako medicinskih radnika, tako i svih ostalih? Mislite da to nije usporedivo s time što dvoje vaišnavista nisu dijete odveli liječniku? U medicinu se, kao u najuzvišeniji ljudskom pameću stvoreni izraz zdravog razuma, pouzdajemo, ili se u medicinu ne pouzdajemo, nego vjerujemo isključivo u Boga, koji kod nekih nastanjuje i teorije zavjere, pa se bori protiv Billa Gatesa, komunista, Židova i masona. To što je nekim nesretnim ljudima umro dječak, jer su oni zanemarili medicinu, samo je jedna od krajnjih konsekvenci društva koje se odriče razuma. Piše Miljenko Jergović

• Zbog nestašice goriva, u Libanonu prestale raditi dvije najveće elektrane. N1
• U regiji Tatarstan pao ruski zrakoplov, poginulo je 19 osoba. HRT
• Adele objavila dio novog singla i oduševila obožavatelje koji dugo iščekuju novi album. Jutarnji list
• U njemačkim supermarketima prodaju meso najlošije kvalitete. Novi list
• HAC pregovara s Telepassom o uvođenju talijanskih ENC uređaja na naše autoceste. 24 sata

Ne bih da branim psovanje u javnom prostoru pa makar to bilo i u formi podcasta, ali piščev vulgarizam izrečen u kontekstu apsurdnog poređenja javnog medijskog servisa koji to odavno nije sa jednom privatnom televizijom koja se uz sve slabosti drži starog novinarskog pravila audiatur et altera pars (poslušajmo i drugu stranu), mnogo je više od psovke. To je poruka i svojevrstan oblik otpora. Liči to pomalo na onog anonimnog Beograđanina koji je centralnim gradskim ulicama kao znak protesta vozio kamion i na njemu toi-toi kabine na kojima je pisalo pokretna kancelarija Gorana Vesića (zamjenika gradonačelnika), aludirajući na Vesićevu pokretnu kancelariju koju je nedavno o trošku svih Beograđana instalirao na jednom kamionetu. Piše Goran Mišić za Al Jazeeru

Nekonstrukcijski radovi na Baniji već se izvode, no oni konstrukcijski, na objektima koji su zapravo prioritet, još čekaju. Nade se polažu u izmjenu Zakona o obnovi koja je na redu u četvrtak na sjednici Sabora, no mnogi sumnjaju u njihovu korisnost. Dok se država kao i uvijek odlikuje sporošću, izvođači radova fušare pa se mnogi žale na neadekvatnu obnovu, a država opet obećava stati takvima na kraj i poziva građane da prijavljuju nepravilnosti. Neki građani nisu dobili ni kontejnerski smještaj, a dolazak zime postavlja pitanja njihova sigurna smještaja. N1

Kolumnist vještim marketingom preporučuje kupnju vlastite knjige o vrućoj temi eura riječima: Očito je da imam komercijalni interes da do referenduma doista i dođe, jer bismo začas rasprodali preostale zalihe knjige. Ako do referenduma dođe, nadam se fer borbi i glasanju, kao i ishodu „za“. No realno, referendum o euru nema smisla… Ako imamo u vidu realne ekonomske mehanizme – ono kako oni stvarno funkcioniraju – onda ćemo možda s manje strasti raspravljati i o euru i shvatiti da se pristupanjem europodručju ni na koji način ne umanjuje naš suverenitet i moć da utječemo na stvari koje nas okružuju. Međutim, za razumijevanje funkcioniranja gospodarstva (i sustava cijena) treba čitati knjige. Puno knjiga. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

Za razliku od naših političara, suočeni s optužbama za koruptivna djela, austrijski daju ostavku. Kancelar Sebastian Kurz tako je odstupio s dužnosti nakon podignute optužnice koju i dalje niječe, a kao svoga nasljednika vidi Alexandera Schallenberga. Ostat će čelnik austrijske Narodne stranke (ÖVP) te biti novi šef Kluba ÖVP-a u Nacionalnom vijeću austrijskog parlamenta te i dalje imati veliku moć u svojim rukama. Večernji list