09/03/2022 - Monitor.hr
09.03.2022. (23:00)

Mogući fijasko

Arhivanalitika: Putinova strateška računica

Nasuprot narativu o generalnoj učinkovitosti proturuskih sankcija nakon aneksije, glavnog krivca za gospodarsku stagnaciju Rusije treba ipak tražiti u niskoj cijeni sirove nafte. Putin i njegovi savjetnici u Kremlju bili su ohrabreni činjenicom da se ovisnost EU o ruskom plinu paradoksalno povećala tijekom razdoblja sankcija nakon 2014. Takvo je promišljanje bilo ojačano uvjerenjem Kremlja da se SAD i EU ne samo ne mogu međusobno dogovoriti oko koordiniranog popisa oštrih gospodarskih sankcija. Osim toga, valja istaknuti još nekoliko dodatnih motiva koji su ubrzali Putinovu odluku. Ukrajina, koja je sve snažnije ekonomski integrirana s EU, prijetila je početi replicirati gospodarski uspjeh Poljske i time narušiti privlačnost ruskog modela državnog kapitalizma u očima ruskih državljana… Ekonomski lab

09.03.2022. (23:00)

Umanjenice i druge diverzije

Kako je Putin uništio slobodne medije u Rusiji?

Mnogo vodećih ruskih novinara pobjeglo je iz Rusije nakon ilegalnog anektiranja Krima 2014. Otišli su u baltičke zemlje, posebice Latviju, Poljsku i Gruziju, odakle su nastavili raditi. Sada, dok bijesni rat u Ukrajini, a ruska vlada izglasava drakonsku cenzuru, takvo bježanje postalo je egzodus. N1 donosi pregled kako je ruska vlast provodila cenzuru, odnosno reagirala na “nepodobne” medijske napise i emitirani sadržaj. Korištenje riječi „rat“ kršenje je novog zakona koji brani medijima u Rusiji da izrazima „rat“, „napad“ ili „invazija“ opisuju odluku Vladimira Putina da svoje trupe pošalje u Ukrajinu. Umjesto zabranjenih izraza, mediji moraju koristiti orvelijansku frazu Kremlja: „posebna vojna operacija.“ Izraz „ne ratu“ postao je moto Rusa koji riskiraju, ponekad brutalna, uhićenja da bi izišli na ulice i prosvjedovali u gradovima diljem zemlje, ponekad noseći transparente s istim izrazom, piše CNN.

09.03.2022. (22:00)

Brze i kratke

  • Britanija: Rusi su priznali da u Ukrajini koriste termobarično oružje (N1)
  • Rusi bombardirali dječju bolnicu, blokirana evakuacija iz Buče (Nacional)
  • Ukrajina: Postoji rizik od curenja radijacije u Černobilu, UN-ova agencija za atomsku energiju nije ustanovila “presudan utjecaj na sigurnost” (N1)
  • Ravnatelj SOA-e: Hrvatska je sigurna, nema izravnih prijetnji za naše građane (Nacional)
  • Hrvatska obnavlja strateške robne zalihe hrane, Vlada stavila oznaku ‘vrlo tajno‘ (Tportal)
09.03.2022. (21:00)

U društvu disfunkcionalnih država

CNN: Što sprečava Kinu da zaustavi rusku invaziju u Ukrajini?

Kad je rat počeo prije gotovo dva tjedna, odgovor Kine je bio zaglupljujuće predvidljiv: krivnja je na Zapadu, sankcije su kontraproduktivne, a “sve strane” bi se trebale suzdržati od nasilja. Ali 10 dana kasnije, ministar vanjskih poslova Wang Yi pojačao podršku Moskvi, i u ponedjeljak rekao za Rusiju da je “najvažniji strateški partner” Kine. Kao odgovor na sve veća nadanja na Zapadu da bi Kina mogla iskoristiti svoj utjecaj na Moskvu i preuzeti ulogu posrednika, Wang Yi je rekao da bi Kina to mogla napraviti “kad bude pravo vrijeme”. Oklijevanje Kine nije ništa novo, ali u stvarnosti Kina pati od tolike opsesije jednim vrlo uskim setom pitanja da na međunarodnoj pozornici jednostavno nije u stanju igrati išta više od tipske glumice – odrađuje uvijek neke vrlo specifične uloge, ali inače nedorasla zadatku. N1

09.03.2022. (20:00)

I bi glasba

Jergović: Berlinska filharmonija u Zagrebu, put u promičbu

Postoji nešto što je prije tisuću-dvije godina duboko izobličilo i preobrazilo čovjeka našeg doba: veselje se u glazbi, kao ni u književnosti, ne podnosi lako i bez trunke ironije. Čak se i komedije zasnuju na nekom nesretnom događaju. A veselje u glazbi proizađe iz ruganja ili djetinjenja. Brahms se ne ruga, a je li Brahms dijete, to ja danas ne mogu znati. Finale prođe bez bisa. Ozbiljni orkestri ne sviraju na bis. Ne postoji kraj poslije kraja. Malo sam toga tako intenzivnog uživo doživio kao što je ova Brahmsova Druga simfonija, u Lisinskom 19. veljače 2022, u izvođenju Berlinske filharmonije. Vjerojatno je to isto netko mogao reći i za Beethovenovu Eroicu, 15. listopada 1943. Kaže Miljenko Jergović na svom blogu (a prenio Autograf).

09.03.2022. (19:00)

Što smo rasli, rasli smo

Ekonomske posljedice sukoba Rusija-Ukrajina: Predstoji stagflacija

Rusko gospodarstvo će u 2022. biti u velikim poteškoćama, pa će zapasti u duboku recesiju. Sankcije su posebno usmjerene na velike ruske banke, državni dug, oligarhe, kontrolu izvoza visokotehnoloških komponenti. Rusija je prikazala relativno jake financijske podatke: nisku razinu javnog vanjskog duga, stalni suficit na tekućem računu, kao i značajne devizne pričuve (oko 640 milijardi USD). Međutim, zamrzavanje koje su zapadne zemlje depozitari nametnule sprječava Rusku središnju banku da ih rasporedi i smanjuje učinkovitost ruskog odgovora. U ostatku svijeta ekonomske će se posljedice osjetiti uglavnom kroz rast cijena roba, što će potaknuti već postojeće inflatorne pritiske. Kao i uvijek kada cijene roba rastu, posebno će biti pogođeni neto uvoznici energenata i prehrambenih proizvoda, uz prizor velikih poremećaja u opskrbi. Lider

09.03.2022. (18:00)

EU za postupan prekid uvoza ruskih energenata

Program koji predviđa postavljanje novih temelja za europsku energetsku opskrbu zove se “REPower EU”. Šefovi zemalja EU-a o njemu će razgovarati već krajem ovog tjedna na zajedničkom samitu. „Znatno prije 2030. godine” EU bi, kako je najavljeno, trebala postati neovisna od fosilnih goriva iz Rusije i razviti sigurne, plative i održive izvore energije. Istodobno treba pronaći odgovore na rastuće cijene energenata za potrošače i također treba osigurati zalihe plina za narednu zimu. Sve se to ionako trebalo utvrditi kako bi se postigao klimatski cilj za 2050. godinu. Sada bi sve trebalo ići mnogo brže i upravo je to najveći problem: jer jasno je da su za Europljane trenutne energetske sankcije protiv Rusije posljednje sredstvo. DW

09.03.2022. (17:00)

Mrtve duše i poneki heroj

Ples sa utvarama u Ukrajini

U ovom je trenutku najvažnije slijediti princip u kojem treba biti na strani progonjenog u odnosu na progonitelja. I duboko biti svjestan da izvikivanje “Slava Ukrajini”, samo po sebi ništa ne znači. To će biti isto kao “Slava mrtvima”, ukoliko Zapad bude čekao s intervencijom, kao što je to bio slučaj u Sarajevu. Ta, zakašnjela akcija, i danas je ozbiljan problem u odnosima između članica Evropske unije. U tom slučaju, ukrajinski scenarij može potrajati decenijama. Što je logosu Zapada nepojmljivo, ali sasvim očekivano na mjestu gdje je historijski protok vremena često okrenut unatrag. Lupiga

09.03.2022. (16:00)

Brze i kratke

  • Američki izvoznici LNG-a profitirali na ratu u Ukrajini, izvoze rekordne količine plina u Europu, siromašnijim zemljama prodaju prljavija goriva (Tportal)
  • Davor Štern za N1: Napuniti skladište plina bit će basnoslovno skupo (N1)
  • Usporedili satelitske snimke neba nad Ukrajinom prije mjesec dana i sad (Index)
  • Nove izbore želi čak 42,9 posto građana, a njih 49,7 posto otvori li se istraga i protiv Aladrovića (Nacional)
  • Festival svjetla Zagreb od 16. do 22. ožujka s porukom zajedništva i mira (N1)
09.03.2022. (15:00)

Nuklearka Černobil je bez struje. Koje su moguće posljedice?

Ukrajinski dužnosnici kažu da ne znaju kolika je razina radijacije u Černobilu, nakon što su ga ruske snage zauzele ranije tijekom invazije. Navode da je u skladištu pohranjeno oko 20.000 potrošenih gorivnih sklopova koji zahtijevaju konstantno hlađenje, što je moguće samo ako ima struje. Zbog toga će temperatura u bazenima rasti, uslijed čega može doći do porasta radioaktivnih tvari i njihovog ispuštanja u okoliš. Vjetar može prenijeti radioaktivni oblak u druge regije Ukrajine, Bjelorusije, Rusije i Europe. Nadalje, u objektu neće biti ventilacije zbog čega će osoblje biti izloženo opasnoj dozi radijacije. Sustav za gašenje požara također ne radi što predstavlja ozbiljnu opasnost u slučaju izbajanja požara, primjerice uslijed pada projektila na objekt. N1

09.03.2022. (13:00)

U nemilosti

Rat u Europi 2.0: Većina stanovništva neće moći napustiti gradove

Kad civilno stanovništvo napusti neki grad vojska koja napada ga može lako zauzeti. Tu imamo jasno stajalište: Evakuiramo samo ako to žele obje strane i ljudi kojih se to tiče. Tada ih podupremo. Da ništa nije bilo od najavljene evakuacije Mariupolja prošlog vikenda, grada na crnomorskoj obali, ne mora čuditi. Po ukrajinskim navodima grad je trebalo napustiti 200.000 od oko 440.000 stanovnika. Ako bi se ljude htjelo evakuirati odjednom „trebao bi vjerojatno dugi, možda dvotjedni prekid vatre.“ Pokušat će se dakle u više navrata. Pouka: Unatoč izuzetno velikom broju izbjeglica većina ljudi će ostati. DW

09.03.2022. (12:00)

Ništa jednostavno, a ni brzo

Što bi se dogodilo kad bi ruski plin prestao pristizati u zapadnu Europu?

Ben McWilliams kaže da bi trebalo biti lakše pronaći alternativne dobavljače nafte nego plina jer nema toliko plinovoda. Nešto nafte dolazi iz Rusije, ali ima i velikih količina s drugih strana. Ionako visoke cijene grijanja još bi više porasle. Ruski plin čini oko 40% uvoza prirodnog plina u EU. Ako bi ovaj izvor presušio, Italija i Njemačka bi bile posebno ranjive. Europa bi se mogla okrenuti drugim izvoznicima plina, kao što su Katar, Alžir i Nigerija, ali postoje praktične prepreke brzom povećanju proizvodnje u tim zemljama. Think-tank Bruegel smatra da bi Europa mogla uvoziti više ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz SAD-a ako bi Rusija zaustavila isporuku plina Europi. Index

09.03.2022. (11:00)

Svega sve manje

Čavrak: kako će invazija na Ukrajinu utjecati na inflaciju

Što se tiče inflacije koja se nedavno probudila, ona bi i dalje bila izvan fokusa da se nije dogodila pandemija zbog koronavirusa koja je u rekordno kratkom roku poremetila sve gospodarske tokove. Iznenadna eskalacija straha za zdravlje građana potaknula je vlade u cijelom svijetu da na nekoliko mjeseci zaustave svoja gospodarstva. Ako pretpostavimo sposobnost nacionalnih vlada da usidre inflacijska očekivanja i da se tijekom godine ublaži pritisak pandemije, može se očekivati obuzdavanje inflacije koje bi se moglo događati sukladno smanjenju problema u lancima proizvodnje i opskrbe. Tome bi mogla pridonijeti i promjena monetarne politike velikih središnjih banaka. Gost kolumnist Vladimir Čavrak za Nacional.

09.03.2022. (10:00)

Brze i kratke

  • Analitičari: Ako Putin zatvori Sjeverni tok 1, Europa će ući u velike probleme (Index)
  • Brojne današnje naslovnice britanskih medija slave Zelenskog (Index)
  • Vučić: Ako Putin napravi ono što mislim da hoće, slijedi užasna katastrofa (Index), Srbija zaustavlja izvoz pšenice, brašna, kukuruza i ulja: Nalazimo se u najvećoj krizi od 1945. godine (Tportal)
  • Rusi tvrde da imaju tajne ukrajinske dokumente: Detaljno su opisali napad (Index)
  • Dobronićev dopis: Narodne novine nezakonito angažirale tvrtku za izborne listiće (Nacional)
09.03.2022. (09:00)

Na snazi primirje za izlaz civila iz Kijeva i još četiri grada, u Kijevu se čuju eksplozije

Harkiv, Černihiv, Sumi i Mariupolj i dalje su okruženi ruskim snagama, a ruska vojska nastavlja granatirani ove gradove. Iz ministarstva navode da su ukrajinske zračne snage ostvarile priličan uspjeh u borbi protiv ruskih modernih borbenih zrakoplova. Britansko ministarstvo obrane kaže da, iako se borbe nastavljaju u blizini Kijeva, ruske snage ne uspijevaju napraviti nikakav ozbiljan proboj. Ljudi su napuštali ukrajinske gradove Irpin, blizu Kijeva i Sumi putem evakuacijskih ruta… Index, Nacional

09.03.2022. (08:00)

Analiza CNN-a: Putin je zdrobio otpor kod kuće i provodi pokolj u Ukrajini. Nitko ga ne može zaustaviti

Putinova spremnost da bombardiranjem baci Ukrajinu na koljena i potpuno nepotrebno gađanje nevinih civila za koje on inzistira da su bliski Rusima znači da humanitarna kriza tek počinje. Više od milijun izbjeglica već je napustilo svoje domove, prema podacima Ujedinjenih naroda. A izgledno je da će za njima krenuti milijuni novih, dok rat uništava živote cijelih obitelji, radna mjesta, i cijele zajednice. A bit će i na tisuće civila koji će zasigurno glavom platiti ovaj oduljeni ruski blitzkrieg, prenosi N1. Putin, koji želi iznova nacrtati post-hladnoratovsku kartu Europe, sada je autor slika potpuno suprotnih onim scenama veselja i slavlja otprije tri desetljeća, time što vodi neumorno bombardiranje koje bi trebalo Rusiji vratiti status velesile. Nacional