16/03/2022 - Monitor.hr
16.03.2022. (23:40)

Najveći dug posjeduje Gazprom

Putin namjerava vanjski dug platiti u rubljama

Moskva bi trebala platiti 117 milijuna dolara kamata na dvije državne obveznice denominirane u dolarima ili riskira bankrot, a još 615 milijuna dolara dospijeva kasnije tijekom mjeseca, piše Al Jazeera. Sjedinjene Države, Europska unija i saveznici uveli su stroge sankcije Moskvi. Kazne su zamrznule više od polovice imovine središnje banke od 300 milijardi dolara i dovele do pada rublje za 35 posto u odnosu na američki dolar. Stotine zapadnih tvrtki također su otada povukle posao iz zemlje. Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da će Moskva izvršiti plaćanja, ali u rubljama sve dok sankcije ne dopuštaju nagodbe u dolarima. Plaćanje u lokalnoj valuti, a ne u dolarima, moglo bi pokrenuti značajan val bankrota – nezamisliv prije samo nekoliko tjedana. Rusija i ruske tvrtke duguju oko 150 milijardi dolara u stranoj valuti. Neplaćanje duga moglo bi otjerati nekoliko preostalih stranih ulagača Rusije iz zemlje, dodatno je izolirajući. Ruska vlada zapravo i nije toliko dužna. Dio njihove strategije “tvrđave Rusije” bio je izgradnja bilance Moskve, prvenstveno deviznim rezervama i s nešto zlata, a zatim održavanje niske razine duga.
Slobodna Dalmacija

17.03.2022. (00:00)

Kap po kap

Modernizacija sustava za navodnjavanje je neophodna

Klimatske promjene imaju veliki utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju. Najveći problem je deficit vode koji se definira kao razlika između potreba za vodom specifičnih za usjeve i one koja je raspoloživa kroz padaline. Pored smanjenih količina oborine sve veća je potreba za navodnjavanjem usjeva. Zbog smanjene količine padalina i potrebe iz drugih sektora potrebne su mjere prilagođavanja i integrirano upravljanje vodama, često na razinu sliva. Stopa zahvaćanja vode procjenjuje se na 24 posto za cijelu Europsku uniju. Prema podacima FAO, poljoprivreda je odgovorna za otprilike 70 posto ukupnog povlačenja tog resursa u svijetu. Agroklub

16.03.2022. (23:00)

Iz lošeg modela u još gori

Kako neki nakladnici Ministarstvo koriste kao jedini izvor prihoda

Ministrica Nina Obuljen Koržinek promijenit će model otkupa knjiga za knjižnice od iduće godine. Taj model trebao bi izbjeći apsurdne situacije – da neki nakladnici imaju i više od 70 posto udjela sredstava Ministarstva u godišnjem prihodu ili da nakladnik u sedam godina dobije 10 milijuna kuna. Novi model sadrži jednu veliku promjenu – sada se odgovornost odabira naslova s članova Kulturnog vijeća za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost, koje je dio Ministarstva i ima savjetodavnu ulogu, ‘’prebacuje’’ na knjižnice. Zajednica nakladnika i knjižara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori taj model nisu prihvatili jer, kako su rekli Nacionalu, smatraju da će tako dodjela novca biti netransparentnija.

16.03.2022. (22:00)

Brze i kratke

  • Hoće li Kina okrenuti leđa Rusiji? Kineski dužnosnik: Moramo raskinuti s Putinom (Index)
  • Potres od 7.3 stupnjeva kod Fukushime, izdano upozorenje za tsunami (Index)
  • Ukrajina: Bombardirano kazalište sa stotinama civila. NATO: Putinov plan je propao (Index)
  • Banožić tvrdi da su u NATO-u otklonjene nedoumice da je letjelica bila naoružana, razgovarao i o air-policing misiji koju bi Mađari radili u hrvatskom zračnom prostoru (Tportal)
  • General pobrojao slabosti ruske vojske koje je otkrila invazija: pogrešno planiranje, pretjerano optimistične obavještajne projekcije o tome kako će se sukob odigrati, podcjenjivanje ukrajinskih snaga i naroda, neodgovarajuće održavanje i logistika, neimpresivna oprema, oslanjanje na ročnike i nemogućnost organiziranja učinkovitog cyber-ratovanja (N1)
  • Poljski veleposlanik: Putin želi da Hrvatska i Poljska izađu iz NATO-a (N1)
16.03.2022. (21:00)

Sve dok je ovaca...

NFT – ‘Nezamjenjiva’ obmana koja nalikuje na piramidalnu shemu

Non-fungible-token (NFT) je kriptografski generirana datoteka koja se može kupovati i prodavati, a sprema se u digitalnu evidenciju transakcija zvanu blockchain.  Zbog svoje tehnološke opskurnosti i futurističke reputacije, domaćoj publici je i dalje dostupno relativno malo kritičkih osvrta koji se bave ključnim problemima NFT-ova: neodrživim špekularenjem, negativnim utjecajem na okoliš i opasnom desno-liberterijanskom ideologijom koju propagiraju. Nemaju nikakve zakonske veze s autorskim pravima – blockchain i crypto entuzijasti ideološki su suprotstavljeni državnoj regulaciji i većina projekata u toj sferi proizlazi iz desno-libertarijanske ideologije. Za razliku od umjetnih crypto zajednica za bogate, na internetu desetljećima nastaju organske i solidarne zajednice koje od svojih članova ne zahtijevaju nikakve financijske uloge – nekad su to bili BBS-ovi, forumi, blogovi, tumblr itd. No, crypto entuzijasti i korporacije neće stati na svojim country klubovima – kroz tzv. Web3 platforme žele dovesti financijalizaciju u svaki kutak interneta i svakodnevnog života kako bi mogli naplaćivati rentu za najbanalnije stvari. Kulturpunkt

16.03.2022. (20:00)

Objavljen dokument iz pregovora, ima 15 točaka, NATO: Ruski izvorni plan je propao

  • Zelenskij se obratio američkom Kongresu
  • Kremlj objavio plan za Ukrajinu, želi da bude neutralna poput Austrije
  • Ukrajina ih je odbila
  • U borbama u Ukrajini ubijen je četvrti ruski general, tvrdi Ukrajina
  • Pogođen stambeni neboder u Kijevu, čule se eksplozije u Odesi i Zaporižji
  • NATO sprema novi plan. Zadatak izrade novog plana za zaštitu od Rusije danas će dobiti vojni zapovjednici, a planovi bi trebali uključivati više vojnika i proturaketnu obranu u istočnoj Europi
  • U Kijevu traje 35-satni policijski sat
  • Premijeri Češke, Poljske i Slovenije sastali su se u Kijevu s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim
  • Pregovori će se nastaviti. Ukrajinski predsjednik Zelenskij rekao je da razgovori postaju realističniji, a Putin je rekao da ostaje pri ranijim stavovima

Index

16.03.2022. (19:00)

Protiv nestašica

Intel najavio ulaganje od 80 milijardi eura u razvoj i proizvodnju čipova u EU

Sveobuhvatni će plan, koji će trajati deset godina, uključivati cijeli dobavni lanac, od istraživanja i razvoja, preko proizvodnje čipova pa sve do razvoja novih tehnologija za pakiranje. 17 milijardi eura bit će uloženo u modernu megatvornicu čipova u Njemačkoj (gdje će raditi oko tri tisuće ljudi), u Francuskoj će niknuti laboratorij za istraživanje i razvoj, dok će ljevaonice i drugi pogoni biti izgrađeni u Irskoj, Italiji, Poljskoj i Španjolskoj. Očekuju se i pozitivni efekti “prelijevanja” ovog ulaganja i na ostatak tehnološke industrije EU, kao i na ostale države članice, uz započinjanje novog ciklusa inovacija. Bug

16.03.2022. (18:56)

“The Batman” podigao Nirvanin “Something in the Way” na vrh slušanosti

16.03.2022. (18:00)

Kao na Jalti

Zelenski s premijerima Poljske, Češke i Slovenije

Dok ruska vojska pokušava sa svih strana opkoliti ukrajinsku prijestolnicu, premijeri Poljske, Češke i Slovenije EU došli su u posjet Kijevu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je na Telegramu video na kojem se može vidjeti kako s Mateuszom Morawieckim (Poljska), Petrom Fialom (Češka) i Janezom Janšom (Slovenija) razgovora u prostoriji bez prozora. Ukrajinski predsjednik se zahvalio šefovima vlada tri članice EU-a na posjeti. “To je snažan znak podrške. To zaista cijenimo”, rekao je Zelenski. “Siguran sam da s ovakvim prijateljima, s ovakvim zemljama, susjedima i ovakvim partnerima možemo pobijediti.” DW

16.03.2022. (17:00)

Na krivoj strani ideologije (i povijesti)

Zašto srpski rusofili obožavaju Putina?

U desetinama ruskih gradova svakodnevno se odvijaju demonstracije protiv rata u Ukrajini i Putinovog zločinačkog režima. Policija svakog dana hapsi hiljade nepokornih građana Rusije, mlati ih i zlostavlja na razne načine zato što su se drznuli da se usprotive diktatoru. Za srpske rusofile ti demonstranti očigledno ne spadaju u ruski narod. Srpski rusofili zaista obožavaju Ruse, ali selektivno, nije njihovo srce tako veliko da u njemu ima mesta baš za sve žitelje najveće slovenske zemlje. Na primer, ne vole opoziciju, ne podržavaju Alekseja Navaljnog koji čami u Putinovom kazamatu, a nije im drag ni Boris Njemcov. Vole rusofili rusku kulturu, ali nemaju nimalo razumevanja za spajanje aktivizma i umetnosti. Lupiga

16.03.2022. (16:00)

Brze i kratke

  • Kremlj objavio plan za Ukrajinu: traži se da Ukrajina održi neutralan status i ostane izvan NATO-a. Zemlja bi i dalje imala svoje oružane snage (Index)
  • Puhovski o predsjednikovoj zabrani preleta aviona: Milanović funkcionira potpuno impulzivno i bez razmišljanja, poput iznerviranog pubertetlije (Tportal)
  • Elon Musk promijenio ime na Twitteru (u Elona) nakon prijetnji zloglasnog čečenskog vođe (Index), i to nakon što je na istoj platformi pozvao Putina na dvoboj (Index)
  • Muški kolege u jednoj hrvatskoj školi svojim kolegicama za Dan žena poklonili – kuhaču i Životinjsko carstvo (Podravski)
  • Jergović o Konstrakti: dok srce samo kuca, neka samo kuca (Blog)
16.03.2022. (15:00)

Američki general: Idućih 10 dana su ključna, rusima ponestaje vremena, streljia i ljudstva

General pukovnik Ben Hodges bivši je zapovjednik američke vojske koji sada djeluje u Centru za analizu europske politike. Rusi su u nevolji, i oni to znaju. piše u članku koji je prenio Sky News. Kaže da je to razlog zbog kojeg se Rusija obratila Kini za pomoć. Ruskim generalima ponestaje vremena, streljiva i ljudstva. Ova procjena se ne temelji na bilo kakvim internim obavještajnim podacima – to je jasno iz informacija otvorenog izvora i mog vlastitog iskustva. Moja procjena bi mogla biti promašena, ali sam prilično siguran da nije. Ovo je utrka i ne vidim dovoljno hitnosti. Moramo odmah gurnuti papučicu gasa do poda. Index

16.03.2022. (14:00)

Kina u ukrajinskom ratu igra svoju igru: Kome će se prikloniti?

Nakon što je prebrodila početnu zbunjenost u reakcijama na rusku invaziju Kina je postavila temelje strategije kako bi se zaštitila od najgorih gospodarskih i diplomatskih posljedica s kojima bi se mogla suočiti te da bi imala koristi od geopolitičkih pomaka kad se dim raziđe, piše  New York Times. Međutim CNN navodi da je jako malo znakova toga da Kina planira u potpunosti presjeći svoje veze s Rusijom zbog rata u Ukrajini. To ostavlja otvorenom zabrinjavajuću mogućnost za američke dužnosnike – Kina bi mogla pomoći produžiti krvav sukob u kojem gine sve više civila, a istodobno učvršćuje autoritarni savez, izravnu konkurenciju SAD-u. Tportal

16.03.2022. (13:00)

Cyber sigurnost, uvijek i svugdje

Mislite da hakere ne zanimaju sitne ribe? E, varate se

Manje tvrtke, naime, smatraju da su hakerima zbog svoje veličine manje zanimljive pa shodno tome ne ulažu u svoje sigurnosne standarde što ih u konačnici čini mnogo lakšom metom hakerima te im pritom, zbog tog propusta, prijeti i mnogo veća opasnost od nevjerojatnih financijskih rizika. Podsjećamo, hakerski se napadi događaju svake sekunde, a njihova globalna vrijednost premašuje nekoliko hrvatskih proračuna. Riječ je o kriminalu za koji se procjenjuje da godišnje globalnu privredu košta nevjerojatnih 600 milijardi dolara, a najpogođeniji su, suprotno široko rasprostranjenom mišljenju, upravo oni manji subjekti privatnog sektora. Naime, čak 60 posto malih poduzeća u vremenskom okviru od šest mjeseci nakon hakerskog napada prijavljuje bankrot. Tportal

16.03.2022. (12:00)

Černobil blizu našeg dvorišta

Orban nastavlja razvijati nuklearku s kojom će preuzeti energetsko tržište u regiji

Mađarski premijer podržao je gospodarske sankcije Rusiji, ali usprkos tome nije odustao od gradnje elektrane u Pakšu, a za sve je nedavno dobio i suglasnost Osječko-baranjske županije. Blizu granice s Hrvatskom nastavio je razvijati 12,5 milijardi eura vrijedan projekt gradnje nuklearne elektrane – i to temeljene na ruskoj tehnologiji, ali i financirane ruskim novcem. Ovaj golemi poslovni pothvat zasad odolijeva europskoj financijskoj blokadi Rusije, a u budućnosti bi – ako se u potpunosti ostvari – mogao dovesti do značajnih posljedica za Hrvatsku i njenu energetsku neovisnost. Pojednostavljeno, jeftinom strujom iz nuklearke Orbán planira, i to Putinovim novcem, zagospodariti energetskim tržištem. Nacional

16.03.2022. (11:00)

Sve što tvrtku stoji više od novca

Kako da vas opskrbni lanac ne povuče u propast poput biljke mesožderke

Opskrbni lanac osjetljiva je biljka i treba stalnu pažnju i poboljšanja kako bi se održala čak i u vrijeme kada ekonomija cvate. Kada dođe do kriza i ozbiljnih potresa koji nam se događaju zadnjih nekoliko godina, tržište se mijenja i ekonomija tone, a opskrbni lanci postaju biljke mesožderke spremne povući vas i vašu tvrtku u ponor. Tek tada lideri reagiraju i okupljaju timove kako bi počeli odgovarati na neizbježna pitanja. Tvrtke koje su se brzo oporavile imale su prednost koju nitko drugi nije imao: planiranje, analitiku, transparentnost i granularnost. Iskoristile su trenutačni pad poslovanja da digitaliziraju podatke, analiziraju ih i podijele svim odjelima. Utvrdile su rizike i ublažile ih diverzifikacijom opskrbnog lanca. Lider

16.03.2022. (10:00)

Brze i kratke

  • Eksplozije u Odesi i Zaporižju, uzbune u nizu gradova. NATO sprema novi plan: trebali bi uključivati više vojnika i proturaketnu obranu u istočnoj Europi (Index)
  • Ukrajinska vojska tvrdi: Rusija je izgubila 40 posto snaga koje je poslala u Ukrajinu (Tportal), Zelenski: stajališta Rusije u pregovorima “zvuče realnije“, danas nastavak pregovora (HRT)
  • Capak: Razmišljamo o produženju radnog vremena ugostiteljima, promjene i kod vrtićke djece (Tportal)
  • Pad cijena nafte potaknuo rast Wall Streeta (N1)
  • Točenje goriva u Mađarskoj za strance ograničeno na 10 litara (Danica)
  • Komentar: Trijumf autentičnosti Konstrakte – Pobednica mora biti prava (XXZ)
16.03.2022. (09:30)

Sponzorirana vijest

BLED – 2 noćenja s doručkom za dvoje i 1 dijete u Hotelu Vila Bojana blizu jezera za 749 kn


Ponuda uključuje 2 noćenja s doručkom (švedski stol s toplim i hladnim jelima) za 2 osobe + gratis paket za 1 dijete do 5 godina u dvokrevetnoj sobi u Hotelu Vila Bojana s besplatnim parkingom. Hotel je udaljen 200 metara od jezera Bled. Hotel prima i kućne ljubimce uz nadoplatu. Rok iskoristivosti: 12.4.2022. Redovna cijena je 2085 kuna, a preko Ponude dana 749 kuna.

16.03.2022. (09:00)

Zasad samo

Otvoreno: Treba li početi stvarati osobne zalihe hrane?

Jedan set mjera bio je posvećen smanjenju PDV-a za razne prehrambenih proizvode. Vlada će i dalje promišljati i na segment goriva. Vezano na poljoprivrednu proizvodnju vidjeli smo da smo samodostatni po pitanju žitarica i uljarica, žitarice 150 posto, a uljarice preko 200 posto. To nas navodi na zaključak da ne moramo u tom dijelu strahovati i ne moramo stvarati rezerve. U tom dijelu samo moramo jačati dodatne skladišne kapacitete – reako je Majdak u emisiji. Kad vi kažete da je Vlada razmišljala o nečemu sredinom veljači.. tada još nije bilo rata u Ukrajini. Sada imamo novu situaciju. Tportal

16.03.2022. (08:59)

Ponovno raste prodaja glazbenih CD-a

16.03.2022. (08:55)

Američki Senat prihvatio odredbu o ukidanju zimskog računanja vremena, prelaze na ljetno

16.03.2022. (08:51)

Rumunjska dobiva šetnicu dugačku nevjerojatnih 1,400 kilometara