Ono što vam treba za rat su tri stvari: Novac, novac, novac. I ako srušite cijenu nafte taj rat će završiti… Tu zemlju su napali, a mi samo sjedimo i gledamo, oni će nakon sto godina pričati o ovome sada koja je to sramota da nam nisu pomogli. Ne smijemo to dopusti na temelju obične ljudske pristojnosti. Rusi se prijete nuklearnim oružjem, ali mi smo neusporedivo jača nuklearna sila. Oni imaju 50-60 godina staro oružje i pitanje da li radi. Mi imamo sasvim novo oružje koje smo napravili dok sam ja bio predsjednik. Spomeni mi još jednom tu “n” riječ i poslati ćemo ti nuklearne podmornice duž cijele obale… Putin je sada drugačija osoba nego što je bio kad ja imao posla s njim… Fox, YouTube

• Hrvatska burza nastavila rasti, svi dionički indeksi u zelenome, CROBEX ima niz od 10 pozitivnih dana. Likvidnost je ponešto oslabila, dionički promet je iznosio 8,2 milijuna kuna (Tportal)
• Slovenija traži oštrije sankcije: ‘Zatvoriti luke za ruske brodove, zabraniti uvoz nafte i podržati ulazak Ukrajine u EU’
• Zbog izjave Bidena o ‘ratnom zločincu Putinu’ Rusi zvali veleposlanika SAD-a: “Takve izjave američkog predsjednika dovode rusko-američke odnose na rub raspada. Neprijateljske akcije protiv Rusije dobiti odlučan i čvrst odgovor” (24 sata)
• Božinović: Ukrajinskim izbjeglicama će se osigurati jednaka prava i mogućnosti kao što ih imaju hrvatski radnici (Tportal)
• Albanija zbog suše i skoka cijena gasi gradsku rasvjetu (24 sata)
• Filip Hrgović (29) uoči važne borbe u Las Vegasu protiv 38-godišnjeg Kineza Zhileija Zhanga objavio da je raskinuo suradnju s trenerom: “Moj psiholog je Isus iz Nazareta”. Pobjednik tog dvoboja 7. svibnja steći će status obveznog izazivača za naslov svjetskog prvaka po IBF-u. (Novi list)
• Zelenski: “Ukrajina ne može prihvatiti nijedan ultimatum Rusije. Prvo će nas morati sve uništiti, samo će tada njihovi ultimatumi biti ispunjeni” (Index)

U dijelu dokumenta u kojem se govori o strateškom okruženju, kaže se da je EU okružena nestabilnošću i sukobima te suočena s ratom na svojim granicama, s opasnom mješavinom oružane agresije, ilegalne aneksije, krhkim državama, revizionističkim silama i autoritarnim režimima. U pogledu zapadnog Balkana kaže se da sigurnost i stabilnost u tom području još nije zajamčena i zbog sve većeg stranog upletanja, uključujući i kroz dezinformacijske kampanje, kao i zbog mogućeg prelijevanja sadašnje sigurnosne situacije u Europi. “U tom pogledu, od posebnog je interesa podržati suverenost, jedinstvo i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine na temelju načela jednakosti i nediskriminacije svih građana i konstitutivnih naroda, sukladno ustavu Bosne i Hercegovine, kao i reformski proces na njezinu europskom putu”, stoji u dokumentu u kojem se također navodi i važnost dijaloga između Beograda i Prištine. (Tportal)
Europska unija od 2025. dobiva snage za brzu vojnu reakciju a njemački vojnici bi trebali činiti okosnicu ove postrojbe. (Tportal)

• Ruski BDP prošle je godine, prema procjeni MMF-a, iznosio oko 1,65 bilijuna dolara. Ruska Federacija time ne spada niti u top 10 ekonomija svijeta: čak i jedna Južna Koreja, Kanada ili Italija ostvaruju veći BDP iako imaju višestruko manje stanovnika.
• Pad značaja ruskoga gospodarstva u svjetskim okvirima relativno je nova stvar jer Rusija, odnosno SSSR, je kroz čitavo prošlo stoljeće imala jedno od najvećih gospodarstava svijeta. Desetljećima je čak bila drugo gospodarstvo svijeta. No onda je počela gubiti korak i po današnjim mjerilima zapravo ima nerazvijenu ekonomiju koja je nalik onima afričkih zemalja: preko 70% ruskoga izvoza čine prirodni plin, nafta i ostale sirovine.
• Rusija je tek 20. mjesto na ljestvici najvećih svjetskih izvoznika roba i usluga.
• U usporedbi s najvećim svjetskim gospodarstvima, Rusija je postala ekonomski patuljak. Tako je gospodarstvo SAD-a danas 14 puta veće od ruskoga, a gospodarstvo Europske unije 10 puta veće (prema nominalnom BDP-u za 2021.). Kineski BDP danas 10 puta veći od ruskoga.

I još dosta grafova i drugih argumenata donosi Ivica Brkljača za Ekonomski lab.

Prije trideset godina Hrvatska nije bila baš u top deset svjetskih zemalja za lijep i ugodan suživot… Žrtve su potom uklonile svaki trag srpske književnosti iz škola i sveučilišta, spalile sve srpske knjige, zabranile srpski jezik, ukinule srpsku muziku na radiju i izbacile Srbe iz kazališta… Vic iz tog doba: Mujo se vraća iz Zapadne Europe, Haso ga pita kako je bogati tamo, a Mujo odgovara kako je Zapad “trideset godina iza nas”: u njih je, kaže, još dobro… Točno trideset godina kasnije ruski barbari vrelim olovom zasipaju Ukrajinu, Herson je pao, Mariupolj gori, granate padaju po Kijevu, Harkovu, Lavovu i ostalim gradovima, a pomahnitali Vladimir Putin otvoreno prijeti Zapadu trećim svjetskim ratom… Mladom ruskom pijanističkom geniju Aleksandru Malofejevu nije pomoglo čak ni to što se javno i jasno izjasnio tko je agresor, a tko žrtva: svejedno su mu otkazani svi najavljeni koncerti… – isječci su to iz kolumne uvijek sjajnog i uvik kontra Borisa Dežulovića na Novostima.

• HNB očekuje da banke izbjeglicama iz Ukrajine osiguraju pristup osnovnom računu (HRT)
• Nafta po staroj cijeni, a benzin i dalje skup: tko tu uzima novac? (Deutsche Welle)
• Zagreb trenutno ima oko 1060 skloništa, među kojima Grad skrbi za njih 176, uglavnom se radi o skloništima za 100 do 300 osoba u kojima se može skloniti oko 170.000 Zagrepčana, dok ostali mogu koristiti druge prostore ispod razine zemlje koji se mogu prilagoditi, poput podruma i garaža (Novi list)
• Predsjednica ECB-a Christine Lagarde: Američka središnja banka i Europska središnja banka (ECB) vodit će u idućem razdoblju različitu monetarnu politiku zato što rat u Ukrajini različito utječe na naša gospodarstva. Europa će zbog rata morati ubrzati ‘ozelenjavanje’ gospodarstva kako bi se manje oslanjala na uvoz prirodnog plina iz svog najvećeg dobavljača Rusije. To će, kratkoročno i srednjoročno, poticati inflaciju (Tportal)
• Povjesničar Hrvoje Klasić ima zanimljivu teoriju: Sukob u Ukrajini neće destabilizirati regiju, štoviše, ovo bi mogla biti dobra perspektiva za zapadni Balkan (Radio Slobodna Evropa sugovornik Husnija Kamberović iz Sarajeva, audio traje 30′)
• Boris Dežulović dobio nagradu Miko Tripalo za njegovo djelovanje u 2021. godini (kad je napisao između ostalog i kolumnu Jebo vas Vukovar). Iz obrazloženja “Ne štedeći svojim perom ni one koji ga podržavaju, svjedoči Dežulović o iznimnom društveno angažiranom piscu kojemu su kriticizam i satirična provokacija univerzalna forma demokratičnosti i borbe za otvorenost jednog društva koje otvorenijim čini i sposobnost autokritičnosti te autoironičnosti kao načina prihvaćanja i unapređenja društvene zbilje.” Dežulović nije bio na dodjeli nagrade, pa je napisao: “Smisao priznanja s Tripalovim imenom, međutim – ispravite me ako sam štogod krivo pročitao – nije ideja međusobnog titranja muda, već ideja otvorenosti, demokratičnosti i slobode govora kao temelja suvremenog demokratskog društva. Ne moramo se otvoreno voljeti, ali moramo otvoreno razgovarati.” (Tripalo.hr)

“Dužni smo postupati po zakonu i tako ćemo i napraviti”, rekao je danas predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva BiH Željko Bakalar. Organiziranje izbora definirano zakonom koji je na snazi i u kojemu stoji kako se opći izbori održavaju svake četvrte godine prve nedjelje u listopadu. Izbori se raspisuju najkasnije 150 dana prije pa bi se to moralo učiniti do 4. svibnja. Predstavnici četiri bošnjačke i dvije hrvatske političke stranke u nedjelju su bez dogovora okončali još jedan krug pregovora o izmjenama izbornog zakona a čelnik HDZ BiH Dragan Čović nakon toga je izjavio kako sada “apsolutno nema uvjeta” za provedbu izbora u listopadu. HRT

Tom Burgis, autor knjige “Kleptopia” o međunarodnom pranju novca. Burgis je Putina usporedio s Kumom, navodeći da, kada on od nekog oligarha nešto zatraži, to zapravo nije nikakva molba. “U krajnjoj liniji, oni sve što imaju duguju šefu. I jednim pokretom ruke Putin im može oduzeti sve, što je već i pokazao“, kaže Burgis. “Koliko god se oni čine utjecajni, na kraju su potpuno ovisni o njemu”. Komplicirana mreža fiktivnih kompanija, offshore bankovnih računa i skrivenih transakcija skriva njihovo bogatstvo, a računi su izgubljeni jedni unutar drugih kao ruske lutke… Rusija ima najviše bogatstva skrivenog u offshore poreznim oazama, i u apsolutnim brojkama – skromne procjene kreću se oko 800 milijardi dolara u 2017. – i u postotku državnog BDP-a. U prosjeku, 1 posto svjetskog BDP-a drži se na offshore računima. U Rusiji, bogatstvo na tim računima iznosilo je čak do vrtoglavih 60 posto BDP-a 2015. godine. Stručnjaci navode da negdje četvrtinu ovog zamračenog novca neizravno kontrolira Putin i njegov najuži krug oligarha, kao i da on predstavlja “ozbiljnu prijetnju za nacionalnu sigurnost” SAD-a. Izvješće Roberta Mullera prije nekoliko godina je pokazalo da su ti offshore računi korišteni za miješanje u američke predsjedničke izbore 2016… Zanimljivu priču CNN-a prenosi N1.

Trgovanje obveznicama i dionicama na ruskom financijskom tržištu prekinuto je pošto su dionice pale za 33 posto. Moskovsko tržište novca ponovno se otvorilo u ponedjeljak u 13 sati po mjesnom vremenu i to samo za obveznice koje je izdala ruska vlada. U trgovanju prije otvaranja burze prinosi na vladine obveznice narasli su za gotovo 20 posto – najviše dosad – da bi zatim ipak malo pali. Veći prinosi znače da će vlada morati platiti više za pozajmljivanje novca i pokazuju da je ulaganje rizičnije. Jutros je 1 dolar iznosio 104,83 rublja koji je izgubio četvrtinu svoje vrijednosti od početka invazije. HRT

Marin Miletić, saborski zastupnik Mosta, pisao je jučer o “čišćenju” svih onih koji su “radili protiv hrvatskog identiteta, hrvatske kulture i katoličke vjere” u bivšem režimu, uz poruku da “državu ne mogu voditi mlakonje”.
Vladimir Putin govorio je prije nekoliko dana o “samopročišćenju”. “Svaki narod, a pogotovo ruski, uvijek je znao napraviti razliku između pravih domoljuba i gamadi i izdajničke kopiladi, koju će naprosto ispljunuti, kao što to rade s mušicom koja im slučajno uleti u usta”, izjavio je ruski predsjednik nekoliko dana prije početka invazije na Ukrajinu. “Kada Most preuzme odgovornost za našu Državu, počistit ćemo i ovaj dio koji je ostao nama veliki uteg i danas”, objavio je Miletić na društvenim mrežama, inspirirajući se reportažom Večernjeg lista iz Poljske. I tako, diktator Putin kreće u “samopročišćenje” društva od svih onih koji se usude usprotiviti njegovoj invaziji na Ukrajinu, a nabrijani tvrdorukaš Miletić najavljuje čišćenje korumpiranih, onih koji su “prikopčani na izvore stranih interesnih skupina”, te onih koji su “radili protiv hrvatskog identiteta, hrvatske kulture i katoličke vjere”. Nije, međutim, objasnio što je s onima koji rade štetu u ime “hrvatskog identiteta, hrvatske kulture i katoličke vjere”. Kao, recimo, Mostovci. Hoće li takvima biti oprošteno? – pita se Tomislav Klauški na 24 sata.

• Pa naravno: Ruska državna televizija o prosvjedu svoje urednice – Ona je britanska špijunka (Index)
• Mostovac Miletić: Kad Most preuzme vlast, počistit ćemo one koji su radili protiv vjere (Index)
• Slovačka počela razmještati proturaketni sustav Patriot (Telegram)
• Gradonačelnik Tomašević: ‘Cilj je za 20 posto povećati broj stabala u Zagrebu‘ (Jutarnji)
• Poziv na besplatnu konferenciju o energetskoj obnovi (Zgradonačelnik.hr)

Grad je strateška luka koja leži na dijelu obale koji povezuje istočnu regiju Donbasa s poluotokom Krim, dva teritorija pod ruskom kontrolom. Čini se da ruske snage pokušavaju preuzeti punu kontrolu nad područjem kako bi stvorile kopneni koridor između dvije regije. Pad Mariupolja omogućio bi ujedinjavanje ruskih snaga u južnoj i istočnoj Ukrajini. Ali zapadni vojni analitičari kažu da, čak i ako se opkoljeni grad zauzme, trupe koje se bore ulicu po ulicu mogu biti previše iscrpljene da bi pomogle u osiguravanju ruskih proboja na drugim frontama. “Borbe za svaku ulicu u samom Mariupolju koštaju rusku vojsku vremena, inicijative i borbene moći”, rečeno je na brifingu Instituta za proučavanje rata sa sjedištem u Washingtonu. No, zaključuju da bi “uništenje Mariupolja i pojačano gađanje njegovih stambenih područja moglo dovesti do njegove kapitulacije ili konačnog zarobljavanja. Ljudi u gradu nerado napuštaju svoja podzemna skloništa čak i da bi došli do osnovnih potrepština, što znači da su pokušavali piti manje vode i jesti manje hrane, a izlazili su samo kako bi nabrzinu pokušali pripremiti tople obroke. Osnovne usluge kao što su plin, struja i voda danima nisu dostupne diljem grada. Tijela leže na ulicama jer ih ili nema tko skupiti ili je jednostavno preopasno pokušati. Index.
S druge strane, narativ u srpskim medijima o istoj temi. (Oprez: mogli biste biti uznemireni).

To je slovenski premijer Janez Janša objavio u nedjelju na Twitteru da diplomati idu u Kijev dobrovoljno. Janša je prošli tjedan u društvu s poljskim i češkim premijerima posjetio Kijev i sastao se sa Zelenskim.

Slovenia @vladaRS will send its diplomats back to #Kyiv soon. They are volunteers. We are working to make #EU do the same. 🇺🇦needs direct diplomatic support. @SLOinUKR @ukraineoffice @Kabmin_UA_e @ua_parliament @ZelenskyyUa @Denys_Shmyhal #defendUkraine @KyivPost @visegrad24

— Janez Janša (@JJansaSDS) March 20, 2022

Kako ih vidi profesor londonskog University Collegea Mark Galeotti:

1. Prva varijanta je mirovni sporazum. Idealan kraj rata bio bi dogovor. Ukrajina bi vjerojatno odustala od ambicija za ulaskom u NATO i prihvatila zauzimanje Krima i Donbasa u zamjenu za povlačenje ruskih trupa i zapadna sigurnosna jamstva. A Moskva bi konačno morala prihvatiti da veći dio Ukrajine više nije dio njezine sfere utjecaja. To bi za Putina bio poraz, ali takav kakvog bi mogao prihvatiti. Ispunio bi svoj cilj da “demilitarizira” Ukrajinu i dobio jamstva za zaštitu govornika ruskog od “genocida”. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski dovoljno je popularan da bi i takvu opciju uspio progurati: podrška mu je s 31 posto u prosincu porasla na više od 90 posto.
2. Druga varijanta su dvije Ukrajine. Najviše što Rusi vojno mogu postići jest osvajanje istočne polovice Ukrajine. Zemlja bi se mogla podijeliti duž rijeke Dnjepar, s krnjom Ukrajinom na zapadu i istočnim dijelom pod ruskom okupacijom.
3. Treća je varijanta dugi rat. Moguće je da se rat nastavi još tjednima i mjesecima. Mariupolj će pasti, ali većina drugih velikih gradova uspješno se brani, dijelom zato što Rusija nije u stanju održati trenutni operativni tempo. Crte fronta se svakodnevno kreću naprijed-natrag, ali nitko nema definitivnu prevagu. (Jutarnji)

Od 12. marta 2003. naovamo svaki 12. mart – dan (za neke praznik) Ðinđićevog streljanja – bio mi je teška muka duhu. Dok sam bio mlađi, štono se kaže u snazi i „pri šutu“, na dan 11. marta bih napisao kolumnu u kojoj bih – izdvajajući retke časne izuzetke – isponapušavao isfolirano ožalošćene polagače venca i šetače za Zorana, a 12. mart sam provodio na pristojnoj razdaljini od kancerogenih medija u mojoj kafanici, ispijajući rakije za upokojenije Ðinđićeve duše, a bogme i upokojenije Srbije… Devetnaest godina kasnije upriličena je rekreativna „šetnja za Zorana“, kojom je „ubijenom premijeru odata pošta“. Šetnju je upriličila nekakva Ujedinjena Srbija, a povorku su predvodili delta, epsilon, zeta i eta mužjaci (i ženke) koji s filozofskim i političkim idejama Zorana Ðinđića imaju zajedničko otprilike koliko Marica s krivim qwrzem. Kad smo već kod „krivog qwrza“, samo mi je krivo što tog dana nisam mogao da se napijem. Ali imam lekarsko opravdanje – piše Svetislav Basara (medij za koji piše ima ime ali ga eto ne spominjemo).

Ponuda nudi opcije

• 2 noćenja s polupansionom za 2 osobe i dvoje male djece za 1.199 kn

• 5 noćenja s polupansionom za 2 osobe i dvoje male djece za 2.899 kn

Ispadne 300 kuna dnevno po odrasloj osobi, što nije loše kad izračunate koliko bi vas 2 obroka dnevno inače koštala. Ako se odlučite, sad platite 239 kuna, a ostatak prilikom korištenja. Parking je uključen. Do centra Poreča i plaže ste za oko 5 minuta autom. Rok iskoristivosti: 15.6.2022. Više detalja na Ponudi dana.

• Cijene nafte pale drugi tjedan zaredom, više od 4 posto (HRT)
• Ukrajina kaže da nema govora o predaji Mariupolja – i ostale vijesti o ratu u Ukrajini iz minute u minutu (HRT)
• Ukrajinsko Ministarstvo obrane: ‘Ruska elita razmatra mogućnost ‘uklanjanja‘ Putina! Nije isključeno trovanje, iznenadna bolest, ili bilo koja druga ‘slučajnost‘ (Slobodna)
• Zelenski: Blokada Mariupolja ući će u povijest ratnih zločina. Izbjeglica iz Mariupolja: Sve je uništeno, a onda sam shvatio da u gradu više nema sigurnog mjesta. Ondje više nema komunikacije i zgrada, one se neće obnoviti idućih 40, 50 godina možda nikad (HRT)
• U Beogradu održan antiratni skup podrške Ukrajini: okupljeni Putina nazivali ubojicom, fašistom i huljom (Slobodna)
• Finska peti put zaredom najsretnija zemlja na svijetu. Hrvatska je na 47. mjestu (Novi list)
• Višnja Starešina kolumna: Ja se pitam koliko bi Hrvatska u ovo vrijeme velikog geopolitičkog preslagivanja dobila na ozbiljnosti – s dva “konduktera ZET-a” na čelu države?! Vjerujem da bi više voljeli Patriote, jer nisu dužni oligarsima. (Slobodna)

• Ukrajina, rat i diplomacija – Agresija na Ukrajinu se nastavlja, jednako bešćutno kao i prethodnih tjedana. Ruska vojska očito se odlučila na taktiku spaljene zemlje i sada se iživljava na Mariupolju, pri čemu je užas dobio sasvim novu dimenziju prisilnim iseljavanjem ljudi u Rusiju. premijeri Poljske, Češke i Slovenije su došli u posjet Ukrajini, Joe Biden se angažirao u razgovorima s Kinom oko njenog stava, novinarka Marina Ovsjanikova je izvela herojski čin ušetavši u dnevnik ruske televizije s natpisom kako ih vlasti lažu…
• Krah pregovora u BiH i diplomatska turneja po regiji – Ono što je agresija na Ukrajinu donijela jeste svijest u EU da je zanemarivanje onoga što nazivaju zapadnim Balkanom, bilo pogubno na svaki mogući način i omogućilo štetan utjecaj Rusije na čitav prostor. Ni četvrti krug pregovora o reformi izbornog zakona u BiH nije uspio dovršiti bilo kakvim dogovorom. Putinov napad na Ukrajinu jeste definitivno poništio mogućnost ratnog sukoba i odlaska RS-a jer ozbiljnu podršku za takav potez Dodik više nema ni od koga.
• Orban kod Vučića – Nacionalistički populizam u prirodnoj koaliciji.
• Sukob u Vladi Crne Gore – U Crnoj Gori, drugoj zemlji uz BiH u kojoj je utjecaj Rusije bio posebno maligan posljednjih godina, gotovo je došlo do fizičkog sukoba na sjednici Vlade između premijera Krivokapića i ministra vanjskih poslova Radulovića, oko pitanja konkretnog načina uvođenja sankcija Rusiji.
• Prelet aviona – Zoran Milanović teško sakriva relativizacijski pristup prema agresiji na Ukrajinu. Čovjek koji je prije nepunih sedam godina organizirao vojnu paradu u središtu Zagreba, u sklopu koje su grad nadlijetali avioni, a tenkovi uništili asfalt u Vukovarskoj, i koji je u punoj opremi skakao s tenka, sada brine za uznemiravanje građana i ismijava naslikavanje članova Vlade na nosaču aviona.
• Rušenje zgrade u Đorđićevoj – nakon više od dvije godine tek sada vidimo prvi konkretan rezultat u smjeru obnove. Samo, rušiti je puno lakše, nego graditi.
• Austrija ponovo zabranjuje okupljanja na Bleiburgu – s vrlo jasnom porukom protiv bilo kakve afirmacije fašizma. Očekivati pak da razgovor o Bleiburgu bude lišen radikalnih političkih govora i sentimenata je previše optimistično.
• Igor Mandić – Čovjek čiji je opus bio po širini i stilu ispisivanja enciklopedijski. Vrijedilo bi stoga sabrati sve njegove knjige u jedno višesvečano izdanje i nazvati ga Enciklopedija Igora Mandića. Vrijedi ga stalno čitati, jer je pisao sjajno, lucidno, zanimljivo i poučno, a jednostavno.

Izabrao Dragan Markovina, opširnije na Telegramu.