Dobrim namjerama popločan je put do pakla. Zakoračio sam tim putem kad sam prošlog tjedna odlučio priključiti se Hrvatima volonterima koji pomažu ukrajinskim izbjeglicama. Da odem na bojište nisam imao dobar razlog, nemam ženu ni djecu od kojih bih bježao. A i kukavica sam. Da vozim na granicu – nemam vozačku. “Da, takvog adrenalina mi treba!” pomislio sam i odmah se na Facebooku učlanio u grupu volontera koji pomažu pridošlim Ukrajincima. No, onda je Nacionalna groupie vidio oglas u kojem Toni Cetinski nudi apartman za tročlanu ukrajinsku obitelj, na koju se odlučio javiti i praviti se da je izbjeglica. Rekao mu je da je gluhonijem, no Toni ga je prokužio kada je ovaj pjevao neku pjesmu na sav glas i otjerao ga van.
“The Batman” odaje počast korijenima svog naslovnog junaka – mnogi danas zaboravljaju da su slova DC iz oznake stripovskog svemira kojem pripadaju likovi Batmana i Supermana kratica za Detective Comics i da je Batman prije svega majstor detektiv. U Reevesovom filmu Batman riješava zagonetku koja stoji iza niza ubojstva dijaboličnog Riddlera, a cijelo okružje ugođeno je u neo-noir atmosferu koja savšeno pristaje uz Gotham City do kosti ogrezao u korupciju i kriminal. Tri sata može se činiti previše za ovakav film, ali “The Batman” se nikada ne vuče. U usporedbi s drugim izdancima franšize mnogo je manje eksplicitne akcije, jurnjavi i borbe, ali to film ne čini dosadnijim, upravo suprotno. Umjesto toga Reeves se posvećuje odgonetanju zagonetki djelomično se pritom slobodno oslanjajući na neke narativne strukture kultnih stripovskih serijala pritom izbjegavajući detaljno ponavljanje pozadinske priče o obitelji Wayne koja svima već ide na živce. Ravno do dna
Globalno zatopljenje mijenja europske ptice, primijetili su znanstvenici. Zamijećene su promjene u veličini, navikama i morfologiji ptica povezane s porastom temperatura. Fokus istraživanja je bio na tome kako su se ove ptice mijenjale tijekom vremena s obzirom na njihov raspored polaganja jaja, broj potomaka i morfologiju. Na primjer, siva grmuša ima manje mladih, obični zviždak polaže jaja 12 dana ranije, članovi obitelji vrapčarki su sve manji, a crvenrepke su sve veće. Otprilike 57% ukupnih promjena tijekom posljednjih nekoliko desetljeća može biti povezano s globalnim zagrijavanjem. Otprilike 32% od 60 vrsta ptica doživjelo je promjene u okolišu u kojem žive. Kod 86% ptica uočene su promjene u vremenu polaganja jaja, a 31% ptica danas ima više ili manje potomaka nego prije. Green
Na sankcije Zapada ruski vlastodržac odgovara prijetećim popisima zemalja koje su mu se zamjerile, a onda i zahtjevom podređenima da mu sastave listu robe koju će biti zabranjeno izvoziti ili uvoziti. Jasno je da bi u igri živaca bio zabranjen izvoz energenata i rudnih sirovina. Malo je manje jasno što bi u ovom trenutku netko htio izvoziti u Rusiju. Jasno je da će uz žrtvu Ukrajinu i agresora Rusiju visoku cijenu platiti Europska unija, tj. njezine članice. Ohrabruje što su se EU državnici iznenada razbudili i što se relativno brzo i za sada uz tek sporadična iskakanja (Mađarska) usklađuju obrambene ekonomske mjere. Kratkoročne i dugoročne. Miodrag Šajatović za Lider.
Hrvatska je u robnoj razmjeni s Ukrajinom u prvih 11 mjeseci prošle godine imala pozitivnu bilancu. Izvezla je robe u vrijednosti od 48 milijuna eura, a uvezla za 38 milijuna. No pritom je izvoz bio smanjen za 9,3 posto, a uvoz je rastao po stopi od čak 20 posto. Ekonomske veze između Hrvatske i Ukrajine nisu od jučer. Ruđer Bošković još daleke 1762. godine opisuje kako putuje kroz grad Černivce u zapadnom dijelu današnje Ukrajine, u 18. stoljeću ukrajinsko-hrvatski gospodarski dodiri ostvarivali su se i trgovačkim putom Lavov – Prešov – Miskolc – Budim – Zagreb. Zatim, u 19. stoljeću postoje trgovačke veze s Dubrovnikom, a maslinovo ulje iz Dalmacije prodaje se u Lavov. Prodaje se i vino, a zanimljiva je razmjena poduzetnika između dva rata u prošlom stoljeću, piše Lider.
Prvo pometi ispred svojeg praga, kaže ona stara pučka. Samo da se zna, ja sam već počeo. Još početkom tjedna, čim sam čuo da je FIF, međunarodni felinološki savez, suspendirao sa svojih izložbi sve mačke ruskih vlasnika, kao i one s rodovnikom izdanim u Rusiji, pravednički sam frknuo i krenuo u akciju. Najprije sam svojem ruskom prevoditelju napisao neka lijepo izvoli prevesti moj roman nazad na hrvatski i vratiti mi ga u najskorijem roku. Vlastitom sinu iz ruku sam iščupao “Zločin i kaznu”, jer što je jedna jedinica iz lektire naspram svega onog što danas predstavljaju i čine bezbrojne ruske vojne jedinice… Ne mogu više, sve ove budalaštine gore nadrobio sam zapanjen vijestima o globalnom, tobože principijelnom, šikaniranju i svega onog što nikakve veze nema s Rusijom nakon jeseni 1917., a još manje s Rusijom nakon 24. veljače 2022. Renato Baretić za Tportal.
Kažu da zdrav čovjek ima tisuću želja, a bolestan samo jednu. Kao tinejdžer i dijete onih ‘pravih’ boomera vjerovao sam da moja generacija te ‘bolesne’ 1992. — zbuksana po skloništima, ograničena policijskim satovima i zamračenjima, u vječnoj strepnji od nečega što nije mogla sasvim ni pojmiti da bi se toga bojala onoliko koliko se trebalo bojati — žudi za samo jednom stvari: ‘normalnim’ životom. Dakle, prvim putenim iskustvima, pijanstvima, pobunama protiv autoriteta, punkom, grungeom i, naravno, nogometnim utakmicama. Jer što je normalnije od normalne nogometne lige s igračkim idolima, navijačima, rivalstvima, srećom i tugom zbog rezultata ‘svojih’, prepirkama zbog sudačkih nepravdi, snova o trofejima i uspjesima za pamćenje? Aleksandar Holiga za Telesport.
U Beograd sam doputovao sedmoga dana rata, obuzet tjeskobom koju sebi nisam želio priznati. To je kao da prekoračujem crtu fronte u nekom vrlo krvoločnom i maničnom, premda samo imaginarnom i simboličkom ratu, tako što od žrtve hrlim k agresoru. Ali, s druge strane tjeskobe, rovao je u meni neki đavo, tjerao me da vidim i saznam kako je to biti za Putina, razmišljati kao njegov Rus, podržavati ono što se opire logici drame: jer čovjeku naprosto nije dato da navija za onog koji napada, a protiv onog tko je napadnut. Tražio sam razlike između njih s one strane fronte i nas s ove strane fronte. Ako sam ih i nalazio, te razlike bile su više navijačke nego suštinske. Široke mase i vlast su za Ruse. Miljenko Jergović za 24 sata.
Čeznemo za tim jednostavnijim vremenima. Čak i Amerikanci i Rusi, sklapajući tada nove i nove atomske bombe i štancajući ih poput automobila na tvorničkoj traci, gomilali su ih znajući da ih nikada i ni pod kojim okolnostima neće i ne smiju detonirati, i da služe samo da oni drugi znaju da ih imaju. Na toj strašnoj, besmislenoj ravnoteži straha preživjeli smo cijelo dvadeseto stoljeće. Do jučer, eto, ta nam je dobra, stara ravnoteža straha izgledala kao utopija. U neuravnoteženoj civilizaciji warninga! i attentiona!, u vrijeme kad je paranoja prirodno stanje društva, a industrija straha najpropulzivnija svjetska ekonomija, pa se iracionalne fobije proizvode kao nekad atomske bombe, realna i stvarna tridesemegatonska atomska bomba vratila nam se kao upravo otrježnjujući šamar. Boris Dežulović čiji tekst sa slovenskog portala prevodi Lupiga.
U skandaloznoj namjeri da opstruira rad DORH-a, premijer Plenković ovoga je puta dobio otvorenu i snažnu potporu s Pantovčaka. Sve što se njemu, ako je suditi po postupcima, vrti po glavi, ali se javno nije usudio komunicirati, Zoran Milanović izložio je pred novinarima i cijelom nacijom. Premda se njih dvojica međusobno ekstremno ne podnose, u jednoj su stvari potpuno suglasni, kao jednojajčani politički blizanci. Obojica dijele ideje o potrebi faktičke nedodirljivosti političke klase. O tome da bi vlast za sebe morala osigurati zaštitu od kevlara. Potpuno je nevjerojatna i Milanovićeva teza da se progonom kvarnih ministara šteti institucijama hrvatske države. Stabilnost institucija narušavaju oni koji dopuštaju njihovu kompromitaciju. Jelena Lovrić za Nacional.
Da cijena paladija ovisi o Rusiji, jasno je upućenom, jer Rusija proizvodi godišnje oko 90 tona te dragocjene kovine, što čini 40 % svjetske proizvodnje. Vrijednost paladija, koji je skupji od zlata, nije u tome što je rijedak, pa stoga skup, nego u tome što je koristan. Njegova katalitička svojstva proizlaze iz toga što može apsorbirati vodik, štoviše vodik može kroz njega prolaziti. Oni se koriste u proizvodnji i preradi naftnih derivata, za krekiranje. Koriste se i u kemijskoj industriji, za sintezu lijekova i drugih proizvoda. No ipak se najviše, oko pola svjetske proizvodnje paladija koristi za proizvodnju katalitičkih konvertora za čišćenje ispušnih automobilskih plinova. No, dobra je stvar što se paladij može reciklirati, tvrdi Nenad Raos za Bug.
Volkswagenov legendarni ‘hipi’ kombi od sada u električnom izdanju
Pregled tjednih znanstvenih istraživanja: Izloženost olovu smanjuje IQ, glazba pobjeđuje anksioznost, a svinje glasanjem pokazuju emocije
Sve upućuje na namjerno usmjeravanje bespilotne letjelice i rušenje na Zagreb, bez eksplozivnog tereta (kao upozorenje), tehnologijom pasivnog upravljanja, s isključenim sustavom aktivnog, komunikacijskog upravljanja, kako bi se onemogućilo elektroničko detektiranje. S odredišta je leteći dron, doduše bez eksplozivnog tereta, usmjeren (vektoriran) na Zagreb, kako bi pao kad mu u predodređenom režimu rada, s napunjenom količinom goriva, nestane goriva tamo gdje se odredilo da padne. Tehnologija planiranja i provedbe leta podsjeća na operacije prvog borbenog drona u povijesti, njemačkog Flakzielgerät 76, poznatijeg kao V-1 leteća bomba, koji je 1944. i 1945., s najzapadnijeg kontinentalnog dijela Europe lansiran na London. Analizu donosi Autoportal.
Tajna veza između najpoznatije čokolade i naše operne dive
Churchillov govor bio je za današnje pojmove golem, četiri puta duži od ovog članka; Zelenski je shvatio da mu trebaju samo dvije rečenice. Churchill je, kao i Zelenski, prije rata bio nepopularan, ali ljudi su osjetili da misli što kaže. Engleska književnica i novinarka Victoria Mary Sackville-West zapisala je da se ježila od Churchillovih govora jer je iza njih stajala golema odlučnost, poput velike tvrđave. Odlučnost se, doduše, vidi i na kamenom licu Putina, ali on nema sposobnost da oduševljenje prenese na druge. Nastupa usiljeno, okružen ljudima koji ga promatraju sa stravom; pokušava nadzirati svaku riječ, ali mu to ne pomaže da sakrije neugodnu istinu. Donio je zakon da se mora govoriti “specijalna vojna operacija”, što znači da se srami rata, tvrdi Boris Beck za Večernji.