Precizna poljoprivreda: ključ modernizacije - Monitor.hr
30.06.2022. (13:00)

Još da to naši prepoznaju, gdje bi nam bio kraj

Precizna poljoprivreda: ključ modernizacije

Precizna poljoprivreda je relativno nova grana poljoprivrede koja služi kao nadopuna i korekcija konvencionalnoj poljoprivredi na način da omogućuje detaljan i sveobuhvatan pogled na poljoprivrednu praksu. Pogled precizne poljoprivrede na proizvodnu površinu se bazira na „rastavljanju“ te površine na niz manjih površina koji se zasebno promatraju. Takvim pogledom dobivamo precizne informacije o pojedinim dijelovima proizvodne površine, što nam omogućuje različito odnošenje za svaku od tih površina pa tako i biljkama na njoj. U razvijenim dijelovima svijeta ova tehnologija koristi se dugi niz godina. Razlog je uočavanje benefita pri donošenju odluka ključnih za profitabilno obavljanje poljoprivredne djelatnosti. Poljoprivrednici diljem svijeta svakim danom sve više koriste pojedine sustave precizne poljoprivrede pa se tako ona sve više širi i postaje uobičajen alat poljoprivrednika. Green


Slične vijesti

26.12.2022. (08:00)

Plodovi naše zemlje

Zemljišta u Hrvatskoj među najjeftinijima u cijeloj EU

Prosječne cijene jednog hektara obradivog zemljišta u 2021. kretale su se od niskih 3.661 eura u Hrvatskoj do 47.290 eura u Luksemburgu. Ovi podaci se odnose na devetnaest država članica Europske unije za koje su dostupni podaci za 2021. godinu. Ovaj raspon će vjerojatno biti još širi, jer je, primjerice, prosječna cijena jednog hektara obradivog zemljišta u Nizozemskoj u 2020. bila 71.225 eura, a za 2021. ta zemlja još nema dostupne podatke. Na regionalnoj razini najviše su bile u španjolskoj regiji Kanarski otoci. Prosječno su iznosile 120.477 eura/ha. Najniža vrijednost je bila u švedskoj regiji Övre Norrland gdje je prosječno dostignuto 1.882 eura. Na cijene utječu mnogi faktori, poput zakona i klime, ali i kvalitete same zemlje, nagiba i drenaže terena. A tu su i ponuda u odnosu na potražnju. Agroklub

09.12.2022. (11:00)

Polje košta

EU: Od agrarnih subvencija najviše profitiraju Španjolska, Francuska i Njemačka

Svake godine Europska komisija dodijeli 50 milijardi eura agrarnih subvencija. Od 2014. je 400.000 primatelja u Njemačkoj dobilo više od 53 milijarde eura. Novac stiže prije svega u Bavarsku i Donju Sasku na koje zajedno otpada trećina njemačkih subvencija. Mala seoska imanja su prosječno dobivala po 200 eura mjesečno. Ta tendencija je vidljiva u cijelom EU. U osam zemalja koje su analizirane, velike tvrtke i javne institucije su glavni korisnici subvencija. Raspodjela je često još nepravednija nego u Njemačkoj: onaj jedan posto subvencioniranih na vrhu liste dobiva čak više od trećine svih subvencija u Europi. Isto tako, pokazuje se da često investitori i institucije koji nisu iz agrarne branše profitiraju od subvencija. Na primjer, u Austriji i Poljskoj velike iznose dobiva Katolička crkva. DW

08.12.2022. (17:00)

Mislim, dakle ječam

Katar 2022: Nema navijanja bez piva, čipsa… dakle, bez poljoprivrede

Iako ne postoji statistika koja bi pokazala koliko je piva globalno popijeno tijekom prošlog Svjetskog prvenstva, ono se ispija u tolikoj mjeri da ga je, primjerice, u ruskim gostionicama pofalilo već u prvom tjednu.  Iz tog je razloga 2018. u Velikoj Britaniji porasla potrošnja piva za 5,7 posto. Pivo se pravi od od kvasca, hmelja i žitarica koje mogu fermentirati – uključujući ječam, kukuruz, rižu, raž, pšenicu, zob, sirak i pir. Dakle, ništa bez poljoprivrednika koji će ove biljne kulture zasijati, tretirati, požnjeti.  Ako pak pijete gemišt, ništa bez vinogradara i vinara koji cijele godine vrijedno brinu o svojim nasadima, a onda i vinu – napitku bogova i ljudi. Kada je riječ o hrani, tu je popis još duži. A lopta? Koža i pamuk… Agroklub podsjeća na još jednu povezanost poljoprivrede i najvažnije sporedne stvari na svijetu.

05.12.2022. (18:00)

Da ne trčim za loptom vozio bi traktor

Od nesuđenog peradara do ribara, možda je u tome tajna našeg nogometa?

Ivan Perišić odrastao je radeći na očevoj peradarskoj farmi u Koprivnom nedaleko rodnog mu Omiša. Okružen kokošima, naš nogometni reprezentativac i danas nosi nadimak “Koka”. Uz nesuđenog peradara, u nacionalnoj momčadi godine 2022., imamo i nesuđenog ribara jer kako je i sam izjavio, da nije nogometaš radio bi isto što i tata. Tihomir Gvardiol, otac Joška Gvardiola (treba li uopće napisati najboljeg braniča na Svjetskom prvenstvu?), profesionalni je ribar i rodom iz Novigrada kraj Zadra. Treba li reći i da je naš kapetan Luka Modrić kao dijete čuvao ovce po vrletima Velebita, a da Domagoj Vida ima farmu crnih slavonskih svinja? Poljoprivreda i nogomet, zaključuje poljoprivredni portal Agroklub, itekako idu zajedno.

11.11.2022. (21:00)

Ne možeš napraviti omlet bez...

Zbog pomora pčela zabrana svih pesticida? Ministrica: Hrvatska će onda proizvoditi manje, a uvoziti još više

Kako bi poljoprivrednici povećali prinos, usjeve često tretiraju pesticidima. Ipak, izgleda ne za dugo. Prikupljeno je više od milijun potpisa ljudi diljem Europe, koji traže zabranu uporabe sintetičkih pesticida u Europskoj uniji. Pokrenula je to inicijativa pod nazivom “Spasimo pčele i poljoprivrednike“. Europska komisija dala je zeleno svjetlo za pregovore. Inicijativom se traži postupno ukidanje pesticida oko 80%, a potom i potpunu zabranu do 2035. godine. Na dnevnom redu Europske komisije i Parlamenta tako će se naći i pitanje potpunog ukidanja sintetičnih pesticida. No, spomenuta inicijativa za zabranu korištenja pesticida dolazi u trenutku kada Europska unija priprema novu obavezujuću uredbu za smanjenje korištenja kemijskih sredstava u zaštiti bilja. Ministrica Vučković je kazala da je Hrvatska zatražila da se uvaži razmjeran postotak korištenja pesticida po državama. Drugim riječima, zabrana pesticida ne bi se trebala svima jednako zabraniti. Green

27.10.2022. (19:00)

Dajte i meni jednoga

Quadovi se mogu koristiti svugdje, pa i u poljoprivredi

Od rekreacijskih vozila do traktora, “evolucija” je koju su od 70-ih godina prošlog stoljeća kada su se prvi put pojavili, prošli quadovi ili ATV (All Terrain Vehicle) – vozila za sve terene. Prije 50-ak godina, u Sjedinjenim Američkim Državama, promovirana su kao uzbuđenje vozaču, da bi s vremenom svoju praktičnu primjenu našli i u poljoprivredi. Prije svega kao zamjena za kamione, konje, pa čak i hodanje. Sve češće se tako mogu vidjeti na gospodarstvima, rančevima, u voćnjacima i šumama, u ukrasnim rasadnicima, na golf terenima i u zadnje vrijeme u gospodarstvima koja se bave ruralnim turizmom. Obično se koriste za obilazak poljoprivrednih kultura i stoke, zatim za gnojidbu i primjenu kemijskih sredstava te prijevoz raznih stvari na kraće udaljenosti. Ovaj stroj, napominje, sigurno ima smisla na nepristupačnim terenima, primjerice otocima, gdje do nasada druga mehanizacija teško dolazi. Sigurno je i plus u seoskom turizmu, a njegova nabava je u financijskom smislu pristupačna. Agroklub

29.07.2022. (18:00)

Daju ti pare za prekvalifikaciju

Plaćaju poljoprivrednicima da prestanu s proizvodnjom – UK uvodi novi program

Vlada Ujedinjenog Kraljevstva je uvela novi program koji poljoprivrednicima nudi paušalna, fiskalna novčana plaćanja da se prestanu baviti konvencionalnom poljoprivredom, proizvoditi hranu te prodaju svoju zemlju, izvijestio je Natural News. Program je nazvan “Shema osnovnog plaćanja”, a cilj mu je da se ispune agende zelene politike. Za razliku od nizozemske vlasti, koja želi pod pritiskom provesti reforme, u UK su se odlučili za drugačiju taktiku. Oni koji prihvate gotovinu, moraju ili otići u mirovinu ili preuzeti drugi posao kojeg im vlada odobri. Navode da se stariji farmeri ne mogu prilagoditi novim zahtjevima i da oni koji ne žele mijenjati svoje poljoprivredne metode, mogu odustati od proizvodnje ili prodati svoju zemlju. Alternativne, ekološki prihvatljive tehnike usvojit će novi farmeri. Agroklub

01.07.2022. (00:00)

Makar obrađivati vlastiti vrt

Panel rasprava: Kako mlade vratiti polju?

Mladi poljoprivrednici u Europskoj uniji proizvode tek 11% ukupne poljoprivredne proizvodnje, a u Hrvatskoj su podaci još i porazniji. “Kako mlade vratiti polju?” pitanje je na koje su odgovor potražili mladi poljoprivrednici iz Slavonije i Dalmacije u okviru panel rasprave održane tijekom studijskog putovanja mladih poljoprivrednika iz Splitsko-dalmatinske županije. Agroklub

09.06.2022. (15:00)

Alat, a na oružje

Apsurd lošeg prijevoda: Poljoprivrednicima zabranjena motika

Ako ima motike, nema potpore. Prema novoj mjeri u ekološkoj poljoprivredi od korisnika se očekuje da korov uklanja priključnom opremom poput malčera, četke i drugih traktorskih priključaka, što je kod posebno gustih redova gotovo nemoguće. Iako je ideja bila smanjiti upotrebu pesticida i motivirati poljoprivrednike da korove uklanjaju mehanički umjesto da “špricaju”, mehaničko je protumačeno kao “mehanizirano” tako da je dozvoljena isključivo upotreba mehanizacije. To će, smatraju, velikim proizvođačima ponovo otvoriti priliku za povećanjem poticaja primjerice kroz mjeru za poticanje raznolikosti gdje je na gospodarstvu većem od 30 ha dovoljno uzgajati 4 različite kulture s tim da glavna kultura može zauzimati 70% površina. Novi prijedlog plana ne rješava niti najapsurdnije probleme poput zabrane korištenja motike, a rascjepkat će ukupna sredstva tako da malim proizvođačima neće predstavljati nikakvu motivaciju da se uključe u ekološku proizvodnju ili održavaju ekološki važna staništa. Agroklub

20.05.2022. (12:00)

Samo Tomo Vinković

Teška mehanizacija odgovorna za uništavanje skoro petine obradive zemlje u svijetu

Poljoprivredna mehanizacija je napravila pravu revoluciju u poljoprivredi. Omogućila je razvoj ovog sektora, obradu većih površina i više prinose uzgajanih kultura. Pored pozitivne strane javile su se i mane, a jedna od njih je zbijanje zemljišta. Švedski znanstvenici su objavili analizu u Zborniku Nacionalne akademije znanosti (PNAS) kojom tvrde da je teška mehanizacija odgovorna za uništavanje skoro petine obradive zemlje u svijetu. Osim gubitka plodnosti, ova pojava dovodi do pojave poplava. Dugoročnim terenskim proučavanjima je dokazano da zbijanje tla teškom mehanizacijom može dugoročno narušiti njegovu funkcionalnost. Analizirani su utjecaji težine kombajna i poljoprivrednih guma, a pokazalo se da je tzv. stres tla na površini skoro konstantna od 1960-ih do danas, dok se stres u podzemlju, tj. u zoni korijena biljaka, stalno povećava. Agroklub