04/07/2022 - Monitor.hr
04.07. (23:00)

To pije 'onaj gore'

Teleskopom otkrili najveću molekulu alkohola u svemiru

U promatranjima, objavljenim u časopisu Astronomy & Astrophysics ovdje i ovdje identificirana su dva izomera: normalni propanol koji je prvi put otkriven u području stvaranja zvijezda te izopropanol, ključni sastojak sredstva za dezinfekciju, koji nikad prije nije viđen u međuzvjezdanom obliku. Ova bi otkrića trebala rasvijetliti kako nastaju nebeska tijela poput kometa i zvijezda. “One su nalik jedna drugoj i fizički se ponašaju na vrlo sličan način, što znači da bi te dvije molekule trebale biti prisutne na istim mjestima u isto vrijeme”, objašnjava astrokemičar Rob Garrod sa Sveučilišta u Virginiji. “Jedino otvoreno pitanje su točne količine – to čini njihov međuzvjezdani omjer daleko preciznijim nego što bi bio slučaj za druge parove molekula.” Bug

05.07. (00:00)

Pokušajte ovo kod kuće

I to je pitanje kulture: Okolišni i klimatski aktivizam

Okolišni i klimatski pokret mladih u Hrvatskoj nije jedinstveni pokret koji djeluje pod zajedničkim nazivnikom, kao što je to čest slučaj u drugim europskim zemljama, već ga čini niz manjih inicijativa i grupa koje djeluju samostalno, ali se međusobno podržavaju i surađuju. Neke od njih fokusirane su na zaustavljanje štetnih procesa, druge nastoje promijeniti svijest o važnosti očuvanja okoliša i borbe protiv klimatskih promjena, dok treće stvaraju alternative postojećem sustavu pokazujući da drugačije prakse nisu samo moguće, nego i bolje, društveno pravednije, a ponekad i zabavnije. U novoj epizodi podcasta djevojke razgovaraju upravo o tome. Kulturpunkt

04.07. (23:00)

Brze i kratke

  • Udruga Glas poduzetnika o odluci Vlade za cijene goriva: Dugoročno je takva odluka neodrživa i nema smisla (Nacional), Mali distributeri gorivom: Imamo gubitak od 16,5 milijuna kuna, idemo u zatvaranje pumpi (Nacional)
  • Osječani su se ove godine opasno pripremili za rat s komarcima, no krvopija – nema. Ako nema vode, nema ni komaraca, vrlo kratko na upit tportala o tome gdje su ove godine nestali komarci odgovara voditelj Službe za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo
  • Od ulaska u EU drastično smanjen broj nezaposlenih i povećan broj zaposlenih (Danica)
  • Sud odlučio: Houra i Bodalec ne smiju više nastupati pod imenom Prljavo kazalište (Index)
  • Fest Jazza na otvorenom na rasporedu ovaj vikend
04.07. (22:00)

I nama bi dobro došlo jedno

Klimatska skloništa postala su stvarnost. Barcelona ih ovog ljeta ima čak 200 za bijeg od vrućina

Da vam je netko prije nekoliko godina rekao kako će na europsko tlo doći potreba za gradnjom klimatskih skloništa, odnosno skloništa tijekom vrućina, vjerojatno mnogi od nas bi pomislili kako se radi o scenariju za neki film iz budućnosti, no scenarij je i više nego stvaran i događa se. Naime, katalonske vlasti diljem Barcelone postavili su skloništa od vrućina kako bi se tamošnji građani mogli skloniti tijekom dana ukoliko nisu u blizini svog doma ili pak i kod kuće nemaju mogućnost rashlađivanja. Na 10 minuta hoda gotovo cijelom stanovništvu Barcelone osigurano je po jedno klimatsko sklonište i tako njih 200 po gradu. Riječ je rekonstruiranim gradskim prostorima koji su postali skloništa od ekstremnih vrućina i svima su dostupni sve do sredine rujna. Green

04.07. (21:00)

Posao za mlade

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Rok trajanja programerima produžuju stalne i brze promjene u tehnološkoj industriji. Ili skraćuju, ovisi o tome koliko je netko spreman na stalno učenje i na činjenicu da ono što zna danas za koju godinu možda više neće biti potrebno. Koliko traje fitilj onima s ograničenim rokom trajanja ovisi o poslu i projektima koje rade. Nekima je to samo jedna od brojnih stepenica u karijeri, nisu previše vezani za programiranje. Neki od njih računaju na to da će netko zaključiti da nisu učinkoviti kao programeri pa će im dati neku drugu poziciju, nekada čak i postanu šefovi programerima. Oni s malo dužim fitiljem često se nađu zaglavljeni na poslu programera, možda im to nije životni poziv, ali su dobro plaćeni pa guraju dok ide, dok ne izgore. Netokracija

04.07. (20:30)

Nije u Scholzima sve

Starešina: Na sljedećim parlamentarnim izborima možemo očekivati ponavljanje njemačkog modela

Najvažnija poruka splitskih izbora jest ona za Andreja Plenkovića i HDZ. Stranka koju Plenković vodi na istovjetan način na koji je njegova politička mentorica Angela Merkel vodila CDU na sljedećim izborima završit će, po svoj prilici, onako kako je CDU završio na prošlim njemačkim izborima. Svođenjem jedne velike stranke poput CDU-a na formulu ‘Angela i njezini patuljci’, programskim ‘uletima’ u ideološko-političko područje ljevice (odnosno SPD-a) i forsiranjem koalicija prirodnih političko-ideoloških suparnika Merkel je ‘udavila’ i razdrobila ukupnu političku scenu u Njemačkoj. Kao i Merkel, i Plenković se može pohvaliti uspjesima na europskom planu (uključujući i eurozonu i Schengen), stabilizacijom države i financija. Ali, prema dosad viđenome, ne vjerujem da može vratiti strast i istinsku utakmicu u politiku i zaustaviti sadržajno i personalno rasulo HDZ-a. Uz već rasuti SDP širom su otvorena vrata novim puljcima i tomaševićima, ali i ivoševićima kao njihovim džokerima s viškom strasti. Višnja Starešina za Lider.

04.07. (20:00)

Ko je ZAMPio, ZAMPio je

Stajčić: Zašto najemitiraniji hrvatski autori ne proslavljaju svoj uspjeh u arenama pred publikom

ZAMP je u četvrtak 30. lipnja održao peto, sad već tradicionalno ljetno glazbeno druženje na kojem su se odlično zabavili brojni poznati ljudi iz glazbenog i medijskog svijeta. Razlog? Okupljanje najizvođenijih glazbenih autora, onih čije pjesme su se najviše emitirale, može se reći, ‘vladale eterom’ i posljedično donijele najviše autorske honorare. Zanemarimo trenutno dominantni glazbeni ukus domaće publike po pitanju singlova i zapitajmo se otvoreno: Ako je ovo okupljanje tržišno dominantnih autora i njihovih pulena, zašto HDS ZAMP nije bukirao, recimo, Arenu Zagreb? Nije ovdje riječ o tamo nekim anonimcima, alternativcima, džezerima i sličnom ekipom. Ili neki drugi, recimo, open air prostor poput Otoka mladosti na Jarunskom jezeru? Pa ‘ajde i nek’ upad bude neki minimalni ili besplatan, jer će narod sve to isplatiti kroz popijeno i pojedeno uz ples na glazbu onih koje najviše vole, mjereno preciznim HDS ZAMP alatima. Hajde, ako možete, pa da i jednom mediju kao što je ovaj ‘ležerno začepite usta’, obzirom da taj medij svako malo ima na dnevnom redu temu o raspodjeli sredstava između scene i ‘scene’. Zoran Stajčić za Ravno do dna.

04.07. (19:00)

A glava neka boli

Lijek Ibuprofen trenutno u nestašici

U Agenciji tumače kako su Belupovi lijekovi Neofeni 60 i 125 mg “trenutačno u nestašici iz razloga vezanih uz proizvodnju te je očekivani završetak nestašice 29. srpnja ove godine”. Kažu i kako su na tržištu dostupni drugi lijekovi istog farmaceutskog oblika iz iste terapijske podskupine. Također, u slučaju potrebe, postupkom izvanrednog unosa iz inozemstva moguće je nabaviti lijek istog sastava i istog farmaceutskog oblika kao lijek koji nije dostupan na našem tržištu, a odobren je i dostupan u drugoj državi, u kojoj je prošao kroz sva potrebna ispitivanja, zaključuju u Agenciji. N1

04.07. (18:00)

Država oduzela, država vraća

Od iduće bi godine radnici čija su poduzeća u stečaju trebali dobiti pet plaća na teret države

Agencija za osiguranje radničkih potraživanja (AORT) u prvih pet mjeseci 2022. godine isplatila je gotovo 7,6 milijuna kuna radničkih potraživanja, odnosno neisplaćenih plaća u tvrtkama u stečaju ili kod poslodavaca koji se nalaze u blokadi. Od tog ukupnog iznosa, nešto više od dva milijuna kuna isplaćeno je radnicima u tvrtkama nad kojima je pokrenut stečajni postupak, dok se gotovo 5,53 milijuna kuna odnosi na tvrtke u kojima poslodavci zbog blokiranih računa nisu isplatiti radnicima plaće. Temeljem Zakona o osiguranju radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca zaštićena su prava radnika na isplatu do tri neisplaćene plaće, naknade plaće za bolovanje na teret poslodavca i naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor. To se odnosi na posljednja tri mjeseca prije otvaranja stečaja ili prestanka radnog odnosa ako je radni odnos prestao unutar šest mjeseci prije otvaranja stečaja. Isplata, za svaki mjesec zaštićenog razdoblja, može biti najviše do visine zakonom utvrđene minimalne plaće. Faktograf

04.07. (17:00)

Brze i kratke

  • Đikić: Trenutno smo u cijeloj Europi u ljetnom valu pandemije. Stvorene su nove subvarijante omikrona, no ne treba širiti paniku (N1)
  • Dio distributera nakon odluke vlade: Zatvaramo benzinske (Index)
  • Sin Emila Tedeschija nazvao policiju i zaustavio trajekt s Krka za Cres – lažno se predstavio kao član premijerova osiguranja (Nacional)
  • Ivo Josipović se u centru Zagreba autom zabio u ogradu kafića: Nisam je vidio, ali šteta nije velika (Index), Vlasnik kafića: Učinio mi je 4000 eura štete, curama koje su pale nije se ni obratio (Tportal)
  • Jelena Lovrić za Zg News: Zagreb se guši u političkom smeću (Nacional)
04.07. (16:00)

A taman smo mislili pokrenuti kontinentalni turizam

Zbog ubrzanog procesa ciklusa vode, slatkovodna jezera isparavaju 15 % više od očekivanog

Prirodna i umjetna jezera čine oko 5 milijuna četvornih kilometara Zemljine kopnene površine. Oni skladište gotovo 90 posto svježe tekuće površinske vode našeg planeta i dom su brojnim živim organizmima. Zbog globalnog zagrijavanja, povećanog sunčevog zračenja i promjena naoblake, slatkovodna jezera isparavaju brže nego ikad, a ciklus vode na Zemlji se ubrzao. Otkrili smo da je danas isparavanje jezera 15,4 posto veće od prethodnih procjena, kaže Zhao za Sciencealert. Štoviše, isparavanje jezera igra veću ulogu u hidrološkom ciklusu nego što se prije mislilo, a taj proces ima značajan utjecaj na naše klimatsko i vremensko modeliranje. Green

 

View this post on Instagram

 

A post shared by maja ferlin (@maja.ferlin)

04.07. (15:10)

Kraljičina plaža u Ninu proglašena je među najljepšima u cijelom svijetu

04.07. (15:00)

Dok ide, ide

Vlada na još 14 dana produžila zamrzavanje cijena osnovnih goriva

Jutros je vlada na telefonskoj sjednici donijela Uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih i veleprodajnih cijena naftnih derivata, te Uredbu o izmjeni Uredbe o visini trošarine na energente i električnu energiju, kojima režim određivanja najviših maloprodajnih cijene naftnih derivata ostaje isti kao i prethodnih 14 dana. To znači da će se litra osnovnog eurodizela na benzinskim postajama koje nisu na autocestama i u iduća dva tjedna prodavati po 13,08 kuna za litru, a osnovnog benzina eurosuper 95 – 13,50 kuna po litri. Plavi dizel prodat će se po najviše 9,45 kuna po litri. I dosadašnje smanjenje trošarina na naftne derivate produljuje se za još 14 dana. Lider

04.07. (14:00)

Ukratko, niste ništa propustili

Pregled tjedna by Dragan Markovina

  • Postizborni tjedan u Splitu – Nikad gori rezultat HDZ-a uz nepopravljivi optimizam i sveprisutnost Zorana Đogaša na webu i standardni repertoar desničarske kampanje
  • Borjana Krišto – Čovićevo kandidiranje nekog novog čovjeka koji ne izaziva odium u bošnjačkoj i građanskoj javnosti. Umjesto toga, on kao nije kandidirao sebe, ali jeste Borjanu Krišto, vlastitu verziju Ane Brnabić, koja je desetljećima u vrhu HDZ-a i državne politike. Ako pobijedi odlično, a ako izgubi, za Čovića još i bolje
  • Demonstracije u Sj. Makedoniji – konzervativaca i nacionalista koji traže da se prestane popuštati Bugarskoj i vide daljnje kompromise kao put prema asimilaciji. Što bi sve bilo u redu da nisu bili dugo na vlasti, da njihov čelnik nije praktično pobjegao iz zemlje i da je Makedonija zahvaljujući tom dobu počela živjeti u nekakvoj vrsti mitološke kič-fantazije, vidljive na spomeničkoj baštini
  • Turska, Švedska i Finska – Turska je pak skinula veto na ulazak Švedske i Finske u NATO, dobivši za to podršku za nastavak istog odnosa prema Kurdima i njihovim političkim zahtjevima. Ukratko. Sve se mijenja, da bi sve ostalo isto.
  • Devet godina u EU – Proces će biti zaokružen uvođenjem eura i ulaskom u Schengen, a onda ćemo se naći pred pitanjem kamo dalje. Jedino mjesto na kojem Hrvatska može biti relevantna jeste regija, ali je to nemoguće dok se ne odmakne od devedesetih, na što očito nitko nije spreman. Ipak, članstvo nam koristi
  • Hrvatske željeznice – Za potvrdu dubinske zaostalosti po mnogim pitanjima, dovoljno je pogledati stanje u Hrvatskim željeznicama, koje su upravo uvele izravan sezonski vlak iz Osijeka prema Splitu, a koji pak putuje beskrajno dugo, toliko dugo da bi kondicionirani biciklist brže.
  • Istraživanje o odnosu prema religiji – društvo je puno religioznije pri izjašnjavanjima nego u stvarnosti te da činjenica da se netko smatra vjernikom ne znači da je spreman slijediti crkvu u političkim zahtjevima
  • Presuda protiv Nove TV – zbog toga što je objavila svjedočenje žene koja je prijavila nasilje. Iako je to svjedočenje bilo u interesu javnosti. Zastrašujuće je zapravo koliko su ljudi koji bi trebali činiti elitu društva temeljito politički i građanski nepismeni.
  • Vaterpolisti – Vaterpolska reprezentacija Hrvatske kao da je potrošila svu energiju u četvrtfinalnom srazu sa Srbijom, nakon čega je glatko poražena od Španjolske u polufinalu te nešto neizvjesnije od Grčke u borbi za broncu. No, bez obzira na to, za vaterpolo straha nema, jer je očito kako je smjena generacija izvedena uspješno.

Dragan Markovina za Telegram

04.07. (13:33)

Novi Apple Watch navodno će doći sa senzorom za praćenje tjelesne temperature

04.07. (13:00)

Vjetar se vezat (ipak) može

Njemačko pilot postrojenje istražuje proizvodnju topline izravno iz energije vjetra

Zrakoplovni centar DRL pustio je u rad pilot postrojenje u Saksoniji kako bi testirali proizvodnju topline izravno iz vjetroelektrane, kao i ekonomski potencijal i primjenu tehnologije u industrijskim razmjerima. Postrojenje se nalazi u okrugu Celle na lokaciji proizvođača vjetroturbina PWS-Energiesysteme i sastoji se od male vjetroturbine s kontinuiranom snagom od 15 kW i spremnika koji pretvara energiju vjetra u toplinu. Rad pilot postrojenja u nadolazećim godinama bit će usmjeren na optimizaciju i daljnji razvoj tehnologije, kao i analizu njezinih potencijalnih primjena. Cilj projekta je proučavanje toplinske energije vjetra i njezinog potencijala za potporu dekarbonizaciji toplinskog sektora i smanjenje korištenja prirodnog plina. Znanstvenici vide potencijalnu primjenu tehnologije u područjima gdje je potrebna toplina na temperaturama do oko 300 C, kao što su opskrba lokalnim grijanjem, postrojenja za desalinizaciju vode i procesi u papirnoj, kartonskoj i prehrambenoj industriji. Green

04.07. (12:00)

Ruski igrač

Nacionalna groupie: Doručak kod Putina

Napokon da mi jedno ljeto ovako dobro počne. Na moru sam, u Šibeniku. Oko vrata, kao krava zvonce, imam obješenu akreditaciju za 62. Međunarodni dječji festival. Nakon predstave – domjenak. Na kojem pijem vino i žalim se ravnatelju šibenskog HNK Jakovu Biliću na smještaj koji sam dobio. Soba u Vodicama. Kod neke starice koja me terorizira, hrani me ogavnom kašom i stalno viče na mene da preglasno hodam po sobi. Mislio da sam u kuverti s akreditacijom dobio karte za sve predstave na Festivalu. I sve ih odmah bacio u more, jer naravno da mi na kraj pameti nije bilo ići gledat na ovoj vrućini nekakve predstave za djecu, a sad mi je rekao čovjek da sam tu dobio bonove za ručkove u hotelu Jadran. Ajajajaj, kakav sam prokleti moron! Brzo navalim na šibenski pršut i sir na domjenačkom stolu da spasim šta se spasit dade. Nacionalna groupie u novoj zgodi zatim nailazi na rusku jahtu.

 

04.07. (11:00)

Brze i kratke

  • Energetski stručnjak o poskupljenju dizela i benzina: Moguće je ograničenje cijene osnovnog goriva u veleprodaji (Tportal)
  • Lovrić: Puljkova pobjeda – Plenkovićev poraz (Nacional)
  • Bugarska izopćila 70 ruskih diplomata zbog sumnji na špijunažu (Tportal)
  • Nakon potresa Dumbović planirao graditi adrenalinski park, ostao neplaćen račun od 100 tisuća kuna (Nacional)
  • Popović i Klauški: Za Milanovića je veliki udarac bio kad mu je Selak Raspudić rekla – gdje si sad, frajeru. On samome sebi radi problem i ovo je njegov politički poraz (Tportal)
04.07. (10:30)

Sponzorirana vijest

Kolovoz u TROGIRU uz 2, 5 ili 7 noćenja s doručkom ili polupansionom za 3 osobe u Aparthotelu Astoria 3*


Ponuda uključuje 2, 5 ili 7 noćenja bez ili s doručkom ili polupansionom za 3 osobe + gratis smještaj za 1 dijete do 6 godina u apartmanu u Aparthotelu Astoria 3*. Apartmani (53 m2) se sastoje od spavaće sobe, kuhinje opremljene sa cjelokupnim inventarom, kupaonice s tuš kadom, posebne sobe i velikog dnevnog boravka s pomoćnim ležajem. Opremljeni su: centralnim grijanjem i hlađenjem, SAT TV-om, direktnim telefonskim i internet priključkom, mini sefom te balkonom s pogledom na more. Ovo su primjeri cijena za najduži boravak:

  • 7 noćenja za 3 osobe za 4.165 kn
  • 7 noćenja s doručkom za 3 osobe za 6.240 kn
  • 7 noćenja s polupansionom za 3 osobe za 8.794 kn

Korištenje u kolovozu budući je srpanj cijeli popunjen. Više detalja na Ponudi dana.

04.07. (10:00)

Još smo i dobri

Beck: Profesori poučavanjem u fušu nadoknađuju manjak državne organizacije

Ni redovna nastava se ne može svladati bez instrukcija. Institut za društvena istraživanja u Zagrebu otkrio je da 38 posto maturanata ima instrukcije tijekom školske godine, kao i 36,6 posto učenika drugih razreda srednjih škola te 37,2 posto osmaša; svaki šesti maturant instrukcije ima redovno, što znači da bez njih ne bi mogao proći razred. Nitko točno ne zna zašto je školski program nesavladiv, ali relativni uspjeh našeg školskog sustava osigurava da i ostane nesavladiv. Netko je natrpao udžbenike pretjeranim gradivom, profesori to ne uspijevaju ispredavati, đaci to ne mogu naučiti, i onda uskaču roditelji koji plaćaju instrukcije, i potplaćeni prosvjetari koji u slobodno vrijeme krpaju kućne budžete, pa se sve nekako na kraju sretno završi s maturom – ali uz mnoge troškove i dodatne sate koji nisu nigdje evidentirani. Ta nevidljiva vojska instruktora i očajnih roditelja održava sistem da se ne raspadne. Boris Beck za Večernji.

04.07. (09:00)

Živi, živi

Raos: Živi li u vodi bez žive riba sa živom?

O ekotoksikologiji žive zna se više-manje sve. Manje od jednog grama, točnije 0,2–1 grama žive u obliku njezine soli dovoljno je da ubije čovjeka – zbog krvarenja u probavnom traktu. No dok su ovakva (akutna) otrovanja, otrovanja velikim jednokratnim dozama rijetka, to se ne bi moglo reći za otrovanja uzrokovana malim no učestalim dozama. Što se događa sa živom kad uđe u ekosustav, koliko se u njemu zadržava i koliko treba da iz njega izađe, drugo je, još neodgovoreno pitanje – sve do nedavno. Provodili su eksperiment gdje su jedno jezero i njegov okoliš obogaćivali s 22 mikrograma žive po kvadratnom metru godišnje. Nakon što su to činili šest godina, osam su godina poslije toga pratili razine metilžive u jezeru i organizmima koji u njemu žive. Živa se brzo izgubila, u roku dvije godine koncentracija se smanjila do početne vrijednosti. Upile su ga ribe. Koje potom i nisu najzdravije za jesti ukoliko se ulove. Nenad Raos za Bug.

04.07. (09:00)

Bajkovita Soba priča u Križevcima jedinstvena je u svijetu