25/07/2022 - Monitor.hr
25.07.2022. (23:00)

A zato moji ne žele čuti ni za koga pokraj Miše Kovača

Fenomen tridesetih: zašto tada prestajemo istraživati glazbu?

Postoji razlog zašto djedovi i bake, ali i roditelji i dalje slušaju glazbu iz svoje mladosti. Prema istraživanju koje je još prije nekoliko godina proveo Deezer, ljudi opisuju kako su baš u svojim tridesetima počeli doživljavati svojevrsnu “glazbenu paralizu”, odnosno teže su u toj dobi skloni otkrivati novu glazbu, ostavši privrženi provjerenim zvukovima koje su slušali prije toga. Brojna su znanstvena istraživanja nakon bezazlene ankete potvrdila kako su ljudi s godinama sve manje skloni otvorenosti prema novim iskustvima. Djelomični razlog su moguće formativne godine u našim tinejžderskim danima, kada nas glazba koju slušamo najviše i oblikuje. IFL Sceince.

26.07.2022. (00:00)

Tajne malih stvorenja

Kemičar u kući – kiselina od mrava u hrani

Mravlja kiselina je dobila to ime jer je prvi put priređena destilacijom mravi. Pokus je napravio 1670. godine engleski kemičar Samuel Fisher, ali – začudo – kiselu tekućinu koja je kapala iz retorte nije prepoznao kao novu vrstu kiseline. Kemičari poslije njega mislili su da je to octena kiselina. Ukratko, tek je njemački kemičar Johann Wolfgang Döbereiner 1822. godine – 150 godina nakon otkrića! – otkrio pravu narav kiseline priređene od mrava. No, pa kakva je? Nekoć se njome pokušavala konzervirati hrana, a bubrežnim se bolesnicima davala kao začin njezina natrijeva sol umjesto kuhinjske soli. No tako što ne bih nikako preporučio. Ipak, ima je u hrani bogatoj ugljikohidratima, koja je usto dobivena pri visokoj temperaturi, može se očekivati mravlja kiselina. Takva je hrana bila nekoć mnogo hvaljeni mesni ekstrakt (kockice za juhu), a danas nas mravlja kiselina vreba iz raznoraznih žitnih pripravaka za doručak (cerealije). Nenad Raos za Bug.

25.07.2022. (23:00)

Brze i kratke

  • Pelješki most spreman za otvorenje, ali neki radovi i dalje nisu obavljeni, državni tajnik: Cijeli projekt će sigurno završiti do kraja godine (N1)
  • Vojković: Ako vam je pizza od 500 kuna skupa, nemojte ju jesti (Index)
  • Vlast u kupleraju: Karticu u bordelu peglao je načelnik općine izabran s liste HDS-a i HDZ-a (Lider)
  • Interaktivna karta na kojoj možete provjeriti kakvoću mora prije nego li se zaputite na plažu (Green)
  • Vodostaj Drave je blizu rekordnog minimuma, presušilo pola korita kod Osijeka (Tportal)
25.07.2022. (22:00)

Ni on nije ništa skrivio

DORH pokreće kazneni progon protiv šefa PPD-a Pavla Vujnovca

Vujnovca je carina s ogrlicom vrijednom preko pola milijuna eura zatekla prilikom povratka iz Švicarske, no najprije je zbog neprijavljivanja vrijedne robe bio prekršajno prijavljen jer je nadležno tužiteljstvo zaključilo da tu nema kaznenog djela s objašnjenjem da se nije radilo o “zabranjenoj robi”. U međuvremenu se nešto u tumačenju očito promijenilo pa je šef PPD-a prijavljen kazneno. Inače, u članku 256. Kaznenog zakona stvari su prilično jasne. Propisano je da utaju poreza ili carine predstavlja svako neprijavljivanje robe koje bi za posljedicu imalo izbjegavanje plaćanja porezne ili carinske obaveze veće od 20.000 kuna. Vujnovca carina traži da plati nešto više od milijun kuna poreznog duga da bi mogao do komada nakita koji je pokušao poskrivećki unijeti u Hrvatsku. To nema veze s kaznenim progonom koji je pokrenulo državno odvjetništvo. Index

25.07.2022. (21:00)

Igra toplo-hladno s Europom

Rusija drastično smanjuje protok plina kroz Sjeverni tok 1

Protok plina prema Njemačkoj smanjit će se na 20 posto ukupnog kapaciteta. Novi udarac opskrbi dolazi u trenutku velikih napetosti dok Rusija i Zapad razmjenjuju ekonomske udarce kao odgovor na akcije Moskve u Ukrajini. Europska unija optužila je Rusiju za pribjegavanje energetskoj ucjeni, dok Kremlj kaže da je prekid plina uzrokovan problemima održavanja i učinkom zapadnih sankcija, piše Reuters. Tvrde da se radi na popravku druge turbine. Nacional

25.07.2022. (20:00)

Možda se vrati

Jezero Orešje potpuno je presušilo

Radi se o području na zapadnoj strani Zagreba, prema Svetoj Nedelji. Jezero, ako se više može tako nazvati, površine je 39 hektara, obala je duga 4 km. Inače ovdje ima šarana, štuka, smuđeva i somova, no sad to nije slučaj. N1

25.07.2022. (19:00)

Kako na webu, tako i na zemlji

Metaverzum bi mogao prihvatiti mnoga od najgorih ponašanja stvarnog svijeta

Uz metaverzum se već povezuju i neke potencijalne opasnosti, odnosno prijetnje, nakon što su u njemu zabilježeni prvi slučajevi zlostavljanja i uznemiravanja. Metaverzum se može činiti stvarnim poput stvarnog života jer, s jedne strane, može zahvatiti sva osjetila, ali, s druge strane, mogao bi podsjećati na Divlji zapad jer nepredvidljivost može biti briljantna, ali i zastrašujuća. U tome ‘novom svijetu’ odjednom će se pojaviti metainfluenceri, virtualni pratitelji koji će biti pružatelji informacija i komentara, ažuriranja i savjeta. Mogli bismo se suočiti s dezinformacijama i lažnim vijestima, ali i zlostavljanjem i bullyingom, što će imati mnogo veći utjecaj i težinu u metaverzumu nego, primjerice, na društvenim mrežama. Taj svijet mogao bi prihvatiti mnoga od najgorih ponašanja stvarnog svijeta. Najveći izazov mogao bi biti nedjelovanje protiv prekršitelja, ali i otvorena vrata za djecu da se koriste platformom. Povrh toga, navodno postoji problem specifičan za metasvijet koji možda i više uznemiruje, pogotovo ako ga stavim u istu rečenicu s djecom: virtualno pipanje i silovanje. Lider

25.07.2022. (18:00)

Klimatska računica

Klimatske će promjene u narednih 50 godina globalnom gospodarstvu nanijeti štetu od 178 bilijuna dolara

Ako globalno zatopljenje dosegne 3°C prema kraju stoljeća, posljedice za ljudske živote mogle bi biti znatne, osobito kad je riječ o najranjivijim skupinama, te rezultirati smanjenjem produktivnosti i zaposlenja, nedostatkom hrane i vode, lošijim zdravljem i manjom dobrobiti, te sveukupno nižim standardom života na globalnoj razini. Izvješće sadržava analizu 15 zemljopisnih područja u Azijsko-pacifičkoj regiji, Europi te Sjevernoj, Srednjoj i Južnoj Americi koja je pokazala da ako se globalni vođe zajednički obvežu na sustavan prijelaz na nultu stopu emisija, globalno bi gospodarstvo moglo ostvariti dobit od 43 bilijuna USD u sljedećih pet desetljeća, što bi se pretočilo u porast od 3,8 % BDP-a 2070. godine. Netokracija

25.07.2022. (17:00)

Brze i kratke

  • Ukrajina: Dosegli smo prekretnicu u ratu, sada smo u protunapadu. Obavještajci: Rusi su sad pred dilemom (Index)
  • Svaka peta osoba u Njemačkoj (22,4 posto) ima premalo novca da bi si jednom godišnje mogla priuštiti jednotjedni odmor (N1)
  • Višeslav Raos: Izgledna pobjeda Berlusconija i crne desnice u Italiji nova je glavobolja za cijelu Europu (Tportal)
  • Robot slomio prst dječaku na šahovskom meču (N1)
  • Sve više zemalja protivi se europskom planu o štednji energenata (Nacional)
  • Jeftinije gorivo: benzin će se od sutra prodavati za 12,03 kune po litri, a dizel za 12,89 kuna. Plavi dizel koštat će 9,25 kuna po litri (Index)
25.07.2022. (16:00)

Neil je vječno mlad

Neil Young ‘Toast’ i ‘Barn’ – oseka i plima

Čekalo se 22 godinu da Neil Young i Crazy Horse objave album „Toast“ – album koji sluti kraj jedne veze prije njenog prekida. Donedavno neobjavljeni album Young je najavljivao još od 2008. godine i time podgrijavao emocije svojih obožavatelja, a isti je također bio i prvi najavljen za objavu unutar Special Release Series domene na Neil Young Archives.„Barn“ je objavljen na samom kraju 2021. godine i nekako nam je prošao ispod radara, što zbog gužve oko godišnjih lista, što zbog toga što je na početku 2022. svu medijsku pažnju oko njega isisao Youngov sukob i bojkot Spotifyja. „Barn“ nadmašuje i predpandemijski „Colorado“, također snimljen s bandom Crazy Horse. Nils Lofgren, Billy Talbot, Ralph Molina i dakako Neil Young iskovali su u ambaru djelo koje svojom životnošću prkosi učmalosti dvogodišnje pandemijske realnosti. To je jedan od onih albuma gdje su Young aktivist i Young poeta u divnoj simbiozi, da ne kažem ravnoteži što je uvijek dobitna kombinacija. Ravno do dna

25.07.2022. (15:00)

Ako prije ne presuši

Novi veliki projekt za Zagreb: Brodovi na Savi od Jaruna do Borovja spajat će pet pristaništa

U povijesti je bilo mnogo ideja kako spojiti Zagreb i Savu i kako od Save učiniti nešto više od rijeke koja dijeli grad. Do sada se u tome nije uspjelo, a jedino nasip, koji je nastao iz potrebe da se zaštiti grad od poplava, s tih nekoliko svojih kilometara sudjeluje u gradskom životu. No, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, nakon što je na morskoj obali podiglo standard i aktiviralo ju novim pristaništima, sada priprema nešto i za glavni grad. Sada ozbiljne plovidbe na Savi u Zagrebu nema, a Ministarstvo prepoznaje mogućnost da se uređenjem plovnosti poboljša atraktivnost turističke ponude uvođenjem, kako kažu, vodne dimenzije razgledavanja grada. Iz Ministarstva pojašnjavaju i kako im je cilj izraditi plan budućih radova kojima se želi na tom području regulirati korito rijeke Save i osposobiti ga do razine plovnog puta i klase plovnosti, ali izraditi i koncept pratećih infrastrukturnih sadržaja za brodove i jedan tipski projekt pristana. Poslovni

25.07.2022. (14:00)

Piju li nam vuci sa izvora vodu?

Komentar: Najbogatiji smo vodom u Europi, a imamo – redukcije

Nema više pranja vozila, ulica, trgova i javnih površina te privatnih i javnih zelenih površina, tuširanja na plažama i kupalištima, a iznimka su tek tržnice i ribarnice. Mi smo, bahati i rasipni kakvi već jesmo – a što i ne bi bili kad mi toga imamo na bacanje, pa prolijevaj – valjda jedini u Europi i svijetu, koji to rade s izvorskom vodom. Drugi za to koriste sanitarnu vodu, ali to je za nas – prekomoplicirano. Cijela Europa, jedna prebogata Njemačka, strahuje, skuplja svaki kilovat, svaki kubik plina u spremnik, aktivira stare, davno konzervirane termoelektrane na ugljen, koje je već namijenila za muzej, ne bi li nekako pregurala i prezimila ovu zimu. A šta za to vrijeme rade resursima prebogati Hrvati? Oni, kao da se ništa ne događa, i kao da se njih rat u Ukrajini ne tiče, kao da je to videoigrica, drže glavu u mobitelu, ko noj u pijesku, i nastavljaju voditi “sveti rat” protiv vjetroelektrana. Šibenski

25.07.2022. (13:00)

Neka ti euro bude lisica, a ne zmija

Nacionalna groupie: Euri kao Titovi dinari

Uznemirenim pokretima pozvonio sam na vrata firme Arhivanalitika. Vrata mi je otvorio čovjek srednje visine, u sakou bez kravate. Na obrazima je imao uredno podšišanu bradu. Ako ga već svi niste prepoznali po ovom minucioznom vanjskom opisu, predstavit ću ga imenom i prezimenom. To je Velimir Šonje, ekonomski analitičar. Prvi je objavio publicističku knjigu o koroni. Također i knjigu ‘’Euro u Hrvatskoj, za ili protiv’’. Zbog ove druge i pokucao sam mu ovako nenadano na vrata. “Razumijem. Vi se preko moje knjige želite pripremit za dolazak eura” – rekao mu je Šonje. Knjigu nije uspio kupiti, ali je zato zaradio neke eure jer mu je uspio prodati svoju i shvatio kako je kao sirotan gotov kada nova valuta napokon dođe. Nova zgoda Nacionalne groupie.

25.07.2022. (12:20)

Ovaj stogodišnjak i dalje je aktivan sportaš: postavlja svjetske rekorde u trčanju

25.07.2022. (12:00)

Naglasimo: pod američkim pokroviteljstvom

Starešina: Vjerovali ili ne – Europa u ratu, Bliski istok u stabilizaciji

Dok je Europa preokupirana ratom u Ukrajini i zabrinuta njegovim mogućim posljedicama po vlastitu budućnost, na Bliskom istoku ovih je dana učinjen važan korak dalje u stabilizacijskom procesu. Pod američkim pokroviteljstvom novi vjetar u leđa dobili su Abrahamovi sporazumi, koji promoviraju jačanje gospodarske i druge suradnje Izraela s islamskim državama Arapskog poluotoka i sjeverne Afrike. Saudijska Arabija sljedeća je poželjna članica u tom klubu, čiji je primarni cilj stvoriti blok zemalja koji će zaustaviti iranski utjecaj u regiji i minimizirati ili isključiti utjecaj rješenja palestinskog pitanja, odnosno izraelsko-palestinskog spora na odnose Izraela s drugim arapskim državama. Prije dvije godine je zbilja bilo smiješno da bi Bliski istok mogao postati stabilniji od Europe. Danas više nije smiješno. Višnja Starešina za Lider.

25.07.2022. (11:38)

Srednjoškolci brinu o 55 grla u sustavu krava-tele, uzgojili i sedam rasplodnih bikova

25.07.2022. (11:00)

Brze i kratke

  • Neslužbeno: Pojeftinit će benzin i dizel (Index)
  • Inspektori zabranili akcije u dućanima po cijeni većoj od najniže u zadnjih 30 dana, trgovci očajni: To je suludo (Danica)
  • Velika zlatna arena pripala je Sonji Tarokić i filmu Zbornica (24 sata, Tportal)
  • Ususret otvaranju – Pelješki most: Najveći infrastrukturni projekt financiran iz EU-ovih fondova (Tportal)
  • Kraj toplinskog vala: Stiže nam hladna fronta, s njom pljuskovi i grmljavina (Nacional)
25.07.2022. (10:30)

Sponzorirana vijest

Rab od 16.-21. kolovoza – 2, 3 ili 5 noćenja s polupansionom za 2 osobe u Hotelu International 3* od 2.168 kn


Hotel International 3* nalazi se u srcu staroga grada na samoj rivi, okružen antičkim kamenim ulicama. Klikom na “kupi” birate:

  • 2 noćenja s polupansionom za 2 osobe za 2.168 kn
  • 3 noćenja s polupansionom za 2 osobe za 3.218 kn
  • 5 noćenja s polupansionom za 2 osobe za 5.168 kn

Sobe se rezerviraju prema raspoloživosti (imaju pogled na grad ili more). Udaljenost od plaže: 200 m. Više detalja na Ponudi dana.

25.07.2022. (10:00)

Borba za majčinski kontinent

Afrika: Kina gradi ceste, EU broji insekte

EU gubi utrku s Kinom u Africi. Europljani se ponašaju paternalistički, sporo donose odluke, izvoze apstraktne vrijednosti i visoke standarde: tako to doživljavaju afrički dužnosnici. Kinezi su pragmatični: grade ceste. Zapad optužuje Kinu da zemlje u razvoju stavlja u „dužničke zamke” nudeći neodržive kredite za projekte u okviru svog Novog puta svile, koji se onda mogu iskoristiti za politički utjecaj ili ustupke koji imaju geostratešku važnost za Kinu. No ni Zapade se ne ponbaša bitno drugačije: Kina i EU su vrlo slično ocjenjene u pogledu jačanja ekonomske politike „zamke duga” u Africi – EU je dobila samo neznatno bolju ocjenu 4,6 od Kine koja je ocjenjena sa 4,9. EU je u velikoj meri bila i suučesnik u nezakonitim financijskim tokovima iz Afrike i praksi izbegavanja poreza. DW

25.07.2022. (09:00)

Kak' se samo prije toga nisu sjetili

Buduće baterije mogle bi se raditi od cinka

Metalurgija je borba čovjeka protiv prirode, korozija je borba prirode protiv čovjeka. Ili: što čovjek reducira, to priroda oksidira. No kada se spustimo s neba na zemlju, reći ćemo da se od 88 kemijskih elemenata koji se pojavljuju u prirodi, samo dvadesetak pojavljuje u nevezanom, samorodnom stanju. Metali mogu gorjeti, no i polako se spajati s kisikom, korodirati. Pri tome dolazi, u prisustvu vode, do prijelaza elektrona s metala na kisik. Uzmimo za primjer cink. Bi li se proces korozije cinka, mogao iskoristiti za dobivanje električne struje, drugim riječima za konstrukciju električne baterije? Bi, a to su pojasnili i kineski znanstvenici u novom istraživanju. Sve u svemu jednostavne i nadasve jeftine membrane, a i cink je jeftin, daleko jeftiniji i dostupniji od litija – metala na kojem se temelje litij-ionske baterije. (Cink usto nije zapaljiv ni otrovan poput litija, cink je štoviše biogeni element.). Dosta je i efikasna, iskoristivost joj iznosi 76,6 %. Nenad Raos za Bug.