View this post on Instagram
Natural architect. ❤️
— Figen (@TheFigen) July 27, 2022
Istini za volju, premijer Andrej Plenković pokušao je u svom govoru biti korektan, apostrofirajući projekt koji je “uistinu državni, strateški, svehrvatski i nadasve nadstranački”. Samo, kako Pelješki most, koji je dosad promovirao kao ekskluzivno stranački, uopće može biti svehrvatski u državi u kojoj je gotovo sve HDZ-ovo? Od hrvatstva, domoljublja, Domovinskog rata, branitelja, Vukovara i Oluje, preko pokorenih institucija, politiziranih sudova i pravosuđa, pa sve do epidemioloških mjera i nogometne reprezentacije. Koliko je Pelješki most važan za HDZ-ovce zorno je demonstrirao ministar Mario Banožić kad je onako baš džentlmenski izgurao kolegicu Mariju Vučković iz prvih redova, a time i iz povijesnog kadra… piše Tomislav Klauški za 24 sata.
Ma linkovima je naravno sve mnooogo opširnije.
Andrea Andrassy je napisala “brze i kratke” za svog pokojnog dedu koji je preminuo još 1995. pa da zna što ga čeka, ako se nekim čudom vrati. Jer čuda se događaju (Pelješki most):
Dragi deda, dobro došao u 2022.
I prilazne ceste im dobro idu.
The beauty of engineering! How to build a cable bridge… pic.twitter.com/3gAXleoSQj
— Figen (@TheFigen) July 25, 2022
“Premda je to destinacija među najlošije pozicioniranima kada je riječ o zrakoplovnim vezama, posjetitelji su iskazali vrlo visoki stupanj zadovoljstva u većini analiziranih područja. Istovremeno, Zagreb nudi jako konkurentnu cijenu smještaja u odnosu na druge destinacije.” – kaže se u priopćenju MABRIAN sajta. Ime dolazi od MAking BRIght ANalytics. Atena je druga, a Ljubljana se našla na trećem mjestu u toj studiji dok su se na začelju ljestvice London, Barcelona i Pariz. “London i Pariz, premda s dobrim zračnim vezama, kažnjeni su zbog jako visokih cijena hotelskog smještaja. Rastući je trend potražnje za manje napučenim i više autentičnim destinacijama. Iz tih razloga su zemlje poput Hrvatske i Slovenije, sa svojim glavnim gradovima, visoko vrednovane destinacije. One imaju ravnotežu između sigurnosti, ponude različitih aktivnosti i atraktivne prosječne cijene”. Dubrovnik je zauzeo 9. mjesto među 14 gradova. Mabrian / Poslovni
Ponuda uključuje:
Ponuda od 699 kn se odnosi na korištenje tijekom tjedna (ned – pet), a za boravak vikendom moguća je nadoplata 150 kn/paket. Apartman je od termi udaljen 3,5 km. U sklopu Termi Sv. Martin možete uživati u unutarnjim i vanjskim bazenima. Temple of Life je unutarnji bazenski kompleks najmodernijeg dizajna u kojem možete uživati u ljekovitoj termomineralnoj vodi. Korištenje do 31.8. Za više detalja pogledajte Ponudu dana.
Velimir Šonje donosi brojke koje bi mogle umanjiti histeriju zbog imigranata, a možda nekome pomogne da malo izliječi povijesnu anksioznost „jer nestajemo“. Svi podaci su izvedeni iz Priopćenja DZS-a od 22. srpnja. Prva slika pokazuje tri stvari:
Bio bih preveliki opstimist kada bih zaključio da je uz dobre politike i malo sreće moguće ponovno dostizanje broja od 4 milijuna stanovnika na sljedećem popisu (nakon 3,88 milijuna na popisu 2021.). Odgovor na pitanje iz naslova glasi: ne, nije moguće… – piše Velimir Šonje za Ekonomski lab.
Puhanjem balončića od sapunice koji su nošeni motovunskom burom poletjeli u nebeska prostranstva, posjetitelji Motovun Film Festvala otvorili su 24. izdanje ovoga jedinstvenog filmskog festivala smještenog na istarskome brdašcu. Motovun Film Festival, koji traje do 30. srpnja, 24. put donosi najbolje nezavisne filmove iz cijeloga svijeta, a posebnost ovogodišnjeg programa su brojni filmski naslovi koji su već nagrađeni na najvažnijim svjetskim filmskim festivalima poput onoga u Cannesu, Sudanceu i na drugim festivalima. Novi list / MFF
U sklopu vikend akcije „gde su, šta rade“, svratih juče na sajt NSPM da vidim šta tamošnja divna stvorenja sanjaju, a šta im se događa. Čim zakoračih u carstvije onih kojima je do morala u politici, tj. u zonu sumraka, pomislih da sam u delirijumu – ili bar da ružno sanjam, jer takoreći s vrata ugledah naslov koji se doskora mogao videti samo u delirijumima i noćnim morama, citiram: „Može li Jasenovac postati deo našeg nacionalnog identiteta“… „Meritum stvari“ bila je nerealizovana privatna Visoka Poseta Jasenovcu. Poseta, uostalom, i nije bila pravi meritum, tj. „osnovno pitanje“. Po Marinku M., „osnovno pitanje za nas je šta smo mi i naša državna politika učinili da svest o počinjenom genocidu bude stvarni deo našeg istorijskog pamćenja i nacionalnog identiteta.“ Nije samo Visoka Porodica postradala u ustaškim pokoljima. Postradala je i moja (sa očeve strane). Kao unuk zaklanog Srbina imam pravo – Marinko bi rekao „moralno“ – da postavim neprijatno pitanje: ako su već hrvatske ustaše potpuno neometano klale, kako se dogodilo da usred Srbije, takođe neometano, Srbe kolju Srbi (četnici) i streljaju (partizani) takođe Srbi. Napomena: srpsko-srpska klanja i streljanja verovatno su odnela više žrtava nego ustaški pokolji, ali o njima ni mukajet, a tu se krije tajna jasenovačkog pokolja… piše Srbin, ne ustaša, Svetislav Basara.