Brojni Kanađani potpisali peticiju da se Elonu Musku oduzme državljanstvo
Brojni Kanađani potpisali peticiju da se Elonu Musku oduzme državljanstvo
Predzadnja epizoda Prime Time-a (koja je i kasnila par dana) u ovakvom obliku. Kako je Borna Sor otkrio na svom Facebooku, N1 je i njima otkazao suradnju, što je dio restrukturiranja ove tv kuće. Što znači da ih neće prikazivati na N1, već se okreću svojim Podržislavima. Teme kojima se bave u epizodi 449 su mir u Ukrajini, “ako ne znaš šta je bilo” uz poznate i malo manje poznate pjesme, uhićenje SDP-ovke, neuhićenje Dabra, Jadrolinija, Hrvatske šume, a i lokalni izbori koji se bliže… Ne zaboravimo ni na bojkot!
Solari će se graditi u zoni odmorišta Zagreb Plitvice, odmorišta Rastovica, te čvorova Sredanci i Ivanja Reka. Prostirat će se ukupno na približno 36 hektara, a projektanti uz idejno rješenje za svaku elektranu moraju izraditi tri modela proizvodnje električne energije, te preporuku isplativosti. Cilj projekta jest smanjenje HAC-ove energetske ovisnosti prelaskom na čistu energiju. Poslovni
Asteroid 2024 YR4 prvo je zabrinuo znanstvenike povećanom šansom udara u Zemlju, ali su naknadna mjerenja tu vjerojatnost smanjila na 0,28%. Sada postoji veća mogućnost da će udariti u Mjesec (1%). I dok YR4 puni naslovnice, manji asteroidi neprimjetno prolaze ili sagorijevaju u atmosferi. U slučaju udara većeg tijela, posljedice bi mogle biti ozbiljne, no NASA i ESA razvijaju metode obrane, poput skretanja putanje.
To je relativno novootkriven objekt – prvi je put opažen teleskopom u Čileu u prosincu 2024. Nije jedan od dugogodišnje poznatih asteroida s utvrđenom orbitom. Trenutno je pod pažljivim promatranjem jer se njegova putanja još precizira. Za sada znamo da kruži oko Sunca i da je privremeno ušao u područje blizu Zemlje (31. siječnja je bio na udaljenosti od oko 48 milijuna km), ali nije jedan od onih asteroida koji redovito presijecaju Zemljinu orbitu poput Apophisa. BBC… komentiraju na Monitorovom forumu
Sharifi-ha House, smještena u Teheranu, izdvaja se kao arhitektonski fenomen koji redefinira koncept suvremenog stanovanja. Dizajnirana je s ciljem stvaranja dinamičnog i funkcionalnog prostora koji se može mijenjati u skladu s godišnjim dobima i različitim životnim scenarijima, što je čini jedinstvenim primjerom suvremene arhitekture. Journal
Masovni otkazi novinarima zbog poslovnih problema doveli su do ukidanja najvrednijeg resursa N1 televizije, autorskih emisija koje su vodili vrhunski novinari. Vrh kuće traži održiv poslovni model, što je u ovim okolnostima vrlo teška misija, pa im treba poželjeti svu sreću svijeta. N1 je stvorio dragocjenu platformu koja je koristila i javnosti i medijima. Jutarnje su emisije bile promenada relevantnih sugovornika, “Pressing” je ugošćivao sugovornike koji u sat vremena imaju što reći, u TNT-u su propitivani temelji hrvatske politike, raskrinkavane muljaže, live su ispitivani, katkad i isljeđivani, moćnici.
Kad bi bio mudar, premijer Plenković bi negdje u EU-u našao novac za nastavak rada televizije N1, koja je Hrvatsku činila boljom zemljom. Tomu se ipak ne možemo nadati. Hrvatska medijski sve više nalikuje na “ancien regime”. Eliminacija kritičkih sadržaja i ubijanje debatnih formata, uz pad utjecaja tiskanih medija, vode lobotomiji. Boriš Rašeta za Novosti
Prekrasno animiran, posebice u podvodnim prizorima, scenama ptičjih borbi u zraku (koje su uz to izrazito brutalne), film ima i nevjerojatno koncipiran zvuk za priču bez dijaloga kojom dominira neumoljiva priroda i bića koja u njoj nastoje preživjeti. Film će na svoj način shvatiti i doživjeti djeca, ali i odrasli, i to tako da to nadilazi uobičajenu disneyjevsku etiketu ‘filma za cijelu obitelj’. Animirani film ‘Poplava’ (‘Flow’) latvijskog filmaša Gintsa Zilbalodisa priča o zajedništvu, ali i individualnosti životinja koje nastoje preživjeti u svijetu nakon ljudi dok oko njih velike vode preplavljuju svijet. Zrinka Pavlić za tportal
Thompson je najjači zrcalni odraz tridesetogodišnje vladavine HDZ-a u maloj zemlji velikih mogućnosti. U nekom drugačijem društvenopolitičkom okruženju možda bi još uvijek nosio konobarsku gvantijeru ili odavno krenuo za ćaćom na arbeit u Njemačku. Golemu popularnost na domaćem terenu doživio je već krajem 1990-ih kao opasno škodljiva mješavina živopisnog dinarskog hajdučkog rokera i glasnogovornika poratne proustaške subkulture, ali njegove akcije tek sad kad je ušao duboko u hrvatski politički mainstream djeluju nezaustavljivo i zastrašujuće, a zakašnjele inicijative da ih se zabrani uzaludno i jalovo.
Grandioznu smotru objedinjenog desnog sektora, s realnim izgledima da preraste u lokalni game changer poslije kojeg kod nas i oko nas ništa više neće biti kao prije. Tko dolazi na ovo povijesno okupljanje? Hipodrom je preglomazan da sve bude isto kao lani u Imotskom i Dugopolju, ali tri glavne frakcije fanova opet će se pojaviti u punom sastavu. Ovo je za njih ne samo stvar prestiža nego i prilika da se vječno bumersko nacionalno pitanje „gdje si bio devedesetprve?“ zamijeni novim „gdje si bio dvadesetpete?“ Ilko Čulić za Ravno do dna
Naš je seoski i bijakovski šaman, naime, sve do mitske devedesete studirao, živio, pisao i objavljivao u Beogradu. Mogla bi ta stvar, rekoh, biti zagonetkom, jer neki od najvećih Velikih Hrvata, na čelu s Najvećim Hrvatom sviju Hrvata, studirali su, živjeli, pisali ili objavljivali u Beogradu. Problem s Gudeljem bio je, međutim, taj što u Beogradu nije bio general, vojskovođa ili švercer oružja, već pjesnik. Samo hrvatskim pjesnicima, eto, nije dopušteno biti Beograđanima, čak i kada u tom Beogradu, za razliku od generala i vojskovođa, sanjaju na hrvatskom. Nešto o tome znao je i onaj, čula je Hrvatska možda za njega, Tin Ujević se zvao.
To beograđanstvo, eto, Petru Gudelju nikad nisu oprostili, zbog njega mu pod ploču u dvorištu crkve svetoga Nikole ne daju lokalni veliki Hrvati. Ali neka. “Ne dadu li ti k Svetom Nikoli, ti ćeš u Vranjaču, na Vlaku. U pitominu, u crljenicu, koju je kasno, pedesetih, iskrčio i ogradio tvoj otac. Vratiti se u Vranjaču, po kojoj si brao kupine, skupljao galebinu i čuvao ovce.” Boris Dežulović o pokojnom pjesniku Petru Gudelju, za Novosti.
U Hrvatskoj je broj osobnih vozila prešao dva milijuna, a cestovna infrastruktura nije pratila taj rast. Veliki gradovi guše se u gužvama zbog neplanskog razvoja, zapostavljenog javnog prijevoza i sve češćeg korištenja taksija i dostave. Stručnjaci upozoravaju na nužnost prometne strategije na državnoj razini, ali i bolje urbanističko planiranje. Dok zapadni gradovi smanjuju ovisnost o automobilima, kod nas se sve rješava stihijski. Rezultat? Više vremena u kolonama, manje živaca i prometni sustav koji puca po šavovima.. Revija HAK
Tetovaže su postale mainstream, a tattoo studiji u Hrvatskoj cvjetaju. Nekoć rezervirane za mornare i buntovnike, danas ih nose i ministri. U nekima od zagrebačkih salona kažu da se tetoviraju svi slojevi društva, s naglaskom na IT-evce i žene (čak 80% klijenata u nekim od salona). Motivi variraju – od skrivenih ožiljaka do emotivnih uspomena na preminule. Muškarci žele uzorke nogometaša, žene preferiraju diskretne linije. Najčešći motivi danas su minimalističke tetovaže, inspiracije iz pop kulture, vikinški simboli te geometrijski uzorci, dok su nekada popularni kineski i japanski znakovi gotovo nestali. Cijene ovise o veličini i mjestu tetovaže – jednostavni motivi kreću od 60-80 eura, dok složeni dizajni mogu doseći tisuće eura, pogotovo na većim površinama poput leđa ili rebara. Index… fotka s dopuštenjem od Kunsthaus
Friedrich Merz preuzima Njemačku i okreće kormilo udesno (ali ne radikalno, već u gospodarskom smislu). Planira pojačati obranu, pregovarati o nuklearnoj zaštiti s Britancima i Francuzima te ukinuti blokadu slanja oružja Ukrajini. U energetici je otvoreniji prema nuklearnoj energiji, dok u gospodarstvu zagovara manje birokracije i stroži stav prema Kini. Naglasak stavlja na rast, a ne na klimatske politike, uz olakšice za poljoprivrednike i industriju. Njemačka fiskalna kočnica ostaje netaknuta, što može ograničiti njegove ekonomske ambicije. Njegova pobjeda znači jačanje desnog centra u EU – i potencijalno turbulencije u Bruxellesu. Index
Tonči Tadić: Nakon tri godine zorno je jasno kako Rusija ne može zauzeti Ukrajinu. Oni su u čitavoj 2024. uz potrošnju oko 200 tisuća što mrtvih, što ranjenih vojnika i par tisuća oklopnih vozila i tenkova zauzeli površinu grada Zagreba. Ukrajina radi manjka oružja ne može provesti nekakve sveobuhvatne operacije oslobađanja svog teritorija, iako je 2022. godine vratila oko 35 posto okupiranog teritorija. Tome pridodajmo proboj na Kursk. Ovim tempom Rusima bi za pobjedu trebalo 150 godina i cijela muška populacija Kine. Rat nije počeo radi najavljenog ukrajinskog ulaska u NATO, nego zato što Rusija nikada ne može obnoviti Ruski imperij bez Ukrajine i Bjelorusije. Te tri države su bile temelj stvaranja Sovjetskog saveza i Putin želi Ukrajinu natrag. tportal
Očito nijedan biznismen, barem američki, nikada nije istinski vjerovao u woke pokret kao posljednju slamku spasa svijeta preoblikovanjem u divno, duginim bojama išarano društvo sretnih, jednakih, uključivih jedinki. Igrala se predstava, jer se moralo, u protivnome bi biznis i profit bili otkazani. Sada se više ne mora. Samo nekoliko sati nakon polaganja prisege Trump je potpisao izvršnu naredbu kojom se zaustavljaju programi raznolikosti, jednakosti i uključivosti unutar savezne vlade. To je bio signal za sve ostale u vrijednosnome lancu. Od velikih imena na woke liniji zasad ostaje Microsoft. Pa, mijenja li vjetar smjer trajno ili samo da preživi Trumpa? Politički konzultant Karlo Jurak za Lider podsjeća kako je tvrtkama u primarnom interesu profit, a nekima tek onda i politička moć.