Povratak Svjetskog nogometnog prvenstva u Sjevernu Ameriku 2026. godine zasjenjen je rigoroznom antiimigracijskom politikom administracije Donalda Trumpa. Zbog masovnih deportacija, pooštrenih viznih režima za tridesetak zemalja te otvorenih sukoba s Iranom, brojne države izdaju upozorenja svojim građanima o rizicima putovanja u SAD. Organizacije za ljudska prava, poput ACLU-a i Amnesty Internationala, upozoravaju na opasnosti od rasnog profiliranja, arbitrarnih pritvaranja i kršenja slobode govora. Dok FIFA pokušava balansirati s nepredvidivim predsjednikom, mnogi navijači iz Afrike i s Bliskog istoka odlučuju bojkotirati utakmice u SAD-u te biraju sigurnije domaćine – Kanadu i Meksiko. Rolling Stone

Izjave upućenih obično idu u smjeru “nikoga to nije iznenadilo”, uz eventualnu napomenu kako je iz “dobre obitelji” i slično. Koji je uglavnom zaključak takve priče? Još jedna grozna rečenica: “sustav je zakazao”. Nakon izlaska iz zatvora takva se osoba “nije promijenila”, jer u ovakvom sustavu za to nisu ni stvoreni uvjeti da se promijeni, a i pitanje je koliko se najokorjeliji zločinci uopće mogu promijeniti. Ovakva hladnokrvna ubojstva najgora su stvar, ali i kod drugih zlodjela možemo čuti “od ranije poznat policiji”, jako često u slučaju kaznenih djela u prometu koja isto nerijetko završe fatalno.

Dok se javnost zabavlja dnevnopolitičkim kokošarenjem oko izbora ustavnih sudaca i čelnika Vrhovnog suda, pravi problemi, oni koji se odnose na konkretne ljudske egzistencije, događaju se na razini “običnih” sudova, na onim razinama gdje se odlučuje o sudbini okorjelih kriminalaca. Ili tamo gdje “svi sve znaju” kakav je tko, što sve ima kod sebe i čime se otvoreno hvali, a ne poduzima se ništa. Karlo Jurak za Index.

• Ubojica iz Drniša Aleksić je navodno dostavljačima poručio da se popnu na terasu do vrata njegova stana, a kad su se popeli uz stepenice, izvadio je pištolj kućne izrade i u prsa mladića ispucao hitac (Jutarnji), Drnišani ogorčeni: Kad su mu našli oružje s njim je bio spisak 12 žena koje je htio likvidirati (tportal)
• Rupa u zakonu: ako ukradete struju i potrošite je, niste krivi (Index)
• Dvije europske države mogle bi se spojiti u jednu – Moldavija i Rumunjska (DW, Jutarnji)
• Klimatska prijetnja iz zraka: Tri zračne luke ispuštaju više CO2 od cijelog Pariza, samo Zračna luka Dubai emitira 23,2 milijuna tona emisija CO2 (N1)
• Prijedlog u Njemačkoj: U mirovinu uz 45 godina uplaćenih doprinosa, to bi značilo da bi neki ostvarili pravo tek sa 75 ( Moje Vrijeme, Poslovni)

Dok države oklijevaju s uvođenjem zakona o pravu na popravak, inovativni dizajneri stvaraju proizvode koje svatko može sam popraviti. Kako piše Dezeen, iako zakoni EU-a pokrivaju tek poneke uređaje, novi val održivog dizajna donosi rješenja za svakodnevicu. Među njima su Kibu dječje slušalice koje se sastavljaju bez ljepila, modularna Spoke sofa s lako zamjenjivim dijelovima te plosnati toster za samostalno sklapanje. Koncept se širi i na tehnologiju kroz potpuno modularno Framework prijenosno računalo te električni automobil ARIA, koji se može servisirati bez stručnog znanja, čime se drastično smanjuje otpad i produžuje vijek trajanja proizvoda.

Točno 100 godina nakon što je u eter odjeknulo prvo “Halo, halo”, Hrvatska radiotelevizija ovog je petka u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog proslavila veliki jubilej – stoljeće Hrvatskog radija i 70 godina Hrvatske televizije. (HRT) Pjesma Baby Lasagne na proslavi velikog jubileja HRT-a u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog dobila je i novo ruho. HRT

Utvrđivanje autorstva slike može trajati dugo, no umjetna inteligencija može to učiniti u tren oka. Štoviše, zahvaljujući ovoj pravoj revoluciji, mogu se stvarati i nova remek-djela koja vjerno oponašaju stil starih majstora – opis je nedavno prikazanog dokumentarca na HRT-u.

Uz pomoć novih tehnologija stvoren je i projekt “Rembrandt 2.0”. Umjetna inteligencija je na temelju majstorovih djela stvorila novu sliku, iste poetike i tehnike, naizgled savršenu – ali, kako kažu stručnjaci – lišenu emocija. U dokumentarcu smo vidjeli prikaz rekonstrukcije Rembrandtove “Noćne straže” koji je izvela umjetna inteligencija. Dijelovi odrezani prije 300 godina da bi slika stala između vrata amsterdamske vijećnice, sada su vraćeni zahvaljujući AI-ju koji je “naučio” Rembrandtov stil – osvrt je Borisa Rašete za Novosti.

Svjetska zdravstvena organizacija godinama upozorava da antibiotici polako gube bitku protiv smrtonosnih infekcija, zbog čega se znanost sve više okreće prirodnim neprijateljima patogena. Profesor Mladen Krajačić je za tportal spomenuo bakteriofage, u doba u kojem sve više bakterija postaje otporno na liječenje, ovi mikroskopski ‘lovci’ vraćaju se u fokus medicine kao jedan od najviše obećavajućih odgovora na jednu od najvećih zdravstvenih prijetnji 21. stoljeća. Pritom ne napadaju ljude, Krajačić ističe kako su ljudski životi već spašavani primjenom virusa u situacijama kada više nije bilo nikakvih izgleda uz primjenu antibiotika, iako takvo postupanje zasad nije odobreno europskom ni američkom legislativom i iznimno se odobrava samo onda kada se ni na koji drugi način ne može spasiti život pacijenta…

• Ubojica iz Drniša je Kristijan Aleksić (50), osuđivan već za ubojstvo 90-ih. (Jutarnji), traje velika potraga za njim, vode ju specijalci, dignuti dronovi i helikopter, objavljeno upozorenje da bi mogao biti i naoružan (Jutarnji), kolega ubijenog iz pizzerije se bojao narudžbe (Index), Stanovnici Drniša za Jutarnji tvrde da je Aleksić godinama izazivao strah među dijelom građana te da je često ulazio u sukobe
• Novi AI centar u SAD-u stvarat će toplinu kao 23 nuklearne bombe dnevno (Index)
• Božinović: Integracija Roma počinje obrazovanjem i zapošljavanjem (HRT)
• Ugledni srpski i jugoslavenski karikaturist Predrag Koraksić Corax preminuo je u Beogradu u 93. godini (Jutarnji)
• Botoks sve popularniji među muškarcima i mlađima od 30 godina (HRT)

Nedavno istraživanje objavljeno u časopisu Nature Human Behaviour otkrilo je da djeca u dobi od 5 do 8 godina uspješno postižu grupni konsenzus bez komunikacije i vođe. Rješavajući digitalni zadatak usklađivanja boja, djeca nisu slijepo kopirala većinu. Umjesto toga, spontano su preuzela tri ključne društvene uloge na temelju brzine reakcije: lideri (pokretači), debateri (prilagodljivci) i finašeri (stabilizatori). Ova urođena raznolikost u ponašanju i fleksibilno oponašanje sprječavaju grupnu blokadu te omogućuju starijoj djeci dramatično brže i uspješnije donošenje zajedničkih odluka nego što bi to postigao ijedan kruti algoritam. Psychology Today

https://www.youtube.com/watch?v=7J05a7u3NGs&list=RD7J05a7u3NGs&start_radio=1

U prvoj polufinalnoj večeri Lelek su prošle dalje s osvojenih 175 bodova, s kojima su zauzele šesto mjesto, dok je pobjedu u prvom polufinalu uvjerljivo odnio Izrael s 269 bodova. (Index)… Srpski žiri nam u finalu nije dao nijedan bod, dok je publika iz Srbije dala svih 12, kao i mi njima. Na licima benda Lavina bila je vidljiva nelagoda (Index).

• LELEK nakon finala Eurosonga: Nadamo se da ste i vi sretni s nama (HRT)
• Reperica Azealia Banks komentirala Lelek: Zamisli da pjevaš o Otomanskom carstvu u 2026-oj (Story)
• Lordi na Eurosongu izveli neke od poznatijih pjesama na Euroviziji, među njima i dio “Rim Tim Tagi Dim” (Index)
• Vedran Strukar: Nije pobijedila Bugarska, nego Mossad. Da su pobijedili Finci, Izraelu bi iduće godine bilo zabranjeno sudjelovanje (Index)
• Predstavnik UK-a ostao sam u Zelenoj sobi, napustio ga vlastiti tim, pa ga kod sebe pozvali Danci (The Sun)

Na webu je odnedavno dostupna Halupedia, specifična digitalna enciklopedija. Njezin je primarni zadatak, kažu njezini tvorci, “obrada tema koje su u dosadašnjim vodećim referentnim djelima ostale nedovoljno zastupljene ili potpuno zanemarene“. Umjetna inteligencija stvara stranice na zahtjev, kreira opise, izmišlja činjenice i događaje te sve potkrjepljuje izmišljenim izvorima podataka. Njezin opseg obuhvaća širok spektar područja, od povijesnih događaja i znanstvenih disciplina do geografskih pitanja, poznatih pojedinaca, organizacija i kulturnih fenomena. Za razliku od tradicionalnih izvora, ovaj projekt svakom subjektu pristupa s jednakom razinom (ne)ozbiljnosti. Bug

David Beckham postao je prvi britanski sportaš milijarder

Google provodi test u kojem novim korisnicima nudi tek 5 GB besplatnog prostora na Gmailu, dok punih 15 GB otključavaju tek davanjem broja telefona. Iako se SMS zbog rizika poput SIM-swapa više ne smatra vrhunskom sigurnosnom metodom (prema NIST standardima iz 2025.), telefonski broj je postao ultimativni digitalni dokument. Povezan s fizičkim identitetom i ugovorima, on Googleu služi kao savršen alat za verifikaciju korisnika, ali i kao zakonsko pokriće za prikupljanje podataka pod strogim europskim regulativama. Besplatni internet postaje skuplji, a valuta plaćanja je naš privatni broj. Bug

• Kriza oko Hormuškog tjesnaca skreće pozornost na druga pomorska uska grla. Stručnjaci upozoravaju da tjesnaci poput Malajskog ili Tajvanskog sve više postaju instrumenti za geopolitički pritisak (DW)
• Objavljen i video incidenta u zračnoj luci Split.. radi se o novom avionu, istraga u tijeku (tportal, Index)
• 19-godišnjak ubijen u Drnišu. Ubio ga muškarac kojem je dostavio hranu, bježi policiji (Jutarnji, Index)
• Filip Hrgović nokautirao Engleza pred njegovom publikom: ‘Ubio ga od batina’, pobjedom nad Davidom Allenom zaradio 573.000 eura (Nacional)
• Bugarska slavi povijesnu pobjedu: Evo tko je Dara, nova kraljica Eurosonga (tportal)

“Punih jedanaest godina radio sam na pošti. Od svoje trideset devete godine pa do pedesete. Bio sam uvjeren da će me rad na pošti dotući; jednostavno nisam više mogao izdržati. Tada sam odlučio da ću postati profesionalni pisac…”, piše u predgovoru prvog romana Pošta, koji je uvelike autobiografski. Pratimo njegovog alter ega, Henryja Chinaskog, koji navigira kroz pakao birokracije i privatni kaos, od besmislenih propisa, sadističkih šefova i monotonije rada do života izvan radnog vremena, koji je uglavnom ispunjen ispijanjem alkohola, klađenjem na konjske utrke i turbulentnim vezama sa ženama. Rečenice su kratke, ogoljene, vulgarne, ali i nevjerojatno duhovite i cinične. Nema uljepšavanja. Roman je postao glas onih zarobljenih u besmislenim poslovima od 9 do 5 i ponudio je brutalnu antitezu “američkom snu”. “Pošta” je lansirala Bukovskog među književne zvijezde i dokazala da nikad nije kasno za potpuni zaokret u životu.

Novac je najvažniji izum ljudske vrste, vjeruje irski ekonomist, autor i voditelj podcasta David McWilliams čija je knjiga ‘Novac: priča o čovječanstvu’ nedavno prevedena na hrvatski jezik.  Često ljudi misle da oni koji imaju novca ga gomilaju i to ga čini vrijednim. No to nije tako, ono što novac čini vrijednim je način na koji ga svi svakodnevno koristimo. Što ga više koristimo, to smo bliži jedni drugima. Novac je pomalo kao jezik. Najkorisniji jezik na svijetu je engleski – ne zato što je najljepši, ni najusklađeniji, nego zato što se najviše koristi. Pomalo je kao dolar, a kriptovalute su u neku ruku kao esperanto novca. Kripto je važan onima koji su u tome, ali nikoga drugog nije briga, zato je to velika prijevara. Jedino što zapravo “kontrolira” Donalda Trumpa su burze. Njega ništa drugo ne zanima… ispričao za Poslovni

Kroz opušten razgovor prisjeća se svojih profesionalnih početaka u Esplanadi, rada u Interkontinentalu pa sve do emisije Male tajne velikih majstora. Govori i o odlasku u Švicarsku, Michelinovim zvjezdicama, te o važnosti tradicije, teškog rada i lokalnih namirnica naspram današnjih ready made trendova s interneta. Nagulio se krumpira i naljuštio luka, a ručno je radio i majonezu. Smatra da mladi kuhari danas prebrzo misle da su chefovi samo zato što kupe skupi nož i nađu recept na internetu. Oštro kritizira i prehranu današnje mladeži te smatra da bi pekare kraj škola trebalo zakonom regulirati. Uspoređuje ih s kockarnicama, djeca tamo jedu proizvode najniže kvalitete. No, smatra da gastronomija općenito kod nas ide u dobrom smjeru. Od naših domaćih jela preferira maneštru od bobića, sarmu i pire krumpir, gregadu, češnjovke, a uvijek posebno ističe i štrukle. Za razliku od drugih podcasta, kaučem i statičnim kadrovima, razgovor se vodi u toplom, prirodnom ambijentu Karapandžina doma.

https://www.youtube.com/watch?v=EltgrumKJfk&list=RDEltgrumKJfk&start_radio=1

U bečkoj Areni Wiener Stadthalle održana je ovogodišnja Eurovizija. Za titulu pobjednika bori se 25 zemalja. Unatoč odlično primljenom nastupu, Lelek je dobio 53 boda od žirija. Hrvatska je 12 bodova dala Srbiji, a Srbija nama ništa. Nakon glasova žirija, najbolje je stajala Bugarska s 204 bodova. Od publike smo dobili 71 bod, ukupno 124, dovoljno za 15. mjesto (otprilike kako su nam i predviđale kladionice). Publika odlučila:  Pobjednička pjesma je iz Bugarske! Pjevačici Dari je trebalo više od 140 bodova za pobjedu, dobila ih je 312, ukupno 516 (Index, HRT)

• Komentari na Forumu (tema finala)
• Eurovizijin YouTube live stream rastura zahvaljujući platformi hrvatskog Upstreama (Netokracija)