Bolje porezi i doprinosi na plaće nego račun za struju
Umjetna inteligencija je ipak možda preskupa da bi nas sve zamijenila
Unatoč strahu od masovnih otkaza, ljudska radna snaga i dalje je jeftinija od umjetne inteligencije. Tehnološki giganti poput Ubera troše godišnje AI budžete u nekoliko mjeseci, a troškovi računalne snage i energije divljaju. Bizarni korporativni trendovi poput “tokenmaxxing-a” (nagrađivanja zaposlenika prema količini korištenja AI-ja) samo potiču neučinkovitost. MIT-ove studije i propali Amazonov projekt “Just Walk Out” dokazuju da je AI preskup za 77% poslova. Ipak, činjenica da je stroj koji koristi “pokradene podatke” skuplji od živog radnika ne slavi ljudsku vrijednost, već razotkriva koliko je moderna radna snaga potplaćena. Medium
Šimun Cimerman svoju knjigu ne vidi samo kao izraz fascinacije prirodom i partizanskim filmovima; on joj pridaje i jasnu etičku dimenziju. U njegovu čitanju, mladići iz više od šest stotina općina tadašnje Jugoslavije – većinom dvadesetogodišnjaci i većinom seljaci, od kojih su tek petina bili članovi Partije – danas nose stigmu da su “doveli komuniste na vlast”. Ne slaže se s time i poentira usporedbom s dragovoljcima Domovinskog rata. Kriviti partizane za komunizam, kaže, “isto je kao osuđivati dragovoljce Domovinskog rata za malverzacije u pretvorbi i privatizaciji 1990-ih u Republici Hrvatskoj”. Opis bitke nije samo impresivan već i detaljan, tako da knjigu treba čitati polako i pomno. Ovo je knjiga koja oduzima dah dok čitate neizrecive strahote, ali ju ne bi smjeli čitati u jednom dahu. Uzmite si vremena i pravite bilješke… U cijelosti knjiga nije bez mana, zato ocjena četvorka, pročitajte što kažu na portalu 
Ministarstvo zdravstva tek je nakon pritiska Povjerenika za informiranje predalo dokumentaciju koja razotkriva dvadesetogodišnju suradnju s privatnom Poliklinikom Medikol. Dokumenti pokazuju da ključni ugovor o javno-privatnom partnerstvu za PET/CT uređaje nikada nije postojao. Cijeli je sustav pokrenut običnim dopisom iz 2006. godine, a Medikol je bez javnih natječaja ušao u javne bolnice (poput KBC-a Rijeka) uz povlaštene najamnine. Dok je država Medikolu isplatila preko 200 milijuna eura za pretrage, godinama je izbjegavala kupnju vlastitih uređaja. Pravni stručnjaci upozoravaju na ništetnost ugovora, svjesno nanošenje štete javnom sektoru i ozbiljnu kaznenu odgovornost uključenih strana, zbog čega se predlaže istraga USKOK-a. 
