34 godine Europske unije: ugovor koji su potpisali samo muškarci - Monitor.hr
Jučer (14:00)

Počela je kao gentleman's club

34 godine Europske unije: ugovor koji su potpisali samo muškarci

Ugovor iz Maastrichta potpisan je 7. veljače 1992. i stupio na snagu 1993., čime je formalno osnovana Europska unija. Dvanaest država tadašnje Europske zajednice dogovorilo je europsko državljanstvo, zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, suradnju u pravosuđu te put prema uvođenju eura. Dokument su potpisala 24 ministra vanjskih poslova te financija ili gospodarstva – svi muškarci. Među njima su kasniji premijeri, europski čelnici i jedan budući glavni tajnik NATO-a. EU danas ima 27 članica, a Hrvatska je članica od 2013. godine. Goran Litvan za Lider primjećuje da kod potpisivanja ugovora u Maastrichtu nije sudjelovala nijedna žena.


Slične vijesti

28.01. (22:00)

Nekome tržišta, drugome poljoprivreda

EU juri slobodnu trgovinu: Mercosur, Indija i cijena koju netko mora platiti

Europska komisija potpisala je sporazum o slobodnoj trgovini s Mercosurom (zajedničko tržište Južne Amerike) prije odobrenja Europskog parlamenta, što je izazvalo snažne reakcije poljoprivrednika, ekoloških organizacija i dijela zastupnika. EP je zatražio mišljenje Suda EU-a, čime se ratifikacija odgađa barem godinu do dvije, no ostaje pitanje hoće li Komisija pokušati djelomičnu primjenu sporazuma. Kritike se odnose na nelojalnu konkurenciju, niže standarde proizvodnje hrane i negativne klimatske učinke. Istodobno EU ubrzava pregovore o sličnim sporazumima s Indijom i drugim državama, potaknuta slabljenjem trgovinskih odnosa sa SAD-om. H-alter

26.01. (19:00)

Donald će još bit kriv ako se Britanija vrati u EU

Poseban odnos na ledu: Britanija se sve više okreće Bruxellesu dok Washington gubi strpljenje

Tin Radovani za Ideje analizira slabljenje „posebnog odnosa“ Britanije i SAD-a u kontekstu Trumpove nepopularnosti u UK-u, zastoja trgovinskih pregovora i promijenjene geopolitike. Britansko biračko tijelo više se ne raspoređuje po strankama nego po dva ideološka bloka, dok parlament zbog izbornog sustava ne odražava tu fragmentaciju. Reform i Torijevci imaju problem s bliskošću Trumpu, Laburisti balansiraju između Washingtona i Bruxellesa, a Starmerova vanjskopolitička hiperaktivnost dijelom prikriva ozbiljne unutarnje političke i ekonomske probleme. Dugoročno, Britaniju realnost gura prema dubljem povezivanju s EU.

02.01. (11:00)

Razvod braka s Amerikom i potraga za novim identitetom

Božo Kovačević: Trebaju nam Sjedinjene Europske Države

Diplomat, sveučilišni predavač i analitičar Božo Kovačević za Ideje ističe da se svijet pod Trumpom pretvara u niz “američkih kolonija” jer SAD više ne doživljava Europu kao ravnopravnog partnera. Ideja Sjedinjenih Europskih Država predlaže:

  • Jedinstvenog predsjednika biranog na općim izborima.
  • Snažniji parlament koji bira europsku vladu (Komisiju) i uvodi vlastite poreze.
  • Ukidanje Europskog vijeća kako bi se spriječilo da pojedinačne države (poput Mađarske) blokiraju zajedničke odluke.

Zaključak je jasan: bez ove transformacije, Europa ostaje razjedinjena, ekonomski izrabljivana i geopolitički nebitna.

29.12.2025. (16:00)

Nekad zaštitnik, danas „frenemy“ s carinama i strategijom

Trump i EU u 2025.: saveznik koji se predomislio

Nova američka Nacionalna sigurnosna strategija označila je dubok zaokret u odnosima SAD-a i EU-a. Washington EU prikazuje kao urušeni projekt, dok Kinu spušta na razinu gospodarskog rivala, a Rusiji nudi „stratešku stabilnost“. Bruxelles to vidi kao otvoreni raskid i političko miješanje, uključujući potporu europskoj desnici. Iako Trump dovodi u pitanje europsku sigurnost i financiranje Ukrajine, Kongres ograničava povlačenje američke vojske iz Europe. Od carina do NATO-a – sukob više nije samo trgovinski, nego i strateški. DW

24.12.2025. (11:00)

Nadamo se da nećemo morati saznati

Šef NATO-a otvoreno: ‘Rusa ima 140 milijuna, nas gotovo milijardu. Tko je jači?’

Čelnik NATO Saveza Mark Rutte dao je veliki intervju za Bild, (prenio ga tportal): Razmatra slanje stranih vojnika u Ukrajinu, otvoreno brani Trumpa jer je jedini doveo Putina za pregovarački stol, odbacuje tvrdnje o američkom povlačenju iz Europe, podsjeća da Rusija ima oko 140 milijuna stanovnika, dok zemlje NATO-a zajedno broje gotovo milijardu. Poruka je jasna: problem nije u resursima, nego u političkoj volji. Rutte je uvjeren da europska javnost, uključujući i mlade koji danas prosvjeduju protiv vojne obveze, razumije ozbiljnost prijetnje i da bi u slučaju stvarne opasnosti bila spremna braniti svoje zemlje.

03.09.2025. (16:00)

Optimizam raste proporcionalno udaljenosti do arbeita u Njemačkoj

Eurobarometar: Hrvati optimističniji o smjeru zemlje i EU od prosjeka Unije

Prema Eurobarometru, 50 % građana Hrvatske smatra da zemlja ide u dobrom smjeru, što je znatno više nego početkom godine i iznad prosjeka EU-a. Članstvo u EU korisnim vidi 79 % ispitanika, najviše zbog novih radnih prilika. Najvažnija tema ostaje inflacija i rast troškova života (55 %). Mladi su znatno optimističniji u pogledu životnog standarda od starijih. U budućnost EU-a vjeruje 70 % Hrvata, a većina traži zajednički odgovor država članica na globalne izazove i jaču ulogu Unije u sigurnosti i obrani. Telegram

12.07.2025. (18:00)

Računovodstvo života: više uvoza nego prirodne proizvodnje

Migranti u EU nadoknadili prirodni gubitak stanovništva

Stanovništvo Europske unije 2024. dosegnulo je rekordnih 450.4 milijuna, zahvaljujući migracijama koje su četvrtu godinu zaredom nadomjestile prirodni pad. EU od 2012. bilježi više smrti nego rođenja, a prošle godine migracijski priljev od 2.3 milijuna nadoknadio je prirodni gubitak od 1.3 milijuna ljudi. Hrvatska je dobila 12.400 stanovnika. Najveći rast imala je Malta, dok Latvija prednjači u gubitku. Nelegalni prelasci granica pali su za 38 posto, a Unija postrožuje kontrole i ubrzava azilne postupke. Index

27.06.2025. (10:00)

Tužni ruski ratni film ih dirn'o, svojski - 'E, to vidiš, da je njima ratova i vojski!'

Đikić: Sjevernoatlantski kavez

Prihvaćanje obaveze od pet posto izdvajanja za obranu plod je nakane europskih saveznica da se umile Trumpu e da SAD ne bi sasvim digao ruke od NATO-a. Zašto je Trump inzistirao na tom povećanju ako ga ta vrsta saveza, zapravo, ne zanima? Zato da se europske zemlje potakne na ozbiljniju kupovinu sofisticiranog i vrtoglavo skupog američkog oružja. Petpostotno trošenje BDP-a na obranu obična je trgovačka ucjena koja će, naravno, usput rezultirati i time da će vojske članica NATO-a postati opremljenije i snažnije u pogledu borbene tehnike. Problem manjka ljudstva bit će, pak, teže rješiv, pa se o tome izbjegava razgovarati. Ivica Đikić za Novosti.

18.05.2025. (16:00)

Topovi umjesto tulipana: Europa jača mišiće

Njemačka i saveznici dižu obrambene proračune, Poljska prednjači u naoružavanju

Europske sile značajno povećavaju vojne izdatke. Njemačka planira ulagati čak 5% BDP-a, Poljska već troši preko 4% i udvostručuje broj vojnika, dok Francuska i dalje gradi globalnu vojnu prisutnost kao jedina EU nuklearna sila. Velika Britanija ulaže u tehnologiju, a Italija želi postati tenkovska sila. Unatoč tim ulaganjima, Europa ostaje iza SAD-a, Rusije i Kine po globalnoj vojnoj snazi. Za mnoge članice NATO-a, rat u Ukrajini označio je kraj ere vojnih ustezanja. DW

14.05.2025. (13:00)

Veliki brat bi popisivao, ali mu se ne da

EU (ne) zna što imate: centralni registar imovine (zasad) ostaje fikcija

Unatoč glasinama, Europska unija ne uvodi centralni registar sveukupne imovine građana vrijedne preko 200.000 eura. Studija izvodljivosti, naručena 2021., zaključila je da bi takav registar bio preskup, prekompliciran i pravno upitan. Ideja je nastala radi borbe protiv pranja novca i poreznih utaja, ali bi obuhvat svih oblika imovine, poput zlata, umjetnina ili kriptovaluta, ozbiljno narušio prava građana. Najrealnija opcija je decentralizirani pristup kroz postojeće nacionalne registre. Europska komisija tvrdi da centralni registar nije u planu – barem zasad. tportal