7 navika ljudi koji doslovno ne stare - Monitor.hr
26.06.2021. (17:30)

Kako biti star, a mlad

7 navika ljudi koji doslovno ne stare

Novi list donosi sedam savjeta koji će vam pomoći da dobro starite i borite se protiv neželjenih učinaka starenja:

 

 

  • Sustavna prehrana i vježbanje
  • Svakodnevna njega kože
  • Osam do devet sati sna
  • Meditacija
  • Društveni odnosi
  • Usvajanje pozitivnog stava
  • Zaštita od sunca

Slične vijesti

12.01. (12:00)

Ne zaboravljamo bez razloga

Znanost izdvojila tri ključna razdoblja kad mozak najbrže posustaje

Kognitivni pad započinje već u srednjoj dobi, no studija objavljena u Nature Aging pokazuje tri kritične točke: oko 57., 70. i 78. godine. U tim razdobljima ubrzavaju se promjene u mozgu povezane s debljanjem, hormonskim padovima, umirovljenjem, manjkom mentalne stimulacije i upalama. Ipak, stil života ima presudnu ulogu – redovita tjelesna aktivnost, mentalni izazovi, društveni kontakti, kontrola težine i kolesterola te dugoročno planiranje mogu znatno usporiti gubitak pamćenja i kognitivnih sposobnosti. Telegraph, Index

12.12.2025. (20:00)

Slatka formula za dulju mladost

Teobromin u tamnoj čokoladi povezan sa sporijim biološkim starenjem

Znanstvenici s King’s Collegea otkrili su povezanost između razine teobromina, spoja u tamnoj čokoladi, i sporijeg biološkog starenja. Studija u Britaniji i Njemačkoj pokazala je da teobromin može utjecati na zdravlje i funkcije tijela, iako stručnjaci ne preporučuju veće konzumiranje čokolade. Istražuje se je li učinak specifičan za teobromin ili u kombinaciji s polifenolima, snažnim antioksidansima prisutnim u kakau i drugim namirnicama. Otkriće može pomoći u razumijevanju prehrambenih metabolita i njihovog utjecaja na zdravlje i dulji život. HRT

19.11.2025. (15:37)

Meditacija i joga nas izgleda mogu pomladiti, iako na prvu zvuči kao marketinški trik

16.11.2025. (18:00)

Poligloti: jedini ljudi koji stare sporije od vlastitog vokabulara

Tko govori više jezika – sporije stari

Velika studija Trinity koledža, provedena na više od 86.000 ljudi iz 27 europskih zemalja, pokazala je da višejezične osobe mjerljivo sporije stare od jednojezičnih. Redovito prebacivanje između jezika jača mehanizme pažnje i kognitivnu rezervu, što smanjuje rizik ubrzanog starenja i demencije. Efekt je jači što osoba govori više jezika i ostaje stabilan i nakon što se u obzir uzmu faktori poput obrazovanja, prihoda ili okoliša. Istraživači ističu da je najveći učinak kad se jezici uče i koriste tijekom života, a ne tek u starosti. DW

12.11.2025. (08:00)

Ipak su tri puberteta

Znanstvenici otkrili da tijelo stari u dva vala – u 40-ima i drugi put nakon 60-e

Znanstvenici su pratili 108 odraslih osoba i analizirali više od 246 milijardi bioloških podataka kako bi razumjeli kako tijelo stari. Otkrili su da se većina molekula u tijelu značajno mijenja u dva ključna razdoblja: sredinom četrdesetih i početkom šezdesetih godina. Prvi val povezan je s promjenama u metabolizmu masti, kofeina i alkohola te zdravljem kože, mišića i srca, dok drugi utječe na ugljikohidrate, imunološki sustav i bubrege. Promjene nisu vezane samo uz menopauzu, nego pogađaju oba spola, pa slijede daljnja istraživanja. Index

09.10.2025. (14:00)

U stalnoj potrazi za eliksirom života

Kineski znanstvenici preokrenuli biološko starenje kod primata

Kineski istraživači s Akademije znanosti uspješno su preokrenuli biološko starenje kod makakija koristeći ljudske stanice otporne na senescenciju. Tijekom 44 tjedna tretmana majmunima su ubrizgavali modificirane mezenhimske stanice koje su pomladile deset organskih sustava i 61 vrstu tkiva, uključujući mozak i reproduktivne organe, bez nuspojava. Epigenetski satovi pokazali su smanjenje biološke dobi za 5–7 godina. Ključni učinak postignut je putem egzosoma koji šalju regenerativne signale kroz tijelo. Slijede istraživanja na drugim primatima i moguća klinička ispitivanja na ljudima. Index

05.10.2025. (22:00)

Ako pronađu recept, neka nam jave (po mogućnosti, na vrijeme)

Znanstvenici proučavali najstariju ženu svijeta kako bi otkrili moguću tajnu zdravog starenja

Znanstvenici sve više koriste pojedinačne, iznimne slučajeve kako bi razumjeli tajne zdravog starenja. Na primjeru osobe koja je doživjela 117 godina, istraživači su detaljno analizirali genetiku, razinu proteina, metabolizam i crijevni mikrobiom. Iako su prisutni klasični znakovi starenja poput kratkih telomera i imunoloških promjena, otkriveni su geni i metabolički obrasci koji štite srce, mozak i smanjuju upale. Istraživanje pokazuje da dugovječnost nije samo pitanje kronoloških godina – kombinacija genetike, učinkovitog metabolizma, niskih upala i zdravog načina života može održati tijelo i mozak vitalnim. Takvi slučajevi pružaju znanstvenicima ključne smjernice za razvoj terapija koje bi ljudima omogućile dulji i zdraviji život. Index

24.09.2025. (20:00)

Kad scrollanje dođe na naplatu

Tehnološki vrat – nova bora modernog doba

Znakovi starenja danas se sve češće vide na vratu i dekolteu, zbog čega se govori o fenomenu „tehnološkog vrata“. Dugotrajno gledanje u mobitele i laptope, loše držanje te plavo svjetlo ubrzavaju pojavu bora, finih linija i opuštanja kože. Stručnjaci preporučuju „tehnološku higijenu“ – držanje uređaja u razini očiju, pauze i pravilno držanje – uz svakodnevnu njegu kože sa SPF-om, retinoidima, antioksidansima i hidratantnim sastojcima. Najbolji rezultat daje kombinacija korekcije navika, njege kože i ciljane tjelovježbe za vrat. HRT

13.09.2025. (18:00)

Kad disanje postane botoks za stanice

Hiperbarične komore – terapija koja obećava mladost na kisik

Hiperbarična oksigenacija (HBOT), već poznata u liječenju rana i dekompresijske bolesti, istražuje se kao metoda usporavanja starenja. Studije na starijim ispitanicima pokazale su produljenje telomera, smanjenje senescentnih stanica i aktivaciju gena za popravak DNK nakon 60-ak seansi. No riječ je tek o biomarkerima, bez dokaza da HBOT produljuje život ili smanjuje bolesti. Terapija nosi i rizike – od barotrauma do klaustrofobije – a kućne komore nisu regulirane. Intrigantna, ali zasad nedokazana, HBOT ostaje most između medicine, biologije starenja i ljudske želje za „pauziranjem vremena“. Igor Berecki za bug

17.07.2025. (13:00)

Ništa ne ostaje skriveno, osim misli na bivšu

Zavirivanje pod haubu čovjeka: 100.000 skenova za znanost

Znanstvenici su dovršili desetogodišnji projekt skeniranja 100.000 ljudi u sklopu UK Biobanka, prikupljajući 12.000 detaljnih slika po osobi. Snimke otkrivaju promjene povezane sa starenjem i bolestima, od veličine mozga do raspodjele masnoće, neovisno o BMI-u. Otkriveno je da čak i male količine alkohola utječu na mozak, a visceralna mast raste s godinama. Očekuje se revolucija u dijagnostici i liječenju bolesti, prije nego se simptomi uopće pojave. Projekt već utječe na kliničku praksu, uključujući automatizirano otkrivanje aneurizmi. N1