American Fiction: Dobra satira, loša drama - Monitor.hr
20.02.2024. (23:00)

Kad je već za Oscare...

American Fiction: Dobra satira, loša drama

Iritiran svojom disfunkcionalnoj obitelji kao i agentom Arthurom (John Ortiz) koji mu uporno tvrdi da ne piše “dovoljno crnački”, Monk iz inata odluči napisati groznu knjigu, kliješjizirano i šablonizirano djelo o životu Afroamerikanca u zemlji gdje se dva dinosaura od 80 godina bore za vlast, koje, gle čuda, preko noći postane nova literarna senzacija. Milijunski predujmovi su već dogovoreni, o njemu se priča u onim ljigavim jutarnjim talk showovima, a naravno već se spominje i filmska ekranizacija.

Da je kojim slučajem bijelac odlučio napraviti ovakav film bio bi etiketiran kao degutantan i gnjusan rasist razapet na stupu srama, dok se ovako film debitanta Corda Jeffersona, inače uglednog scenarista, slavi kao uradak sjajne dosjetke i odlične egzekucije. I doista, riječ je o ingenioznom konceptu koji s puno stila, šarma i odmjerenosti ismijava uspjeh filmova koji su svoje lovorike zaslužili ne zbog svoje kvalitete već radi svojih angažiranih tema. Ravno do dna


Slične vijesti

Ponedjeljak (13:00)

O vanzemaljcima i ljudima

Bugonia: Ništa seks, samo oprašivanje – Tko će uništiti svijet – obrijana Emma Stone ili njezin ludi otmičar?

Grčki je filmaš tako i ove godine zaintrigirao ljubitelje ne samo svog stvaralaštva, nego i pravca nazvanog ‘čudni grčki val’, a on već gotovo dva desetljeća suvremenu grčku kinematografiju čini uzbudljivom i prepoznatljivom. Ovaj se val počeo etablirati krajem 2000-ih nizom filmova začudnog ozračja s daškom distopije, bizarnih likova i njihovih odnosa te ogoljenom, rafiniranom stilizacijom, u čijoj je pozadini bio kontekst preispitivanja društvenog identiteta zemlje koja je bila na korak od jedne od najvećih kriza posljednjih desetljeća. Otkako je 2015. predstavio ‘Jastoga‘, svoj prvi film na engleskom jeziku, a tri godine Oscarom nagrađenu ‘Miljenicu‘, grčki redatelj međunarodne karijere Yorgos Lanthimos posljednje tri godine režira film za filmom sa svojom glumačkom muzom Emmom Stone. Njihova je nova suradnja žestok prepravak južnokorejskog filma ‘Spasite Zeleni planet!‘, u kojem nema mjesta optimizmu… Boško Picula za tportal

02.11. (00:00)

Kad obiteljski roštilj preraste u filmsku dramu

Iskren, poetičan, dramatičan… Tako opisuju regionalni filmski naslov koji niže nagrade. Stiže u kina

Proteklog je ljeta na Sarajevskom filmskom festivalu pobijedio u kategoriji najboljeg igranog filma, čime je kao hibrid, tj. igrano-dokumentarni film zabilježio neuobičajen uspjeh. Film “Vjetre, pričaj sa mnom” bilježi autorov povratak kući nakon majčine smrti, kako bi proslavio bakin rođendan. Inspiriran stvarnim iskustvima redatelja te s članovima njegove obitelji u glavnim ulogama u misiji dovršetka kuće na jezeru i filma, spomenuti rad intimno je filmsko istraživanje bezvremenskog odnosa majke i sina. Journal

31.10. (15:00)

Još jedan dan u uredu: predsjednik, panika i nuklearka na horizontu

Netflixov triler Kuća dinamita izazvao raspravu o realnosti nuklearnog napada

Najnoviji Netflixov hit Kuća dinamita redateljice Kathryn Bigelow prikazuje 18 minuta kaosa dok američki predsjednik odlučuje kako reagirati na nadolazeću nuklearnu raketu. Iako nije temeljen na stvarnim događajima, film se oslanja na realne protokole i savjete vojnih stručnjaka, no Pentagon ga je proglasio „dramski pretjeranim“ i netočnim prikazom američke obrane. Stručnjaci ističu da bi stvarni napad uključivao više projektila, a ne jedan, dok autori brane film kao portret ljudske reakcije pod ekstremnim pritiskom, a ne vojnu rekonstrukciju. tportal

30.10. (11:00)

Šarmantni čudaci

Bugonia: Lanthimos opet pogađa ‘u sridu’

Bugonia je apsurdistička crna komedija koja je djelomična adaptacija južnokorejskog filma Save the Green Planet! iz 2003. godine. Radnja prati dvojicu muškaraca, Teddyja (Jesse Plemons) i njegovog neurodivergentnog rođaka Dona (Aidan Delbis). Oni otmu moćnu direktoricu tvrtke, Michelle Fuller (Emma Stone), sumnjajući da je ona potajno izvanzemaljka koja želi uništiti Zemlju. Dijalog između glumaca je oštrouman, a iako humorističan, zapravo savršeno pokazuje ludilo modernog društva da je čak u određenim trenucima i tužan. Journal

29.10. (17:00)

Prije nego što je "Born in the USA"

Kako je nastao legendarni album Brucea Springsteena? O tome je i film “Izbavi me iz ništavila”

Osim što je američkija od američke pite i hamburgera zajedno, zašto je “Nebraska” toliko značajna, osim veličanstveno jednostavnih pjesama koje se sastoje od dva do najviše pet akorda, ali svaka od njih nosi priču dostojnu cjelovečernjeg filma? Pa zbog onoga što Springsteena žestoko distancira od čitave američke glazbeno-filmsko-serijske produkcije posvećene nepreglednim oceanima krvi, masovnim ubojicama i psihopatima koji se uklapaju u manihejsku sliku mitskog zla koje ugrožava banalnu laž o američkom snu – činjenice da njegove pjesme lucidno i sažeto govore da je kriminal najčešće uvjetovan okrutnim sustavom ekonomske eksploatacije. E sad, zašto bi netko koga zaboli uvo tko je Bruce Springsteen danas uopće otišao u kino pogledati ovaj potpuno netipični biografski film koji će teško shvatiti netko ima ispod pedeset i u pola noći ne zna izrecitirati deset songova “Nebraske”? Možda i zato što bi novo iščitavanje Springsteenovog temeljnog djela, njegovog “Starca i mora” i “Sto godina samoće”, moglo biti vrlo aktualno u današnjim vremenima, usprkos činjenici da o društvenim prilikama u filmu nema osobitog spomena. Petar Glodić za Novosti.

28.10. (17:00)

'Šaka smija, vrića užasa'

Trenutak nestajanja (2025.): Jedan od filmova godine glatko sintetizira komediju, dramu i stravu

Njegov je autor Zach Cregger, prethodno afirmiran svojim prvim samostalno režiranim ostvarenjem “Barbar”, jednim od hvaljenijih filmova strave zadnjih godina, iako je Cregger izvorno zapravo komičar, i to ne samo scenarističko-redateljski nego i glumački. Taj komičarski trag intenzivno je prisutan u “Trenutku nestajanja” koji je velikim dijelom crna komedija sparena s dramom, da bi tek u završnici eksplodirala u nesuzdržani horor. Početna problemska situacija filma jest tajanstveni nestanak čitavog jednog školskog razreda. U dva sata i 17 minuta poslije ponoći, sedamnaestero djece ustalo je iz kreveta, izašlo iz svojih domova i, kao što je zabilježeno na kućnim kamerama, poletno, s rukama kao spremnima za let, nestalo u noći. Damir Radić za Novosti

26.10. (13:00)

Kad demoni pune blagajne

2025. godina horora: od američkog zrcala do japanskog dvorca beskraja

Godina 2025. obilježena je uspjehom horora – od hollywoodskog „Prizivanja 4: Posljednji obredi” do japanskog animiranog hita „Demon Slayer: Infinity Castle”. Novi nastavak „Prizivanja”, temeljen na stvarnim slučajevima Eda i Lorraine Warren, donosi zamor formule, ali i rekordnu zaradu od gotovo pola milijarde dolara. Nasuprot njemu, „Demon Slayer” nudi vizualno raskošnu, filozofski obojenu akciju u beskonačnom labirintu boja i krvi. Zajednički nazivnik? Horor više nije ni nišni ni sezonski – postao je globalni spektakl za sve kontinente i publike. Boško Picula za tportal

24.10. (22:00)

Nije ni Bossu uvijek išlo sve od ruke

Biopic o Springsteenu: Kako je crna kazeta bez omota ispisala povijest

“Springsteen: Deliver Me from Nowhere”, kao i “A Complete Unknown” ima više osobina klasične biografije od Cheadleovog filma. Kao što je Mangold svoj film temeljio na knjizi Elije Walda “Goin’ Electric”, tako i režiser Scott Cooper svoje djelo o Bossu temelji na odličnom zapisu Warrena Zanesa s kojim dijeli ime, a koji se fokusira na razdoblje od dvije godine (1981. – 1982.) u kojoj Bruce iscrpljen od turneje The River koja je pratila istoimeni album koji mu je s “Hungry Heart” priuštio prvi Top 10 singl karijere, kupuje kuću u Colt’s Necku u New Jerseyju i započinje rad na svom sljedećem poglavlju koje započinje u kućnom studiju s jednostvanom opremom za višekanalno snimanje koja je u to vrijeme bila priličan novitet. Film svjedoči o nepokolebljivom umjetničkom integritetu Brucea Springsteena, ali i njegovoj depresiji koja ga je gotovo koštala karijere. Ivan Laić za Ravno do dna

21.10. (01:00)

Seks, književnost i besmisao života

Radić: Film “Žene, luđaci i malo dobrih pedera” Ivana Salaja ispao je dosta sterilan

Njegov jedini roman “Žene, luđaci i malo dobrih pedera” iz 2010. autofikcija je natopljena autoironijom, možda najočitijoj u činjenici da glavni lik, iako potpuni gubitnik, seksualno opći s gotovo svakom ženom ili djevojkom koju susretne, bez naročitog uloženog truda, jedino uz “malu pomoć” statusa poznatog književnika – statusa koji, čini se, ima afrodizijačka svojstva, što je dakako vrhunac ironije. Salaj je kreirao niz načelno provokativnih, relativno eksplicitnih seksualnih prizora i nije bježao od prljavosti i ružnoće Roklicerova autorskog svijeta kojem je svaki (dublji) smisao rekao laku noć, jer egzistencija je u njemu besmislena, međutim u njegovoj izvedbi taj je svijet ispao sterilan. Damir Radić za Novosti.

20.10. (16:00)

Gledajmo domaće

Zrinka Pavlić: Ima li svjetla na kraju tunela za mlade u Hrvatskoj? Ako je suditi po ovom filmu – nema

Iako opresivno uporan u ponavljanju motiva hrvatske svakodnevice kroz kombinaciju socijalne drame i psihološkog trilera, film ‘Nisam takva’ Zvonimira Munivrane, koji od jučer igra u kinima, lako je gledljivo, solidno ostvarenje s izvrsnim mladim glumcima koji vrlo uvjerljivo portretiraju mlade kakvi nas okružuju i u stvarnosti. Lijepo je vidjeti novu generaciju domaćih glumaca, koja se pred kamerom ponaša kao stvarni mladi ljudi – nesavršeno, iskreno, ponekad nespretno, ali s emocijom koja je transgeneracijska i svima prepoznatljiva. Smjena glumačkih generacija kod nas više nije samo teorija, nego nam se događa pred očima, i ovaj je film još jedan u recentnom nizu koji to potvrđuje. Zrinka Pavlić za tportal