Arhitektura stadiona: Zašto novi sportski hramovi izgledaju sve neobičnije? - Monitor.hr
Danas (14:00)

Nije bitno čiji je veći, nego čiji je neobičniji

Arhitektura stadiona: Zašto novi sportski hramovi izgledaju sve neobičnije?

Moderni stadioni više nisu samo sportska borilišta, već vizualni i brending simboli kojima kluba i države privlače globalnu pozornost. Klubovi poput Real Madrida i Manchester Uniteda traže jedinstven i prepoznatljiv dizajn jer funkcioniraju kao lifestyle brendovi koji zarađuju jednako na prodaji majica kao i na TV pravima. Nakon desetljeća gradnje jednoličnih objekata, arhitektonski uredi danas spajaju tehničke zahtjeve s odvažnim, vizionarskim formama – poput stadiona Birmingham Cityja s 12 dimnjaka. Cilj je stvoriti dugotrajne ikone koje definiraju identitet gradova i nacija na svjetskoj sceni. Piše Dezeen…


Slične vijesti

Ponedjeljak (17:00)

Oni koji promišljaju zgrade

Dan Orisa u Zagrebu: Pritzkerovac Smiljan Radić Clarke i Christian Kerez predvode arhitektonski simpozij

Središnji događaj donosi razgovor uživo između ovogodišnjeg dobitnika Pritzkerove nagrade Smiljana Radića Clarkea i švicarskog arhitekta Christiana Kereza, koji će raspravljati o procesu stvaranja i suvremenoj arhitekturi. Program, koji se održava 8. studenog, uključuje i predavanja triju uspješnih domaćih praksi s izložbe Nove perspektive (NEKOLIKO, Krešimir Damjanović i SKUP-A). Razgovore i izlaganja moderirat će Mia Roth Čerina, Vedran Mimica, Maroje Mrduljaš i Dinko Peračić. Vizkultura

13.10. (01:00)

I par gostiju

Prizemnica od 75 kvadrata gotova za šest mjeseci: Funkcionalan dom po mjeri tročlane obitelji

Bračni par s djetetom sagradio je na parceli od 900 m² funkcionalnu prizemnicu od 75 m² bez suvišnih kvadrata. Kuća je izgrađena za samo šest mjeseci pomoću sustava lakih čeličnih konstrukcija (LSTK) s dodatnom toplinskom izolacijom. Raspored prostorija osmislili su sami te su na skromnoj površini smjestili dvije spavaće sobe, kupaonicu, ostavu, kotlovnicu i dnevni boravak spojen s kuhinjom pod povišenim stropom. Poseban adut je terasa od 16 m² od drveno-polimernog kompozita, koja služi kao vanjski dnevni boravak. Jutarnji

12.10. (09:00)

Gdje arhitektura pleše s prirodom

Waldspirale: Hundertwasserovo spiralno čudo sa zelenim krovom

Waldspirale u Darmstadtu, dovršena 2000. godine, stambeni je kompleks u obliku slova U koji sadrži 105 stanova, kafić, bar i parkiralište. Dizajnirao ju je umjetnik Friedensreich Hundertwasser, a izvela tvrtka Bauverein Darmstadt uz arhitekta Heinza M. Springmanna. Zgradu krasi dijagonalni zeleni krov prekriven travom, cvijećem i drvećem, koji se poput rampe uzdiže do 12. kata. Prepoznatljiva je po šarenoj fasadi bez pravilne mreže i neobičnim prozorima koji “plešu izvan reda”, iz kojih nerijetko raste drveće. Unutarnje dvorište nudi dječje igralište i umjetno jezero za ugodan boravak stanara. Putni kofer, Art, craft & architecture

04.10. (19:00)

Ako ništa, sad se svi zanimaju za arhitekturu

Novi Maksimirski stadion: Pobjeda rendera nad stvarnim potrebama građana i navijača

Predstavljanje pobjedničkog rada za novi stadion Maksimir izazvalo je buru na društvenim mrežama, pretvorivši javnost u kritičare koji su sudili isključivo na temelju vizualnog prikaza, odnosno rendera. Dok je struka branila natječaj, građani i navijači s pravom su istaknuli zanemarivanje ključnih iskustvenih kvaliteta poput akustike, zaštite od vjetra i navijačkog ugođaja. Slučaj Maksimir pokazuje da arhitektura nije samo konačni oblik, već dugotrajan proces. Autor na H-alteru naglašava nužnost uvođenja “nulte faze” i istinske participacije korisnika od samog početka, jer se održivi prostor gradi kroz dijalog, a ne naknadnim komentiranjem već gotovih rješenja.

27.09. (13:00)

Nakon što smo svi rekli stručno mišljenje kao izbornici, sad se svi bavimo arhitekturom

Kvaliteta stadiona se na kraju mjeri ondje gdje se igra – na travnjaku

Da krov na Maksimiru mora biti lagan, nije samo stvar estetike. Arhitekt Otto Barić, i sam sudionik natječaja, upozorio je na velike raspone: na novom stadionu u Kranjčevićevoj konzole su duge oko 20 metara, a na Maksimiru bi trebale dosegnuti oko 50. Smatra da će autori imati zahtjevan posao usklađujući arhitektonsku zamisao sa statikom, tim više što je Zagreb seizmički osjetljivo područje, piše Ivan Podnar za Bug, uspoređujući druge svjetske stadione: važno je da forma prati funkciju travnjaka, krov lagan, a ujedno dovoljno propustan za svjetlost. Sjeća li se tko još Njirićevog Plavog vulkana? Maksimir već iza sebe ima niz neuspješnih i nerealiziranih projekata…

26.09. (15:00)

Manje nismo ni očekivali

Kuća poznatog arhitekta Hrvoja Njirića ruši stereotipe o međugeneracijskom stanovanju i skupoj gradnji

Poznati zagrebački arhitekt Hrvoji Njirić izgradio je na Bukovcu inovativnu dvojnu obiteljsku kuću (“Double Villa Bukovac”) za sebe i obitelj svoga sina. Projekt nudi rješenje za međugeneracijsko stanovanje u prizemlju i po dužini kuće, umjesto tradicionalnih katova, osiguravajući privatnost i povezanost s prirodom. Građena s ograničenim budžetom od oko 2500 eura po kvadratu, kuća funkcionira kao održivi solarni paviljon koji se zimi prirodno grije. Kroz pametni raspored, atrije i fleksibilan prostor, ovaj projekt pokazuje kako se može ekonomično i kvalitetno graditi na maloj parceli u zelenilu. Jutarnji

25.09. (22:00)

Pogledaj i razmisli dvaput

Dorotić: Odvažna arhitektura oduvijek je, po svojoj definiciji, sa sobom nosila rizik

O najboljima nije odlučivao jedan političar, jedan arhitekt, Dinamo, Grad ili Vlada, nego deveteročlani Ocjenjivački sud u kojem su različiti interesi, koji ovaj projekt čine strašno kompleksnim, bili zastupljeni kroz najvažnije osobe grada, države, nogometnog kluba čiji stadion to jest te domaće i međunarodne arhitektonske struke. Pokušaji da se njihova odluka i odabir već sada rastave na pitanje “tko je kriv” za pobjednički projekt autoru na Vizkulturi su, ako ništa drugo, komični.

Alternativa ovakvom stručnom procesu nije neka romantična neposredna demokracija u kojoj građani kolektivno dolaze do savršenog stadiona. Alternativa vrlo lako postaju populizam, politički pritisci, medijski klikovi i, nedajbože, projektiranje prema onome što je tog tjedna dobilo najviše lajkova. Alternativa su apsolutna generičnost i neautentičnost, brzopoteznost i banalnost – redom karakteristike koje su u Hrvatskoj već odavno pojele svu moguću kvalitetu novoizgrađenog prostora, ponajprije stambenog, a glođu i po svemu ostalom.

Ako od novog Maksimira očekujemo da bude prepoznatljiv, autentičan i arhitektonski relevantan, onda moramo dopustiti mogućnost da u trenutku kada ga prvi put vidimo ne izgleda poput stadiona koji smo već vidjeli deset ili sto puta.

25.09. (10:00)

Ipak ništa od svemirskog broda

Stručnjaci zadovoljni novim stadionom na Maksimiru, javnost baš i ne

Dok struka, poput Borisa Maleševića, Bože Skoke, Idisa Turata i Ive Letilović, hvali autentičan i promišljen dizajn koji se odmiče od generičkih europskih arena, dio javnosti na društvenim mrežama iskazuje nezadovoljstvo izgledom i nedostatkom klasične vizualne prepoznatljivosti. Malešević tvrdi da su reakcije javnosti očekivane, posebno zbog dizajna svjetskih stadiona kakav su neki očekivali i ovdje: “Za njih moderan stadion znači okrugla svijetleća torta usred parka koja ih podsjeća na svemirski brod. Nažalost, takvih torti danas ima puno i sve izgledaju generički dosadno. Ovo rješenje ima poštovanje prema povijesti ovog mjesta”… Drugi primjećuju kako je projektu pristupljeno promišljeno i inteligentno, i kako će budući stadion imati identitet i karakter. Večernji

  • Iza studija VG13 stoje Tommaso Fantini i Alberto Rossi, dvojica talijanskih arhitekata rođenih 1992. godine. Obojica su diplomirala 2017. na Akademiji arhitekture u švicarskom Mendrisiju, a danas svoj studio vode iz Milana. Ovo im je prvi stadion. Index
  • Boban odgovorio na kritike: Vjerujem da kad ga se vidi praznog, u čeličnim konstrukcijama, može djelovati hladno, ali kad se ispuni ljudima djelovat će toplo i bit će paklena atmosfera (Gol, Sportske)
  • Komentari na Forumu
20.09. (20:00)

Arhitektura za pande

Sedam arhitektonskih projekata koji ističu svestranost i potencijal bambusa

Dezeen donosi pregled arhitektonskih projekata iz Južne i Jugoistočne Azije pokazuje nevjerojatnu svestranost bambusa kao građevnog materijala. Od budističkog meditacijskog centra u Nepalu s krovnom konstrukcijom u obliku mandale do inovativnog bambusovog kokošinjca u Indoneziji i poplavno otpornog centra u Pakistanu, ovi objekti dokazuju kako brzorastuća biljka nudi ekološki prihvatljiva, fleksibilna i vizualno dojmljiva rješenja za različite javne i stambene prostore.

19.09. (23:00)

Moderni brlog

Osam inspirativnih domova sa zelenim krovovima koji se stapaju s prirodom

Ovaj pregled na Dezeenu predstavlja osam inovativnih domova diljem svijeta čiji su krovovi prekriveni bujnom vegetacijom. Zeleni krovovi nisu samo estetski dodatak koji besprijekorno stapa građevine s prirodnim krajolikom, već imaju i važnu ekološku ulogu – pomažu u apsorpciji oborinskih voda, poboljšavaju toplinsku izolaciju te privlače divlji život. Primjeri iz Japana, Argentine, Indonezije, Irana, Ujedinjenog Kraljevstva, Norveške, Španjolske i Tajlanda pokazuju kako arhitekti na maštovit način skrivaju domove u prirodi ili stvaraju uzdignute vrtne oaze koje stanarima pružaju neraskidivu povezanost s vanjskim prostorom.