Biljna jaja sve bliže pravima – ali još nisu za tucanje - Monitor.hr
21.04.2025. (07:00)

Kokoši odahnule, ali Uskrs još nije spreman za veganski omlet

Biljna jaja sve bliže pravima – ali još nisu za tucanje

I dok Amerikanci i Japanci pojedu 300 do 320 jaja godišnje po glavi, Hrvati ih konzumiraju oko 210 – ipak dovoljno da industrijska proizvodnja jaja postane ozbiljan etički i ekološki problem. Kao odgovor na to, razvijaju se biljne zamjene za jaja, koje se temelje na proteinima iz mahunarki poput mungo-graha, lupine i vodene leće. Neke od najpoznatijih – Just Egg i Simply Eggless – uspješno oponašaju funkcionalnost jaja zahvaljujući dodacima poput biljnih ulja, prehrambenih guma i enzima RuBisCo.

No, unatoč napretku u teksturi i primjeni, okus je još uvijek kamen spoticanja – zamjene često imaju neželjene „zemljano-travnate“ arome zbog kompleksnih biljnih spojeva. Znanstvenici koriste fermentaciju i umjetnu inteligenciju kako bi optimizirali formule i eliminirali te okuse. Budućnost biljnih jaja je svijetla, ali sve dok ih ne možemo skuhati „na tvrdo“ i s njima se tuci za Uskrs, mnogima neće biti dovoljno dobra zamjena za „pravu stvar“. Igor Berecki za Bug.


Slične vijesti

Jučer (14:00)

Kako resetirati stanicu, a ne dobiti fatal error

Matične stanice: Od staničnog ‘izvornog koda’ do stvarne terapije

Matične stanice sposobne su za samoobnavljanje i diferencijaciju u specijalizirana tkiva. Iako su u javnosti prepoznate kao univerzalni biološki lijek, njihova primjena znatno je složenija. Transplancija krvotvornih stanica koristi se desetljećima, dok novije metode obuhvaćaju reprogramirane pluripotentne stanice (iPS), gensko uređivanje CRISPR tehnologijom i uzgoj mini-organoida za testiranje lijekova. Unatoč tehnološkom napretku i prvim odobrenim iPS terapijama u Japanu za Parkinsonovu bolest i oštećenja srca, potpuna regeneracija kompleksnih organa i dalje se suočava s izazovima poput rizika od tumora, imunološkog odbacivanja i složene tkivne arhitekture. Igor Berecki za Bug

Petak (22:00)

Kad želiš slatko, ali bez grižnje savjesti

Zamjene za šećer nude manje kalorija, ali ne rješavaju ovisnost o slatkom

Ljudska preferencija prema slatkom evolucijski je ugrađena, no u modernom obilju vodi do prekomjernog unosa kalorija. Biljne alternative poput meda ili agavina sirupa metabolički su i dalje samo šećeri. Intenzivna sladila (aspartam, stevia) i šećerni alkoholi (eritritol, ksilitol) nude slatkoću bez kalorija i glikemijskog skoka, što je iznimno korisno kod dijabetesa. Međutim, najnovija istraživanja pozivaju na oprez s poliolima, a WHO naglašava da sladila nisu dugoročno rješenje za mršavljenje. Najzdravija strategija nije traženje savršene zamjene, već postupno privikavanje nepca na manje slatke okuse. Igor Berecki za Bug

24.08. (20:00)

Matt Damon je lagao: na Marsu ne mogu uspjeti ni krumpiri

Zašto Mars, Mjesec i Titan nisu zamjena za Zemlju

Traženje novog doma u svemiru otkriva opasnosti i nedostatke svih opcija. Mars je blizu, no ima rijetku atmosferu, opasno zračenje, hladnoću i neupotrebljivo tlo, dok je njegovo teraformiranje neizvedivo. Titan nudi gustu atmosferu i sirovine, ali uz temperaturu od -179 °C, mora od metana te putovanje dugo šest godina bez brze pomoći sa Zemlje. Mjesec ostaje tek poligon za testiranje tehnologija. Nijedan planet ne nudi uvjete za samoodrživu koloniju bez goleme pomoći sa Zemlje, što potvrdno ukazuje na to da je očuvanje vlastitog planeta i dalje naš jedini realni izbor. Igor Berecki za Bug

15.08. (00:00)

Originalne zakrpe

Evolucijske zakrpe u ljudskom tijelu: Zašto naša anatomija nije savršen stroj

Ljudsko tijelo nije nastalo prema savršenom inženjerskom nacrtu, već je rezultat postupne nadogradnje struktura naših predaka. Zbog toga je naša anatomija puna kompromisa: od bolova u kralježnici i slijepe pjege u oku, do preponskih kila, rizičnog ukrižanja dišnog i probavnog puta te iščašenja ramena. Anatomske slabosti uključuju i povećanu prostatu koja steže mokraćnu cijev u starosti, vodoravne dječje Eustahijeve cijevi te sinuse s odvodom koji prkosi gravitaciji. Ovi nedostatci opstaju jer u reproduktivnoj dobi ne sprječavaju preživljavanje i ostavljanje potomstva. Tijekom života tijelo zato sjajno funkcionira, ali nosi trajnu prtljagu vlastite evolucijske prošlosti. Igor Berecki za Bug

03.08. (15:00)

Ajde da vas vidimo, vojnici, 'ko ima muda?

Obvezno testiranje testosterona u američkoj vojsci: Znanost ili hormonalni marketing?

Američko Ministarstvo rata uvelo je obvezni godišnji probir razine testosterona za sve vojnike starije od 30 godina kako bi optimiziralo njihovu „borbenu spremnost“. Iako pad testosterona u populaciji jest stvaran statistički trend, vodeće zdravstvene organizacije protive se ovakvom masovnom testiranju bez simptoma. Kritičari upozoravaju da Pentagon kompleksne zdravstvene probleme, poput sindroma operatora, svodi na jednostavan hormonalni broj. Umjesto stvarne endokrinološke prakse, potenciranjem terapije testosteronom stvara se iluzija da se borbena spremnost, muževnost i patriotizam mogu ubrizgati iglom u stražnjicu. Igor Berecki za Bug

02.08. (13:00)

Pazi da ne prokuha u gaćama

Moda, moral i medicina: Donje rublje pruža potporu, ali ne kroji zdravlje

Rasprave o ljetnoj (ne)odjevenosti redovito miješaju bonton s medicinskim mitovima. Znanost potvrdno odgovara na samo nekoliko ključnih pitanja: grudnjak ne uzrokuje rak niti nenošenjem učvršćuje grudi, ali je elastična potpora ključna pri vježbanju kako bi se spriječila bol. S druge strane, testisi ne vole pregrijavanje – usko rublje i vrućina mogu privremeno smanjiti kvalitetu spermija, no same bokserice nisu lijek za neplodnost. Odjeća prvenstveno služi za udobnost, regulaciju znojenja i sprječavanje trenja. Medicina poručuje: birajte ono što vam odgovara, jer tijelo ne sluša moralnu policiju. Igor Berecki za Bug

28.07. (13:00)

A ja mislio da ti treba samo dobar bicikl

Znanost iza Pogačarove dominacije na Tour de France: Kako ekstremna potrošnja kisika i snaga od 440 W pomiču granice ljudskog tijela

Tadej Pogačar dominira Tour de Franceom zahvaljujući procijenjenoj snazi većoj od 440 vata i rekordnom VO₂maxu od oko 96 ml/kg/min. Ipak, ekstremne fiziološke brojke ne jamče pobjedu. VO₂max predstavlja samo gornju granicu aerobnog kapaciteta, dok su za uspjeh ključni ekonomičnost kretanja, laktatni pragovi, toplinska regulacija te otpornost na višednevni zamor. Primjer Oskara Svendsena, koji je s najvišim izmjerenim VO₂max brzo napustio biciklizam, potvrđuje da je vrhunski sportski rezultat splet iznimnog motora, vrhunske taktike, oporavka i mentalne snage, a ne samo jedne laboratorijske brojke. Igor Berecki za Bug

27.07. (14:00)

Nismo navikli na svemir

Kako bestežinsko stanje primorava mozak da ponovno izradi naš osjećaj stvarnosti

Ljudski se mozak razvio pod stalnim utjecajem Zemljine gravitacije, koja služi kao temeljni koordinatni sustav za percepciju prostora, tijela i stvarnosti. U bestežinskom stanju taj se pouzdani oslonac – nazvan 1G super-prior – gubi, pa mozak mora iznova kalibrirati svoj model svijeta. Poremećaj vestibularnog sustava u mikrogravitaciji dovodi do reorganizacije moždanih mreža i pojačanog oslanjanja na druga osjetila. Ova neuroplastična prilagodba mijenja percepciju vlastitoga identiteta i prostora, pružajući neuroznanstvena objašnjenja za fenomene poput overview effecta te naglašavajući izazove za buduća dugotrajna putovanja na Mars. Igor Berecki za Bug

25.07. (15:00)

Isti kuk, isto rame, isti zub: Slučajnost, anatomija ili trik vlastite glave?

Boli li vas uvijek sve na istoj strani? Nije u pitanju “jedinstveni kvar”, nego trik vašeg mozga

Uporna bol na samo jednoj strani tijela (poput side-locked glavobolja, kuka ili zuba) rijetko je posljedica jedinstvenog “kvara” organizma. Iako postoje stvarni neurološki, hormonski i biomehanički uzroci – od osjetljivosti trigeminalnog živca i centralne senzitizacije do lošeg držanja i prirodne asimetrije tijela – ne postoji sindrom koji sve te točke spaja u jedno. Većinom je riječ o kombinaciji odvojenih lokalnih problema i urođene tendencije mozga (confirmation bias) da u nizu slučajnosti traži smislene obrasce i stvara uredne, iako netočne, dijagnostičke priče. Igor Berecki za Bug

22.07. (18:00)

Naši podstanari - sigurna terapija

Transplantacija mikroba: Put od crijeva do liječenja kože, nosa, pluća i metabolizma

Presađivanje mikrobioma, koje je započelo kao neobična gastroenterološka metoda, danas se razvija u reguliranu biotehnologiju. Standardizirani biološki lijekovi odobreni su za liječenje ponavljajuće infekcije Clostridioides difficile, dok se mogućnosti primjene šire na nosnu sluznicu, kožu, pluća i metabolizam. Unatoč velikom terapijskom potencijalu, mikrobiom nije brzinsko rješenje za loše životne navike nego osjetljiv ekosustav. Zbog rizika od prijenosa opasnih patogena, medicina se kreće od grubog presađivanja tuđeg biološkog materijala prema strogom laboratorijskom uzgoju točno definiranih, sigurnih bakterijskih sojeva i njihovih metaboličkih produkata. Igor Berecki za Bug