Transplantacija mikroba: Put od crijeva do liječenja kože, nosa, pluća i metabolizma - Monitor.hr
Danas (16:00)

Naši podstanari - sigurna terapija

Transplantacija mikroba: Put od crijeva do liječenja kože, nosa, pluća i metabolizma

Presađivanje mikrobioma, koje je započelo kao neobična gastroenterološka metoda, danas se razvija u reguliranu biotehnologiju. Standardizirani biološki lijekovi odobreni su za liječenje ponavljajuće infekcije Clostridioides difficile, dok se mogućnosti primjene šire na nosnu sluznicu, kožu, pluća i metabolizam. Unatoč velikom terapijskom potencijalu, mikrobiom nije brzinsko rješenje za loše životne navike nego osjetljiv ekosustav. Zbog rizika od prijenosa opasnih patogena, medicina se kreće od grubog presađivanja tuđeg biološkog materijala prema strogom laboratorijskom uzgoju točno definiranih, sigurnih bakterijskih sojeva i njihovih metaboličkih produkata. Igor Berecki za Bug


Slične vijesti

Nedjelja (19:00)

Kad mozak proglasi stečaj, a ti još nisi ni kavu popio

Sindrom kroničnog umora: Zašto običan odmor ne pomaže i kako pravilno štedjeti energiju

Mijalgički encefalomijelitis ili sindrom kroničnog umora (ME/CFS) složena je, multisistemska i kronična bolest, a ne prolazni umor ili nedostatak kondicije. Ključna razlika u odnosu na običnu iscrpljenost je post-exertional malaise (PEM) – odgođeni kolaps cijelog organizma koji nastupa 12 do 48 sati nakon minimalnog napora.

Za dijagnozu su nužni simptomi koji traju dulje od šest mjeseci: značajni pad funkcionalnosti, PEM, neokrepljujući san te kognitivne smetnje (“moždana magla”) ili ortostatska intolerancija (pogoršanje pri stajanju). Terapija se ne temelji na forsiranju aktivnosti (metoda graded exercise više nije prihvatljiva), već na pacingu – pažljivom upravljanju unutar individualne “energetske ovojnice”. Liječenje je simptomatsko (tretiranje POTS-a, boli i nesanice), a porast oboljelih od long COVID-a konačno je usmjerio znanstvenu pažnju i ozbiljnost prema postinfektivnim sindromima. Igor Berecki za Bug

12.07. (17:00)

Dragovoljno se predajemo traumama

Zašto volimo horore: Kako kroz filmski stres-test sigurno treniramo vlastite evolucijske strahove

Horor je dobrovoljni stres-test. Simulator prijetnje. Plaćamo da bismo se bojali jer nas ne zanima stvarna opasnost, nego njezina probna verzija. Želimo strah s izlazom za nuždu. Želimo paniku koja traje dva sata i završava odjavnom špicom. Želimo da tijelo povjeruje, ali da razum negdje u pozadini ipak šapne: “Sve je u redu, to je film, kauč je tu.” Horor filmovi funkcioniraju jer naša amigdala i tijelo na fiktivne prijetnje reagiraju instinktivnim FFF-modom (“bori se, bježi ili se ukoči”), ignorirajući razum. Podžanrovi horora zapravo su moderne maske za iskonske evolucijske strahove: od predatora, zaraze i narušavanja sigurnosti doma. Gledanje horora u kinu ili na kauču simulira zajedničku “logorsku vatru” kojom društvo prerađuje stvarne tjeskobe, poput traume, bolesti ili otuđenja. Vraćamo im se jer nam pružaju siguran stres-test – dvosatnu kontroliranu paniku s jasnim izlazom za nuždu, nakon koje se naš svijet ipak ponovno sastavi. Igor Berecki za Bugov Magnet

10.07. (18:00)

Pac-Man u epruveti spreman za najteži nivo igre

Imunoterapija nove generacije: CAR-makrofagi iz progenitorskih stanica kao živi lijek protiv raka

Nova studija u časopisu Cell donosi revolucionaran pristup imunoterapiji: umjesto kompliciranog uzimanja zrelih stanica pacijenata, znanstvenici koriste GMP stanice (kadete-prekursore) za masovni uzgoj CAR-makrofaga. Ovi genetski modificirani „čistači” opremljeni su radarskim antenama za prepoznavanje tumora, ali i molekularnim „megafonima” za pozivanje ostatka imuniteta. Za razliku od CAR-T terapije, koja zapinje na solidnim tumorima (bunkerima u močvari), makrofagi lakše prodiru u tkiva. Koncept je uspješno testiran na miševima, a cilj je stvoriti stalnu, jeftiniju terapiju „s police” spremnu za humanu medicinu. Igor Berecki za Bug

10.07. (12:00)

Usklađene vibracije

Kad s nekim ‘kliknete’, to nije samo fraza – vaša srca i mozgovi stvarno počinju kucati i misliti u istom ritmu

Suvremena socijalna neuroznanost potvrđuje da fraza “na istoj valnoj duljini” nije samo metafora. Pomoću pametnih narukvica i prijenosnih EEG uređaja, znanstvenici danas mogu mjeriti fiziološku sinkroniju među ljudima. Kada dijelimo pažnju, bliskost ili zajednički prostor, naši srčani ritmovi i moždani valovi počinju se usklađivati. Ta usklađenost ovisi o socijalnom kontekstu i okolini – primjerice, prevelika buka dokazano kvari ovu fiziološku vezu. Iako sinkronija ne dokazuje postojanje sudbinskih srodnih duša niti je uvijek pozitivna (poput ponašanja navijačke rulje), ona zorno dokazuje da su ljudi biološki programirani za duboko uzajamno rezoniranje. Igor Berecki za Bug

08.07. (22:00)

Dijagnoza: Hollywood

Filmska reanimacija, čudotvorne tablete, kloroformske krpe i ostali medicinski postupci na filmu koji ne odgovaraju stvarnosti

Zaslon s ravnom crtom ne oživljava se šokom, masaža srca nije nježno milovanje prsa, a tablete i injekcije ne djeluju u sekundi poput čarolije. Kloroform na krpi zapravo je opasan otrov, a ne omamljivač, dok stvarni ljudi na samrti rijetko drže sabrane kazališne monologe pod savršenim svjetlom. Iako su fikcijske laži nužne za dinamiku radnje, problem nastaje kada publika masovno povjeruje u iskrivljenu stvarnost. Ipak, pojedini hvaljeni naslovi dokazuju da realizam i napetost mogu uspješno funkcionirati zajedno. U Dr. House ima npr gomile gluposti, ali i preciznih prikaza dijagnostike, a Hitna služba dobro prikazuje svijet bolnice, kad se makne melodrama. Još je najtočnija humoristična serija Scrubs (minus humor). Od filmova, kao školskim primjerom radnje bez izmišljanja osnovnih epidemioloških principa navodi Contagion, Igor Berecki za Bug.

04.07. (14:00)

Debeli s biološkim pokrićem

Znanost iza ‘dad boda’: Kako očinstvo biološki i neurološki mijenja muškarce

Ulazak u očinstvo donosi mjerljive biološke, metaboličke i neurološke promjene. Fenomeni poput „dad boda” (nakupljanje trbušnog salona) i „dad braina” (reorganizacija sive tvari) nisu samo posljedica stresa, manjka sna i jedenja ostataka dječje hrane, već i biološke adaptacije. Pad testosterona evolucijski usmjerava muškarce s reproduktivnog natjecanja na roditeljsku prisutnost, dok se mozak neuroplastično prilagođava boljem prepoznavanju dječjih potreba. Osim toga, očevo pretkoncepcijsko zdravlje prenosi važne epigenetske informacije putem spermija. Očinstvo je stoga duboka cjelovita transformacija organizma, a ne puko muško zapuštanje. Igor Berecki za Bug

02.07. (10:00)

I još tak mali i slatki

Kako golokrtičasti štakor pomoću proteina cGAS pobjeđuje rak i starenje

Golokrtičasti štakor (goli sljepaš) fascinira znanstvenike jer živi dulje od 30 godina i gotovo nikada ne obolijeva od raka. Studija iz 2025. godine otkriva da tajna leži u proteinu cGAS. Dok kod ljudi i miševa taj protein koči precizan popravak DNK, kod golog sljepaša četiri aminokiselinske promjene preokreću njegovu ulogu pa on aktivno potiče sanaciju genoma. Uz to, stabilnost održava pomoću iznimno velike molekule hijaluronana, koja mu daje antitumorski štit. Ova otkrića ne nude instant-lijek, ali usmjeravaju ljudsku medicinu prema novim načinima očuvanja genoma i usporavanja starenja. Igor Berecki za Bug

01.07. (16:00)

Popušiš više nego što si udahnuo

Današnja ‘trava’ više nije ležerni smotuljak, nego snažan neurokemijski rizik

Moderna istraživanja pokazuju da rasprava o kanabisu kao „bezopasnoj biljci“ više ne drži vodu. Današnji hibridi i koncentrati sadrže drastično više THC-a nego prije nekoliko desetljeća, što kvalitativno mijenja njihov utjecaj na mozak. Visoke doze remete sposobnost mozga da procjenjuje stvarnost, otvarajući vrata paranoji. Studije iz 2026. potvrđuju da teška konzumacija trajno smanjuje aktivnost radnog pamćenja, dok kod adolescenata udvostručuje rizik od psihotičnih i bipolarnih poremećaja. Znanost zaključuje: umjesto ideoloških rasprava, kanabis zahtijeva strogu regulaciju, dobnu zaštitu i svjesnost da tržište ne mari za zdravlje našeg mozga. Igor Berecki za Bug

30.06. (12:00)

Nije što je vruće, već što je sparina

Vrućina kao biološki napad: Kako preživjeti toplinski stres bez odlaska u “crveno”

Ljetne vrućine nisu tek prolazna nelagoda, već ozbiljan fiziološki stres-test. Kada ekstremne temperature i visoka vlaga onemoguće hlađenje isparavanjem znoja, tijelo ulazi u termodinamički disbalans. Srce, bubrezi i mozak trpe golemo opterećenje, a kognitivne funkcije opadaju. Posebno su ugroženi djeca, stariji i kronični bolesnici, a ključna opasnost vreba noću kada izostaje rashlađivanje. Razlika između toplinske iscrpljenosti i po život opasnog toplinskog udara leži u poremećaju svijesti. Spas donose isključivo fizikalno hlađenje, pravilna hidracija, sklanjanje u hlad i provjera ranjivih bližnjih – jer ljudsko tijelo nema ugrađeno neograničeno jamstvo. Igor Berecki za Bug

24.06. (19:00)

Dok se srce ne otrijezni

Biokemijski incident u glavi: Akutna zaljubljenost funkcionira poput ovisnosti

Gledano čisto s medicinske strane, zaljubljenost djeluje kao mentalna bolest, odnosno kao privremena neurokemijska nepogoda nalik ovisnosti. Dok dopamin divlja tražeći novu “nagradu” (poruku ili pogled), serotonin opada, približavajući nas ponašanju kod opsesivno-kompulzivnog poremećaja. Iako ne snižava stvarni IQ, zaljubljenost uzrokuje prividni “pad IQ-a” jer pod utjecajem dopamina dramatično mijenja procjenu rizika i racionalno odlučivanje. Okolina vidi crvene zastavice, dok zaljubljeni mozak toksične mane prevodi kao vrline. Evolucija je zadržala ovo stanje smanjene ubrojivosti radi opstanka vrste, a najbolji lijekovi su mu vrijeme, distanca i surova stvarnost. Igor Berecki za Bug