Parovima hladno pa se više maze...
Broj djece po majci u EU
People have more children in the north of Europe than the south. Here’s why https://t.co/nOWwgzHy89 #Europe #Family pic.twitter.com/gbIJ8vuBsd
— World Economic Forum (@wef) January 13, 2021
People have more children in the north of Europe than the south. Here’s why https://t.co/nOWwgzHy89 #Europe #Family pic.twitter.com/gbIJ8vuBsd
— World Economic Forum (@wef) January 13, 2021
Tekst Tamare Čačev za Ideje istražuje razloge razlika u životnom vijeku različitih vrsta i kako evolucija oblikuje ove razlike, s naglaskom na reproduktivnu fazu kao ključnu za evolucijski pritisak. Objašnjava kako poboljšanje životnih uvjeta nije nužno produžilo reproduktivni potencijal ljudi te analizira neplodnost, njene uzroke, uključujući genetičke i okolišne čimbenike, s posebnim osvrtom na muškarce i žene. Završava pozitivnim osvrtom na napredak u metodama potpomognute oplodnje i genetskim istraživanjima koja obećavaju bolje tretmane u budućnosti.
Mariam Nabatanzi (39) iz Ugande udala se s 12 godina, a prve blizance rodila je samo godinu dana kasnije. Već s 23 godine je imala čak 25-ero djece. Rodila je tri seta četvorki, četiri seta trojki i šest setova blizanaca, a suprug ju je napustio prije tri godine. Inače tri dana nakon Miriamina rođenja njena majka je napustila cijelu obitelj, a Miriamina maćeha je kasnije ubila petero starije djece smrskanim staklom u hrani, dok se Mariam spasila jer je bila u posjeti rođacima. 24 sata…
Analiza francuskog Nacionalnog instituta za demografska istraživanja od 1900. do 1970. pokazuje kako je stopa neplodnosti najbrže rasla na jugu Europe, u zemljama poput Grčke, Italije i Španjolske, gdje bi svaka četvrta žena rođena sedamdesetih godina prošlog stoljeća mogla ostati bez potomaka, a trendovi bi se zbog loše ekonomske situacije i nejednakosti spolova mogli još više srozati te dosegnuti najniže brojke iz razdoblja nakon Prvoga svjetskog rata, predviđa Institut. N1
Zamrzavanje jajnih stanica sve je popularniji medicinski postupak među ženama, koje time žele doskočiti činjenici da kvantiteta i kvaliteta jajnih stanica s dobi opada. Neki ga smatraju čak toliko revolucionarnim kao i pojavu kontracepcijske pilule nekad, no koliko je zapravo postupak uspješan i siguran istražuje Time.
Svaki šesti par u Hrvatskoj ima problema s plodnošću. Statistike su neumoljive, a unatoč obećanjima iz 2012. Hrvatska još nema registar, a ni banku spolnih stanica. “Zbog kojih su naši pacijenti još uvijek prisiljeni ići vani, iako u našim zakonima postoji jasan stav i jasna obveza da se pod hitno koncipira i taj segment’, kaže dr.sc. Erden Radončić, specijalist humane reprodukcije. Jedan postupak stoji oko 15 tisuća kuna, a HZZO pokriva troškove samo 6 postupaka. Dnevnik.hr