Bruce Springsteen - Nebraska ’82: Expanded Edition: Perfekcija nesavršenstva - Monitor.hr
Subota (08:00)

Kada demo u spavaćoj sobi vrijedi više od produkcijskog budžeta

Bruce Springsteen – Nebraska ’82: Expanded Edition: Perfekcija nesavršenstva

Ivan Laić za Ravno do dna reagira na recenziju u poznatim svjetskim novinama u kojoj je autor reizdanju dao izrazito nisku ocjenu ističući u naslovu da snimke tzv. “električne Nebraske”, dugogodišnjeg svetog grala među Springsteenovim kompletistima, nisu “dostojne hajpa” koji ih je pratio. Naime, svatko tko poznaje priču o Bruceovoj karijeri ili je pogledao njegovu novu ekraniziranu biografiju u režiji Scotta Coopera ili pročitao istoimenu knjigu “Deliver Me from Nowhere” Warrena Zanesa na kojoj je film temeljen, zna da je cijela poanta tog istog kultnog akustičnog lo-fi klasika iz 1982. njegovo objavljivanje u demo verziji koju je The Boss snimio sam u spavaćoj sobi u Colt’s Necku u New Jerseyju i kako su svi ostali pokušaji da ponovno oživi te pjesme bili neuspješni jer nikako nisu mogli dozvati onu magiju koja je stvorena na info trakama.

Svi koji su znali da postoji bendovska verzija “Nebraske” (a taj popis do nedavno nije uključivao ni samog Springsteena, koji je potpuno zaboravio da se to snimanje ikada dogodilo) znali su da je ideja odbačena, jer te verzije nisu bile bolje od originala. Zato je pričanje o njima kao nečemu nahajpanom zbog njihove kvalitete potpuno pogrešno navesti kao svrhu njihovog objavljivanja. Privlačnost ovih snimaka bitna je opsesivnim fanovima kako bi stvorili sliku o tome što je moglo biti da su karte odigrane drugačije.


Slične vijesti

29.10. (16:00)

Prije nego što je "Born in the USA"

Kako je nastao legendarni album Brucea Springsteena? O tome je i film “Izbavi me iz ništavila”

Osim što je američkija od američke pite i hamburgera zajedno, zašto je “Nebraska” toliko značajna, osim veličanstveno jednostavnih pjesama koje se sastoje od dva do najviše pet akorda, ali svaka od njih nosi priču dostojnu cjelovečernjeg filma? Pa zbog onoga što Springsteena žestoko distancira od čitave američke glazbeno-filmsko-serijske produkcije posvećene nepreglednim oceanima krvi, masovnim ubojicama i psihopatima koji se uklapaju u manihejsku sliku mitskog zla koje ugrožava banalnu laž o američkom snu – činjenice da njegove pjesme lucidno i sažeto govore da je kriminal najčešće uvjetovan okrutnim sustavom ekonomske eksploatacije. E sad, zašto bi netko koga zaboli uvo tko je Bruce Springsteen danas uopće otišao u kino pogledati ovaj potpuno netipični biografski film koji će teško shvatiti netko ima ispod pedeset i u pola noći ne zna izrecitirati deset songova “Nebraske”? Možda i zato što bi novo iščitavanje Springsteenovog temeljnog djela, njegovog “Starca i mora” i “Sto godina samoće”, moglo biti vrlo aktualno u današnjim vremenima, usprkos činjenici da o društvenim prilikama u filmu nema osobitog spomena. Petar Glodić za Novosti.

24.10. (22:00)

Nije ni Bossu uvijek išlo sve od ruke

Biopic o Springsteenu: Kako je crna kazeta bez omota ispisala povijest

Springsteen: Deliver Me from Nowhere”, kao i “A Complete Unknown” ima više osobina klasične biografije od Cheadleovog filma. Kao što je Mangold svoj film temeljio na knjizi Elije Walda “Goin’ Electric”, tako i režiser Scott Cooper svoje djelo o Bossu temelji na odličnom zapisu Warrena Zanesa s kojim dijeli ime, a koji se fokusira na razdoblje od dvije godine (1981. – 1982.) u kojoj Bruce iscrpljen od turneje The River koja je pratila istoimeni album koji mu je s “Hungry Heart” priuštio prvi Top 10 singl karijere, kupuje kuću u Colt’s Necku u New Jerseyju i započinje rad na svom sljedećem poglavlju koje započinje u kućnom studiju s jednostvanom opremom za višekanalno snimanje koja je u to vrijeme bila priličan novitet. Film svjedoči o nepokolebljivom umjetničkom integritetu Brucea Springsteena, ali i njegovoj depresiji koja ga je gotovo koštala karijere. Ivan Laić za Ravno do dna

02.09. (01:00)

The Bossu je postalo svejedno (ali nama nije)

Springsteen u Tellurideu: anti-biografija o “Nebraska” eri

Na Telluride Film Festivalu prikazan je film Springsteen: Izbavi me iz ništavila, u režiji Scotta Coopera, koji prati samo nekoliko godina života Brucea Springsteena tijekom snimanja albuma Nebraska. Springsteen je istaknuo da film nije tipična biografija, već fokusiran prikaz jednog turbulentnog razdoblja. Glavnu ulogu tumači Jeremy Allen White, a Jeremy Strong glumi menadžera Jona Landaua. White je priznao da nije znao ni pjevati ni svirati gitaru, ali je uz višemjesečnu pripremu i podršku tima uspješno savladao izazov. Film u distribuciju stiže 24. listopada. Nacional

04.07. (20:00)

Can't start a fire without a spark, this gun's for hire...

Bruce Springsteen u Milanu: Daleko više od retrospektive karijere ili nostalgičnog okupljanja benda

Springsteenova veza s talijanskom publikom, a osobito s publikom San Sira, iz godine u godinu postaje sve dublja i snažnija. Četrdeset godina nakon svog prvog nastupa u Milanu, Bruce je ponovno ispunio stadion (30. lipnja, a drugi koncert održao je 3. srpnja), ali i svako srce u njemu. Svaka poruka bila je pažljivo osmišljena, a kako ne bi nešto ostalo izgubljeno u prijevodu, Bruceove političke poruke pratili su talijanski titlovi na ekranima. U jednom od emotivnijih trenutaka večeri, Springsteen je otvoreno govorio o Americi koja gubi slobodu i dostojanstvo pod ‘korumpiranom, nesposobnom i izdajničkom administracijom’. Njegove riječi odzvanjale su stadionom. E Street Band, proširen na čak 18 članova, zvučao je moćno i kompaktno. Glazba se slavila kao utočište, mjesto gdje se okupljaju izgubljeni, ogorčeni i oni koji traže nadu. Bio je to koncert za one koji ne odustaju, koji ne pristaju na kompromise kad je glazba u pitanju… tportal

18.05. (18:00)

Prvo su došli po pjevače, nismo se bunili

Sloboda govora u SAD-u je na vrlo niskim granama, Trumpove poruke Springsteenu i Taylor Swift su zastrašujuće

Političari su često bili meta protestnih muzičara, bilo da je riječ o pjesmama ili o komentarima i zapravo su vrlo nevoljko odgovarali na uglavnom opravdane prozivke. Teško se sjetiti bilo kog od njih da je onako zaprijetio nekom od svojih kritičara kako je to učinio Donald Trump Bruceu Springsteenu.

Situacija je mnogo dramatičnija: ako Trump i njegova koalicija besprizornih doista uspije ušutkati Springsteena, kao što su do sada već uspjeli s nepoćudnim nevladinim udrugama, sucima i medijima, onda imamo crno na bijelo da je najmoćnija svjetska država i službeno prešla na fašizam. I službeno, s Ruskom Federacijom imat će više sličnosti nego razlika. Ušutkivanje Springsteena je poruka da pravo slobodnog izražavanja mišljenja više ne vrijedi, a ako ga svejedno odlučite iznijeti, pobrinite se bar da se svidi vladajućima. Ravno do dna

02.08.2024. (13:00)

Glory days... well they'll pass you by

‘Born in the USA’ velikog Brucea Springsteena obilježava 40 godina, objavljeno posebno izdanje ploče i knjiga

Razlog za fanovsko favoriziranje drugih albuma u odnosu na “Born in the U.S.A.” leži u činjenici da je s albumom iz 1984. Bruce postao jednostavno prevelik, postao je simbolom stadionske rock and roll zvijezde i zaštitnim znakom ere u kojoj su radijskim valovima, ali i brzorastućim MTV-jem dominirali singlovi s ove ploče – njih čak sedam od kojih su svi do zadnjega ušli u top 10 na američkoj ljestvici.

Zvuči izlišno pisati četrdeset godina kasnije o pogrešnom shvaćanju centralne poruke albuma i pogotovo njegove naslovne pjesme koja govori o razočaranim veteranima Vijetnamskog rata i o tome kako ne mogu naći posao u zemlji za koju su se borili, a koju je Bruce napisao nadahnut memoarima Rona Kovica prema kojima će uslijediti istoimeni film Olivera Stonea “Born on the 4th of July” iz 1989. s Tomom Cruiseom u naslovnoj ulozi. Ipak, ta je neshvaćenost pjesme nastale na temelju još tmurnije demo snimke “Vietnam” nakon Reaganovog odavanja počasti sveameričkom duhu koji Springsteen utjelovljuje, postala gotovo centralnom temom bilo kakvog razmatranja ovog albuma i njegove ostavštine, kao i upečatljiva figura rokera u bijeloj majici mišićavog gotovo poput akcijskih junaka tog vremena koje su igrali glumci poput Silvestera Stalonea Arnolda Schwarzeneggera, a na koju se bilo lakše fokusirati nego na neki mračniji kontekst nekih od pjesama koje je pisao i pjevao. Ravno do dna

22.07.2023. (14:00)

Tornado zvan Bruce Springsteen and E Street Band

Boss u Beču – nezaustavljivi ples posljednjeg preživjelog

Potoci fanova i znatiželjnika slijevali su se na stadion u iščekivanju jednog od posljednjih starih bogova rock and rolla. Kad netko pedeset godina konstantno svira trosatne koncerte sa svojim E Street Bandom i sa 74 godine skače po bini kao srednjoškolac znojeći se na ljetnoj sparini pred 50.000 ljudi koji zdušno s njim pjevaju refrene, a da i ne zastane uzeti daha, sasvim je sigurno da je u pitanju čovjek koji se ne predaje. Upravo tako je kao uvodna pjesma poslužila ona koju se sad već može nazvati i manifestom, ne samo Springsteenove turneje već i karijere. “No Surrender” je grmjela kroz razglas, a osim onih rijetkih sretnika koji su imali sreće pribaviti skupe ulaznice na polju ispred pozornice, većina publike bila je primorana promatrati zbivanja na stageu putem tri golema videozida koji su savršeno prenosili nesputani trosatni show u kojem nije bilo povlačenja ni predaje. Ravnododna

22.05.2023. (18:00)

Znaš da si Boss kad ti Michelle Obama pjeva prateće vokale

Spektakl u Rimu: Springsteen hitom “Glory Days” rasplesao Stinga i Nicka Cavea

Bruce Springsteen-internetmagazine Be True

Više od 60.000 ljudi ispunilo je rimski Circus Maximus kako bi mogli zajedno pjevati najveće hitove neponovljivog Brucea Springsteena, a među njima bile su i svjetske face. Dobra stara ‘Glory Days’ rasplesala je Nicka Cavea, koji je stigao na koncert sa suprugom Susie Bick, ali i Stinga koji je prije 35 godina nastupao zajedno sa Springsteenom na koncertima Amnesty International. Osim njih tu je bio i Thomas Raggi iz Maneskina, Nick Mason iz Pink Floyda te Lars Ulrich iz Metallice. U istom hotelu odsjeli su i Chris Rock, Isla Fisher, Woody Harrelson i Sasha Barron Cohen, no oni su prije odlaska na koncert odlučili razgledati Rim i snimiti poneku fotografiju za uspomenu. Među njima bila je i Severina, vjerna Bossova obožavateljica. Tportal