Cane iz Partibrejkersa i tada vladika (danas patrijarh) Porfirije razgovaraju o rokenrolu i vjeri - Monitor.hr
30.08.2021. (19:00)

Ja sam u svom životu uvek bio Indijanac, nisam bio kauboj

Cane iz Partibrejkersa i tada vladika (danas patrijarh) Porfirije razgovaraju o rokenrolu i vjeri

Godina je negdje iza izlaska albuma Partibrejkersa “Sloboda ili ništa“, dakle iza 2007., koji se spominje u emisiji. Bez brige, nema previše dogme, već iskrenih vjerskih osjećaja i puno tipične lucidne priče Zorana Kostića Caneta, a i vladika/patrijarh Porfirije nije baš tipično crkveni lik.


Slične vijesti

05.01. (13:00)

Spoznaj svoje pretke kako bi spoznao sebe

Bogojević Narath: Ilirsko nasljeđe mogu prisvojiti svi južnoslavenski narodi

U formalnom i izvedbenom smislu “Illyricvmom” sam pokušao sam sebi odgovoriti na pitanja što bih, koga bih i kako bih ja to nešto vidio i čuo da se nekim slučajem nađem 37. godine pr. n. e. negdje na Velebitu, bez poznanika, bez prevoditelja, bez mobitela. Da li bih išta razumio i shvatio? Tema antičkih Ilira prekompleksna je za samo jedan igrani film i o njoj ne mogu govoriti iz pozicije znanstvenika jer to nisam. Međutim, na “Illyricvmu” je radila multidisciplinarna ekipa eksperata u svojim poljima, kao što su arheologija, povijest, antropologija… Ako neku hipotezu podržavaju svježi podaci genetike, arheologije i lingvistike, onda smo prisiljeni uzeti je u ozbiljno razmatranje i promijeniti paradigmu i vlastiti stav, sviđalo se to nama ili ne. Arheogenetika ruši mnoge identitetsko-nacionalne mitove, pri čemu treba razlikovati genetiku od jezika i kulture koji su naslijeđeni, kaže autor filma Illyricvm za Novosti.

25.12.2022. (22:00)

Europa je odavno problem i svojim najstarijim članicama, a ne univerzalno rješenje

Boris Buden: “Hrvatska će i dalje kasniti za moćnijima i bogatijima jer je to u njihovu interesu”

BORIS BUDEN: Samo revolucija može zaustaviti rat - Autonomija

U politički podijeljenoj Hrvatskoj Vlada je čvrsto stala iza Ukrajinaca i pomoći Ukrajini, dok predsjednik države smatra da treba biti oprezan. Koja opcija je vama bliža? – To je klasična hrvatska reakcija. Jednoga smo poslali u partizane, a drugoga u domobrane, pa ćemo vidjeti. Ne možemo izgubiti nikako. Naravno, ni jedno ni drugo nije rezultat ni principa ni strateškog promišljanja, nego samo i isključivo oportunizma. A ja sam još u vrijeme onih naših ratova napisao da su Hrvati oportunisti iz strasti. To znači, čak ne ni iz računice. Tako da to doista izgleda autentično. Imate jednoga koji se strasno poistovjetio sa svojom vazalskom ulogom, koji sve, ali baš sve radi kako mu gazda kaže i pritom još u tom svom strasnom podčinjavanju javno “svršava”. I imate drugoga koji glumi da je on gazda, znate onu, “hrvatska puška na hrvatskom ramenu”, pa isto s lisnicom, pa s bogom, “Bog i Hrvati”. Sve, također, autentično, tako da izgleda kao da ipak ima neka alternativa o kojoj mi odlučujemo svojom glavom. Ustvari, sve je to predstava kao u dječjem kazalištu Trešnja. Imate “Crvenkapicu”, “Snjeguljicu i sedam patuljaka” i sad je na repertoaru još bajkovitija “Hrvati, svoji na svome”. Nije da nije zabavno. GlasIstre

22.12.2022. (09:00)

Što je dobro, a reći ću ti i zašto

Korlević: Homo sapiens je proživio svoje najbolje vrijeme na Zemlji. Stiže nam vrijeme kaosa

Neki spominju da je najbolje vrijeme bilo kraj sedamdesetih godina 20. stoljeća kad je dosegnut vrh inteligencije. Za intelektualce su to bile najbolje godine, imali su najveću publiku i kreativnost. Danas su oni koji su sposobni daleko sposobniji nego što su najsposobniji bili tada, prije 40, 50 godina, samo što su danas jako sposobni, jako rijetki. Iako, bilo kakvo korištenje riječi inteligencija može izazvati krivo shvaćanje, jer ne postoji samo jedna inteligencija. Na žalost, testira se samo ona akademska, rješavanje zagonetki, a ne ispituje se kakva je mudrost i drugi aspekti. Dakle, ja ne bih rekao da su današnje generacije manje inteligentne, nego da su u prosjeku manje sposobne opstati nego prijašnje. Korado Korlević o tome, ali i koječemu drugome za Teleskop

15.12.2022. (20:00)

Slušajte i plačite (s njim)

Razgovor Nick Cave & Sean O’Hagan – Faith, Hope and Carnage: Artikulacija nemogućeg

“Mogu se lako zamisliti kao vođu religijskog kulta,” kaže Nick Cave prijatelju i novinaru The Guardiana Seanu O’Haganu u jednom od posljednjih telefonskih intervjua zabilježenih u njihovoj zajedničkoj knjizi razgovora. Dalek je put stari Nick prevalio, posebno posljednjih godina koje je obilježila tragična smrt njegovog sina Arthura. Upravo to je vječna tema koja se konstantno proteže i kroz njegovu umjetnost i kroz ove razgovore s O’Haganom. Otprilike u vrijeme tog razornog događaja, Cave je prestao u pravilu davati intervjue. Stoga ovi razgovori s O’Haganom predstavljaju izvanredan uvid u njegovo trenutno stanje. O’Hagan zna slušati, ali i nenapadno usmjeravati razgovor u smjeru koji će jednako iznenaditi i Cavea kad shvati koliko se iskreno otvara po pitanju stvari o kojima još nije imao priliku ili želju govoriti. Ovu knjigu novinari početnici mogli bi koristiti kao priručnik za vrhunski intervju. Ravno do dna

02.12.2022. (21:00)

Optimizmu, ime ti je Pavao

Pavličić: Današnja djeca u mojim knjigama zapažaju isto što i ona prije 40 godina

Uvijek sam se užasavao pisaca koji o svojim tekstovima govore kao o nesumnjivoj vrijednosti, očekujući da i drugi prihvate taj ton. Autor o vrijednosti vlastitoga teksta zna malo ili ništa, a tek mu drugi mogu reći da taj tekst nešto vrijedi. Prema tome, bolje mu je da upotrijebi kakav skromniji (ili autoironični) izraz, a taj izraz neće ni na što utjecati ako se pokaže da je drugim ljudima stvar dobra, rekao je Pavao Pavličić u razgovoru s Krunom Lokotarom, osvrnuvši se i na neke današnje trendove u vezi čitanja. Moj je dojam da se kod nas danas piše više i bolje nego ikad prije, a to znači da se, barem u nekoj mjeri, više i čita. A taj me dojam veseli, pa ga ne bih htio kvariti dodatnim, koliko god istinitim spoznajama.

01.12.2022. (17:00)

I zato je za lijepu glazbu potrebno educirano uho

Alić: Sloboda govora danas je pretvorena u slobodu prostačkog govora

Nedostaje hrabrosti i energije da se sustavno ukazuje na barbarizam političkih zagovornika poslušnosti. “Potreba antidogmatski ustrojenog društva” potreba je otvorenosti, kritike, sučeljavanja, istraživanja, medijskih i kreativnih sloboda. Umjesto svega toga danas imamo uspješno razrađen birokratsko-barbarski sistem onemogućavanja mišljenja i djelovanja. Možda bi preciznije bilo reći da smo u sferi kapitalističkog onemogućavanja života, jer tamo gdje se sve svodi na posjedovanje, tamo je čovjek otuđen od svojih bitnih moći. Zarobljenik rada nema mogućnosti razvijati sposobnost razumijevanja, doživljavanja umjetnosti. Za Lupigu intervju dao je Sead Alić, povodom objave knjige, točnije doktorske disertacije na temu fiolozofije Danka Grlića, istaknutog hrvatskog filozofa prošlog stoljeća, a u čijem je povjerenstvu sjedio na njezinoj obrani.

07.11.2022. (18:00)

Sve je slobodno, osim tržišta

Podobnik: Hrvatska vlada postupno uvodi socijalizam

Zamrzavanjem cijene neke robe država ne kontrolira rast cijena, nego najvjerojatnije izaziva nestašice koje će povećati cijenu te robe kad se cijene odmrznu. Inflaciju suzbijate i tako da imate dovoljno robe i energenata, a što radi naša vlada, recimo, u vezi sa solarima? U vrijeme velike energetske krize gomila zahtjeva za solare čeka u ladicama jer Vladi to očito nije prioritet. A ako nema dovoljno energenata, cijene im rastu, pa tako Vlada pridonosi rastu inflacije. Svi su šutjeli kad je Vlada odlučila upropaštavati distributere goriva i baš je zahvaljujući toj šutnji odlučila proširiti broj djelatnosti koje moraju živjeti u socijalizmu. Sada su to i šećerane, uljare, mljekare, a sutra, zašto ne, i cijelo gospodarstvo. Profesor ekonomije Boris Podobnik u intervjuu za Lider.

03.11.2022. (14:00)

Pustite mene da vam ja pokažem

Čačić: Plenković je opasniji od bilo koga jer pokriva kapilarno kastriranje hrvatskog društva

U vrijeme Tuđmana imali smo brutalni i vidljivi HDZ, koji je u cjelini izazivao otpor u društvu. Sada imamo civilizirani vrh HDZ-a koji ne izaziva takve otpore u javnosti, ali se zato lakše infiltrira u sve pore hrvatskog društva. Nisu to samo Vlada i državne institucije nego su to i pravosuđe, i sport, i mediji, i sve drugo. Nema tu granica. U zdravstvu 90 posto ravnatelja svih bolnica u Hrvatskoj su HDZ-ovci. U Hrvatskoj kontinuirano ubijamo institucije, a onda je objektivno i Plenković opasniji od bilo koga drugog zbog činjenice da on pokriva to kapilarno kastriranje hrvatskog društva. To je odgovornost koju Plenković ne može odbiti, a ni zanemariti. Nije istina po prirodi stvari da on nema ništa s tim, govori doajen hrvatske politike Radimir Čačić u intervjuu za Nacional, napomenuvši pritom kako i dalje razgovara s premijerom, s kojim je bio i u koaliciji, kojeg smatra pametnim i obrazovanim.

26.10.2022. (13:00)

Sveti bogohulnik

Ivan Cingel: Sveta je dužnost podjebavati sveta uvjerenja

Predavač na Građevinskom i arhitektonskom fakultetu u Osijeku Ivan Cingel jedan je od glasova savremene hrvatske ljevice, čovjek koji govori direktno i hrabro na temelju neuobičajene erudicije i osjećaja za aktivizam. Intervju je dao za crnogorski Normalizuj.me: U klerikaliziranim sredinama biti vjernikom nije izbor, već prinuda – i, dakle, sistemsko nasilje. To znači da se i one koji jesu vjernici mogu smatrati žrtvama svoje vjeroispovijesti, čak i ako to, konformistički pounutrivši propisanu ideologiju, sami ne misle o sebi… Ovdje i sada živimo u nominalno sekularnim republikama, ali običajno dozlaboga klerikaliziranima, po plemenskim kodeksima kojima država rado konvenira. U meni to ne izaziva strah nego revolt, pobunu, borbenost u animozitetu – poželim biti grub, strog, bezobrazan u inzistiranju na vraćanju na konstitutivne postavke. Drugo što mi se javlja je poriv za uvredom, ranjavanjem vjerničkih osjećaja. Promašene su one vječite rasprave je li nečija sakrosanktna uvjerenja okej podjebavati i uznemiravati. Nije okej – to je tu glupa i dosadna riječ – nego je dužnost. Ne radi se o samosvršnoj zlobi. Gdje god vlada klerikalizacija, blasfemija je nužna kao borba za prostor slobode koji bi po republičkom slovu morao biti samorazumljiv, protiv ušutkanosti proglašenošću nečega svetinjom koju se ne smije dirati. Jednako radilo se o religijskom ili parareligijskom kultu, poput oltara Domovine. Draga mi je Nietzscheova rečenica: “moja riječ treba da poput rila vepra razdere samu osnovu duša vaših”. Facebook profil Ivana Cingela.