Cerenergy baterije ne sadrže litij, umjesto toga, koriste ione natrija iz obične kuhinjske soli - Monitor.hr
12.10.2024. (14:00)

Slane baterije

Cerenergy baterije ne sadrže litij, umjesto toga, koriste ione natrija iz obične kuhinjske soli

Tehnologija koja se u njima koristi razlikuje se od natrij-ionskih baterija (koje koriste tekući elektrolit) ili natrij-sumpornih baterija. Idjea je ovu bateriju pripremiti za tržište obnovljive energije i skladištenja energije. Tvrtka tvrdi da su Cerenergy baterije potpuno otporne na vatru i eksploziju te da nisu sklone toplinskom bijegu, što je jedna od najvećih prednosti u odnosu na litij-ionske baterije. Također, baterija može učinkovito raditi između minus 20° Celzijusa do 60 °C te daje visoke performanse i izdržljivost bez obzira na temperaturu okoline. Temperatura jezgre baterije je samoodrživa i ne zahtijeva hlađenje kao litij-ionske baterije. Životni vijek baterije je veći od 15 godina, a pune se od 4-6 sati. Revija HAK


Slične vijesti

10.08. (14:00)

Sunce, more i… eksplozija?

Prijenosne baterije koristan su dodatak na putovanjima, no visoke temperature im predstavljaju ozbiljan rizik

Powerbankovi su ljeti posebno izloženi opasnosti od pregrijavanja, što može skratiti njihov vijek ili izazvati ozbiljne kvarove. Temperature iznad 30°C ubrzavaju degradaciju baterije, a u ekstremnim slučajevima mogu dovesti do požara ili eksplozije. Znakovi upozorenja uključuju nadutost, promjenu boje, curenje, neuobičajene zvukove ili mirise. Sigurna uporaba podrazumijeva zaštitu od izravnog sunca, punjenje na prozračenom mjestu i korištenje kvalitetnih punjača. Prevencija i odgovorno rukovanje ključ su dugovječnosti i sigurnosti uređaja. Bug

08.08. (13:00)

Kad baterija ne pije litij nego magnezijski “smoothie”

AI otkrio pet novih materijala za baterije bez litija

Istraživači Tehnološkog instituta u New Jerseyju razvili su AI sustav koji je otkrio pet potpuno novih poroznih oksidnih materijala pogodnih za multivalentne baterije, koje koriste elemente poput magnezija, kalcija ili cinka. Dualni AI pristup — jedan model generira kristalne strukture, drugi procjenjuje njihovu stabilnost — omogućio je brzo pronalaženje termodinamički stabilnih materijala s tunelskim strukturama. Ovo otkriće može dovesti do snažnijih, ekoloških baterija koje ne ovise o skupom litiju i ubrzati razvoj skladištenja energije i obnovljivih izvora. Bug

24.07. (21:00)

Od smeća do deserta: baterije na meniju ljudskog tijela

Raos: Aminokiseline recikliraju baterije

Reciklirati litij-ionske baterije teško je jer se iz opasne crne mase teško izdvajaju vrijedni metali. Poljski znanstvenici osmislili su metodu koja koristi samo “jestive” tvari: kolin-klorid, malonsku kiselinu, glicin i vodikov peroksid. Ova zelena kemija omogućuje gotovo potpuno izdvajanje litija, nikla, kobalta, mangana i dijelom bakra, bez opasnih kiselina i pri niskim temperaturama. Postupak je brz, jeftin i ekološki, a otapala su doslovno sastojci iz ljudskog tijela ili prehrane. Nenad Raos za Bug

03.06. (15:00)

Kad ti baterija umre, natoči malo soli i udahni duboko

Natrij-zrak ćelija: nova nada za električni promet?

MIT-ovi znanstvenici razvili su eksperimentalnu natrij-zrak gorivnu ćeliju s trostruko većom gustoćom energije od litij-ionskih baterija. Sustav koristi tekući natrij i zrak za stvaranje struje, a proizvodi bezopasne nusprodukte poput sode bikarbone. Tehnologija bi mogla omogućiti regionalno električno zrakoplovstvo, željeznički i pomorski promet bez emisija. Za razliku od baterija, gorivne ćelije proizvode energiju dok imaju gorivo, brzo se “pune” i mogu biti dugotrajnije, no njihova praktična primjena još čeka proboj. Bug

12.05. (09:00)

I E. coli ima svoju utičnicu — samo joj daj žicu i CO₂

Bakterije koje proizvode struju mogle bi pokrenuti novu energetsku revoluciju

Određene bakterije kao što je Escherichia coli dišu generirajući električnu energiju, otkrili su bioznanstvenici Sveučilišta Rice. Njihovi nalazi, objavljeni u časopisu Cell, mogli bi omogućiti novi razvoj čiste energije i industrijske biotehnologije. Daljnji laboratorijski testovi potvrdili su da bakterije postavljene na vodljive materijale nastavljaju rasti i generirati električnu energiju. Ovaj rad, uvjereni su autori, postavlja temelje za iskorištavanje ugljikovog dioksida putem obnovljive električne energije, gdje bakterije funkcioniraju slično fotosintezi kod biljakama. Bug donosi još novosti iz svijeta znanosti.

12.04. (15:00)

Kad ti baterija ne puni mobitel, ali proizvodi kisik

Tajna struja s dna oceana: kisik bez biljaka?

Znanstvenici su na dnu Tihog oceana otkrili da minerali u nodulama stvaraju kisik – bez pomoći svjetlosti ni biljaka. U eksperimentima su u zatvorenim komorama primijetili porast kisika, koji se ne može objasniti klasičnim kemijskim reakcijama. Ispostavilo se da su nodule djelovale kao geobaterije – galvanski članci gdje interakcija metala poput mangana, bakra i nikla proizvodi električnu struju dovoljnu za cijepanje vode i stvaranje kisika. Kisik tako nastaje „u mraku“, mimo svih dosadašnjih pretpostavki o njegovu biološkom podrijetlu. Nenad Raos za Bug

02.04. (09:00)

Draga, nahranio sam bateriju

Baterija koja jede umjesto da se puni

Švicarski znanstvenici razvili su biobateriju od gljivica koja ne koristi struju za punjenje, već hranjive tvari. Napravljena pomoću 3D printa i potpuno biorazgradiva, sastoji se od kvasca i krembjelkaste raznocijevke, koje zajedno proizvode električnu energiju. Iako trenutno ne može napajati veće uređaje, dovoljna je za senzore i istraživanja u udaljenim područjima. Nakon upotrebe jednostavno se razgradi. Znanstvenici nastavljaju istraživanja kako bi povećali njezinu učinkovitost i trajnost – a tko zna, možda ćemo jednog dana hraniti telefone umjesto da ih punimo. tportal

25.03. (22:00)

Reciklaža na kotačima

Srednjoškolski profesor uz pomoć baterija iz laptopa radi električne motocikle

U Africi ne nedostaje inovacija, a Paul Waweru iz Kenije savršen je primjer te domišljatosti. Godinama spašava rabljenu elektroniku koja bi inače završila na otpadu. Baterije mogu koštati samo 0,50 kenijskih šilinga, koje Waweru koristi za ćelije koje još uvijek mogu držati naboj. Kad ih ima dovoljno, konfigurira ih u pakete baterija kako bi zamijenio motore s unutarnjim izgaranjem postojećih skutera i bicikala. Potpuno punjenje na prijenosnoj bateriji iznosi oko 100 kilometara i može se potpuno napuniti za 45 minuta za manje od pola cijene punog spremnika goriva. Green

07.03. (08:00)

Ali ne bilokakve

Nuklearni otpad moći će se iskoristiti za – baterije

Znanstvenici Državnog sveučilišta Ohio razvili su inovativnu bateriju koja koristi nuklearno zračenje za proizvodnju električne energije. Ova tehnologija temelji se na kombinaciji scintilatorskih kristala koji emitiraju svjetlost kada apsorbiraju zračenje i solarnih ćelija koje tu svjetlost pretvaraju u električnu energiju. Ove baterije, opisane u časopisu Optical Materials: X, i nisu namijenjene širokoj javnoj upotrebi, već specifičnim okruženjima poput skladišta nuklearnog otpada, svemirskih misija ili istraživanja dubokog mora. Njihova ključna prednost, objašnjavaju istraživači, leži u dugotrajnosti i otpornosti na ekstremne uvjete bez potrebe za održavanjem. Štoviše, baterije ne sadrže radioaktivne materijale, čime se osigurava sigurnost korisnika. Bug

15.01. (08:00)

Baterija koja pali, ali ne gori

Japanci su na tragu nove baterije: Nije zapaljiva, a osigurava odlične performanse

Znanstvenici iz Japana razvili su nezapaljivu polučvrstu litij-ionsku bateriju koji može prevladati ograničenja konvencionalnih baterija. Studiju su vodili Ryosuke Kido sa Sveučilišta Doshisha i TDK Corporationa, profesor Minoru Inaba i profesor Takayuki Doi sa Sveučilišta Doshisha, i Atsushi Sano iz TDK Corporationa, a njihovi su nalazi objavljeni online 11. listopada 2024., u znanstvenom časopisu Journal of Energy Storage. Novorazvijeni sustav baterija ima potencijal unaprijediti razvoj učinkovitijih i sigurnijih električnih vozila sljedeće generacije i bežičnih uređaja poput dronova. Revija HAK