31.10.2018. (19:31)
Cijene nekretnina u Europi rastu drastično brže od plaća, a Split i Lisabon predvode listu gradova u kojima je najteže kupiti stan. S omjerom cijene i prihoda od 18,7, oba su grada gotovo dvostruko premašila granicu problematičnog tržišta, pretekavši metropole poput Pariza i Londona. Primjerice, u Portugalu su cijene u deset godina skočile za 240 %, a plaće tek za 59 %. Glavni uzroci krize, koja najviše pogađa mlade, jesu kronični nedostatak gradnje, slabo razvijeno socijalno stanovanje, ali i povijesni rast prihoda te niže kamatne stope koje su napuhale tržište. Euronews, N1.
Tržište nekretnina u Zagrebu postalo je nepredvidivo, što najbolje ilustrira rasprava o zemljištu od 690 m² na Trešnjevci. Dok bi laik ponudio do 200.000 eura, realnost investicijskog potencijala podiže letvicu na pola milijuna eura i više. Ključ cijene nije u “travi”, već u dozvoljenoj izgrađenosti višestambenih zgrada; primjerice, slična parcela u blizini oglašena je za nevjerojatnih 1,2 milijuna eura. Stručnjaci savjetuju oprezan pristup vlasniku bez istrčavanja s brojkama, jer na traženim mikrolokacijama investitori već odavno kucaju na vrata, pretvarajući stare potleušice u zlatne rudnike. Jutarnji
Prema analizi Njuškala, najjeftiniji stanovi nude se u Vukovarsko-srijemskoj županiji (1.315 €/m²), potom u Požeško-slavonskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj. Kod kuća su cijene najniže u Požeško-slavonskoj (795 €/m²) i Vukovarsko-srijemskoj. Skuplji kvadrati koncentrirani su na obali i u Zagrebu, dok rekord drži Dubrovnik sa 6.126 €/m² za stan i 5.758 €/m² za kuću. Prosjek tražene cijene stana u Hrvatskoj dosegnuo je 3.636 €/m², a kuće 2.696 €/m². Prodavatelji kuća u prošloj su godini u Hrvatskoj u prosjeku tražili 2.696 eura za svoje kvadrate, što je rast od 4,42 posto Poslovni
Cijene stanova u Hrvatskoj rastu znatno brže od plaća – u trećem tromjesečju 2025. skočile su 13,8%, dok su plaće rasle 9,5%. Najteže je doći do vlastitog kvadrata u Splitu, gdje je potreban iznos od 2,9 prosječnih plaća po četvornom metru, dok je najpriuštivije u Slavonskom Brodu (1,3 plaće). Regionalne razlike dodatno pogoršava ograničen pristup kreditima i uvjeti HNB-a. Vladine mjere uključuju porezne olakšice i državnu gradnju stanova za mlađe od 45 godina, no u turističkim gradovima put do vlastitog doma i dalje ostaje dug i zahtjevan. tportal
Država planira izgraditi 10.000 stanova, aktivirati 9000 praznih te potaknuti neprofitne zadruge, stoji u Nacionalnom planu stembene politike koji je predstavio ministar Branko Bačić. Cilj je priuštivije stanovanje, no riječ je o tek oko 10 posto procijenjenih potreba. Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u Dubravko Ranilović smatra da su porezne mjere preblage te upozorava na pad prometa i nerealne tražene cijene, uz očekivanje mogućeg usporavanja rasta cijena. HRT
Nove referentne cijene stanova za 2026., temeljene na tržišnim podacima iz 2025., potvrđuju snažan rast nekretnina, osobito na obali i u Zagrebu. Najskuplji su Opatija, Dubrovnik i Split, gdje se kvadrat približava 4.000 eura. U Zagrebu su pojedine četvrti, poput Trnja i Novog centra, zabilježile rast i do 19 posto u godinu dana. Kontinentalni gradovi ostaju ispod 2.000 eura po kvadratu. Zbog malog broja transakcija u većini općina, cijene su procijenjene naprednim modeliranjem, što bi trebalo dati realniju sliku tržišta. Lider
Dok medijalna cijena stanova u 2025. godini u Republici Hrvatskoj iznosi 2.555 eura/m2, što je rast od 9,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, medijalna najamnina dosegnula je 10,1 euro po četvornom metru, uz znatno višu stopu rasta od 15,5 posto. Istovremeno se broj kupoprodajnih transakcija smanjuje, a broj ugovora o najmu snažno raste. Sve to sugerira da je tržište doseglo točku u kojoj najam iz privremenog rješenja postaje dominantan oblik stanovanja. Snažan rast broja ugovora o najmu – 44,1 posto na razini čitave zemlje te čak 68,4 posto u Gradu Zagrebu – vjerojatno je posljedica i institucionalnih promjena. Uvođenje poreza na nekretnine, koje donosi povoljniji porezni tretman stanova u dugoročnom najmu, potaknulo je dio vlasnika stanova koji su do sada iznajmljivali ‘na crno’ da legaliziraju postojeće najmoprimce… Tportal
Prosječne tražene cijene nekretnina u Hrvatskoj nastavile su rasti tijekom 2025., dosegnuvši u studenom 3754 eura po kvadratu. Najskuplji kvadrati i dalje su u Dalmaciji, posebno u Splitu i Dubrovniku, dok su najpovoljniji u Slavoniji i Baranji. Zagreb i Split bilježe stabilan rast, Dubrovnik blagi pad, a Varaždin i drugi kontinentalni gradovi sezonske oscilacije. Cijene rastu proljećem i ljetom, stagniraju ili se blago korigiraju u manjem broju sredina. Najpovoljnije županije su Slavonija i Baranja – prosječno oko 1601 euro po četvornom metru, Virovitičko-podravska županija – oko 775 eura te Vukovarsko-srijemska županija s oko 1016 eura. Poslovni
Cijene stanova u Hrvatskoj rastu brže od plaća, a tržište najma je nerazvijeno i nestabilno. Recentni događaji i rasprave ukazuju na potrebu priuštivog i održivog stanovanja kroz javno-privatna partnerstva, regulaciju najma, aktivaciju praznih stanova i kvalitetno urbanističko planiranje. Fokus je na dugoročnoj održivosti, demografskoj revitalizaciji i integraciji stana u zajednicu. Ključ uspjeha leži u sinergiji državnih politika, lokalne samouprave i privatnog sektora, praćenju transparentnih pokazatelja te učenja iz europskih primjera poput Beča. Zgradonačelnik
Prema podacima za četvrti kvartal 2024. godine, cijene nekretnina u Europskoj uniji zabilježile su značajan rast na godišnjoj razini, s prosječnim povećanjem od 4,9%. Ovaj trend odražava snažnu potražnju za nekretninama diljem kontinenta, potaknutu niskim kamatnim stopama, gospodarskim oporavkom nakon pandemije te ograničenom ponudom stambenih objekata u mnogim zemljama. Najveći rast cijena zabilježen je u Bugarskoj, gdje su cijene nekretnina skočile za impresivnih 18,3%. Ovaj izniman porast može se pripisati snažnom priljevu stranih investicija, posebice u gradovima poput Sofije i Plovdiva, te povećanoj potražnji za stambenim i turističkim nekretninama uz crnomorsku obalu. Slijedi Mađarska s rastom od 13,0%, gdje je tržište nekretnina u Budimpešti i drugim većim gradovima doživjelo zamjetan uzlet zbog povoljnih uvjeta kreditiranja i vladinih poticaja za kupnju stanova. Poslovni