Dronovi značajno brže dolaze do pacijenata od kola hitne pomoći - Monitor.hr
16.06.2017. (13:13)

Leteća pomoć

Dronovi značajno brže dolaze do pacijenata od kola hitne pomoći

Kod slučajeva srčanog zastoja, sekunde su bitne. Hitne službe možda djeluju brzo, ali dronovi bi mogli biti brži. Jedna švedska studija, objavljena prije par dana, sugerira da dronovi, opremljeni defribrilatorima, do bolesnika sa srčanim zastojem mogu doći u prosjeku 16 minuta brže nego vozila hitnih službi. “Sa svakom minutom koja prođe od udara do pomoći šanse za preživljavanje padaju za 10 posto” , rekao je Jacob Hollenberg, koji je vodio istraživanje, Guardian. Telegram


Slične vijesti

02.05. (21:00)

Ne letiš ti dronom, nego propisi tobom

Dronovi sve popularniji, ali i dalje pod strogim pravilima: letjeti smiješ, ali ne baš kako želiš

Dronovi su dostupni, popularni i sve prisutniji – od igračaka do alata za profesionalno snimanje. No, iako je letenje u tzv. otvorenoj kategoriji jednostavno, postoje jasna pravila: visina do 120 metara, dron mora biti u vidokrugu, ne smije se izbacivati ništa iz zraka, a blizina aerodroma ima posebne uvjete. Kršenje propisa može donijeti kazne do 20.000 eura. Snimke iz zraka dodatno regulira Državna geodetska uprava – privatne objave su zabranjene bez obrta. Iako su postupci jednostavni i besplatni, nesavjesni piloti stvaraju ozbiljne rizike u zračnom prostoru. HRT

23.02. (11:00)

Let iznad birokratskog gnijezda

Razvija se civilna infrastruktura koja omogućuje osposobljavanje za upravljanje dronovima

Nakon prvotnog zanosa dronovima, Hrvatska je razvila sustav za njihovu registraciju, obuku i osiguranje, jer – kako se pokazalo – nisu svi piloti rođeni s osjećajem za visine i regulative. Kazne za nepoštivanje pravila letenja mogu doseći vrtoglavih 26.000 eura, a osiguranje je postalo obavezno za komercijalnu upotrebu. U međuvremenu, dronovi su pronašli posao – od dostave pošte do otkrivanja curenja plina. No, i dalje vrijedi pravilo: prije nego što dignete dron, provjerite propise – ili budite spremni za prisilno slijetanje u svijet kazni. Lider

31.01. (12:00)

Ipak nisu vanzemaljci

Neobični leteći objekti i svjetla iznad New Jerseyja – napokon razriješen misterij

Pred kraj prošle godine u New Jeresyju su se počeli pojavljivati ‘dronovi’, jasno, bilo je tu i zabuna za dronove, tipa helikoptera, stvarnih dronova, no, prijavljivani su malo drukčiji dronovi koje su ljudi opisivali redom veličine SUV-a i čak autobusa… spominje se NHI (Non-human intelligence), a sve je to dio UAP (Unidentified Anomalous Phenomena), koji je ozbiljnija i proširenija zamjenica za UFO(Unidentified Flying Object)… kaže topicstarter jedne teme na Forumu (koja je s Aktualnog prebačena na Alternativu): Iz Bijele kuće sad su potvrdili –  Savezna uprava za zrakoplovstvo (FAA) odobrila je letove dronova u istraživačke i druge specificirane svrhe, uz napomenu da je dio zabilježene aktivnosti povezan s rekreativnim korisnicima dronova. Bug

17.01. (08:00)

Dobro pa ste nam dali upute

Protumjere za praćenje i ometanje signala razvijene u ratu u Ukrajini u potpunosti dostupne običnim kupcima

Na kineskoj platformi za online shopping Alibaba, u samo par klikova Amerikanci i Europljani mogu naručiti jednu od najnovijih smrtonosnih inovacija s ratišta u Ukrajini. Riječ je o opremi od optičkih vlakana koja dronove čini otpornima na elektronsko ometanje ili preuzimanje kontrole. To je zabrinjavajuće za domaće agencije za provedbu zakona, koje se upravo na te metode oslanjaju za uklanjanje odmetnutih dronova koji lete iznad zračnih luka ili stadiona. Za manje od tristotinjak dolara, najobičniji kupac na Aliexpressu može kupiti svu opremu koja je pilotu potrebna da kontrolira dron putem tanašne žice od optičkih vlakana umjesto radio signalom. Glavni element je cilindar koji sadrži tridesetak kilometara žice. Prikladna žica može se kupiti u velikim količinama i na Amazonu. Forbes

03.01. (21:00)

Honest mistake

Ispravak netočnih navoda o letenju dronovima

Reakcija iz CCAA.hr (Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo) na Monitorov članak. Ispravak netočnih navoda prenosimo u ovom članku. Premda su mrežni forumi vrlo jednostavan i praktičan način pronalaska potrebnih informacija, radi svoje otvorene prirode su često i izvor netočnih informacija, osobnih tumačenja i pogrešnih nagađanja. Stoga pozivamo zainteresiranu zajednicu da informacije o letenju dronova u Republici Hrvatskoj potraže na relevantnom mjestu, pri Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo, telefonom 01 2369399 ili 012369318, emailom UAS@ccaa.hr  ili na mrežnim stranicama

03.01. (17:00)

Ispravak netočnih navoda o letenju dronovima

Reakcija iz CCAA.hr na Monitorov članak. Ispravak netočnih navoda prenosimo u nastavku:

Premda su mrežni forumi vrlo jednostavan i praktičan način pronalaska potrebnih informacija, radi svoje otvorene prirode su često i izvor netočnih informacija, osobnih tumačenja i pogrešnih nagađanja. Stoga pozivamo zainteresiranu zajednicu da informacije o letenju dronova u Republici Hrvatskoj potraže na relevantnom mjestu, pri Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo, telefonom 01 2369399 ili 012369318, emailom UAS@ccaa.hr  ili na mrežnim stranicama: https://www.ccaa.hr/zelim-letjeti-dronom-sto-moram-napraviti-35513 .

U tekstu navodite kako je korištenje dronova u RH regulirano propisima Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo (CCAA), prema njima dronove ne smije koristiti “bilo tko i bilo gdje” bez poštivanja pravila.

HACZ: Točno je kako je letenje dronova u Republici Hrvatskoj uređeno Uredbama Europske Unije, koje su direktno primjenjive, bez utjecaja Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo (HACZ), a koja je nadležna za njihovu provedbu.

Nadalje, tvrdite kako fizičke osobe smiju snimati u rekreativne svrhe, uz poštivanja određenih pravila – ne smiju letjeti iznad 120 metara i blizu zabranjenih zona – vojnih objekata i zračnih luka.

HACZ: Ne ulazeći u nadležnost Državne geodetske uprave, koja je nadležno tijelo za odobravanje snimanja iz zraka i upotrebu tih snimaka, letjeti se može i iznad 120 m uz ishođenje za to potrebnih odobrenja. U Republici Hrvatskoj danas nema službeno objavljenih stalnih zona zabranjenog letenja. Letjeti se može i u blizini aerodroma i vojnih objekata, uz poštivanje pravila i ishođenje za to potrebnih odobrenja.

U tekstu piše da je za komercijalna snimanja potrebno unaprijed tražiti dozvolu. Dozvolu za letenje smiju tražiti svi, a ona je dostupna na klik preko aplikacije.

HACZ: Državna geodetska uprava je nadležna za izdavanje dozvola za snimanje iz zraka i upotrebu takvih snimaka, međutim dozvole se ne izdaju preko aplikacije, nego se nadležnom tijelu potrebno obratiti sa zahtjevom koji ono obrađuje u redovitom postupku. Klikom u aplikaciji se može ishoditi odobrenje za let od kontrole leta za letove koji udovoljavaju uvjetima za to, pa se ovdje možda mislilo na to.

Dronovi teži od 250 grama moraju biti registrirani, a kod komercijalnih – i osigurani.

HACZ: Ne registriraju se dronovi, nego njihovi operatori. Nadalje, operatori dronova i lakših od 250 g moraju se registrirati ako lete dronovima koji su opremljeni senzorima za prikupljanje osobnih podataka, na primjer kamerom. Obveza osiguranja ne veže se na (ne)komercijalnu prirodu operacija i ne osiguravaju se dronovi, nego operatori i to obveznim osiguranjem od šteta nanesenim trećim osobama, isto kao kod obveznog automobilskog osiguranja.

Obveznici osiguranja su operatori dronova koji se bave radovima iz zraka, poput snimanja, fotografiranja, oglašavanja, nadzora…neovisno rade li to komercijalno ili ne, za vlastite ili javne potrebe. Osiguranje operatora nije potrebno kada se dronom lakšim od 20 kg izvode sportsko rekreativne operacije, poput aeromodelarskih aktivnosti, kada se dronom leti samo radi zadovoljstva letenja, a ništa se tijekom leta dronom ne radi.

30.12.2024. (09:00)

Nije to igračka

Tko sve smije snimati dronom i koja su pravila

Na Forumu je netko zainteresiran za kupnju drona za snimanje upitao koja su pravila vezana za korištenje drona u Hrvatskoj, a ostali su ga forumaši uputili, zbog čega je nastala zanimljiva tema koja bi mogla uvijek biti tu kad će netko tražiti korisne informacije. Korištenje dronova u Hrvatskoj regulirano je propisima Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo (CCAA), prema njima dronove ne smije koristiti “bilo tko i bilo gdje” bez poštivanja pravila. Fizičke osobe smiju snimati u rekreativne svrhe, uz poštivanja određenih pravila – ne smiju letjeti iznad 120 metara i blizu zabranjenih zona – vojnih objekata i zračnih luka. Također, treba paziti na privatnost durgih ljudi. Za komercijalna snimanja potrebno je unaprijed tražiti dozvolu. Dozvolu za letenje smiju tražiti svi, a ona je dostupna na klik preko aplikacije. Dronovi teži od 250 grama moraju biti registrirani, a kod komercijalnih – i osigurani.

06.10.2024. (00:00)

Automatski asistenti

Piste zagrebačke zračne luke održavat će autonomni dronovi

Zagrebačka Zračna luka Franjo Tuđman od proljeća je u potrazi za idejama kojima bi se poboljšalo poslovanje, ali i korisničko iskustvo. Različiti start-upovi, tvrtke i stručnjaci predstavili su niz potencijalnih rješenja poput aplikacija, robota i dronova. Izbor se suzio, a neke inovacije uskoro će se i koristiti. Najboljim projektom proglašen je onaj koji preko aplikacije, kojom se većina već koristi, na svim jezicima nudi informacije koje vas mogu zanimati dok čekate let ili putnike u zračnoj luci.

Preko WhatsAppa komunicirate s aerodromom. S kviz opcijama, review programima, skupljate nagrade, skupljate bodove, pregledavate virtualno cijeli aerodrom, dobivate informacije kako je u lounge roomu, je l” se isplati tamo ići, kako izgleda… HRT

 

04.09.2024. (09:00)

Aj, Cveta, aj Cifra

Umjesto pastira – dron: lički stočar dosjetio se inovativnog rješenja za noćnu ispašu krava

Je li moguće u današnje vrijeme na selu naći mlade visokoobrazovane ljude koji žive od stočarstva? Odgovor je – da, ali vrlo rijetko. U proizvodnju mlijeka i sira mladi Ivan Sarić iz Oklaja krenuo je s dvadesetak krava 2016., a od tada svake godine povećava stado. Danas ima stotinjak grla, od čega je 70 krava trenutno u mužnji, a proizvode 1.300 litara mlijeka dnevno. Krave na ispašu idu noću, jer po danu nema smisla zbog prevelikih vrućina koje životinje potjeraju u prvi hlad, gdje leže satima. Zbog toga ih na pašnjak puštaju nakon večernje mužnje. Nitko ih ne usmjerava, same biraju gdje žele ići, što ponekad stvara probleme. U vrijeme kada ne žele doći kući, dronom ih pronađemo i potjeramo natrag. Dron ima zvučnik koji prenosi lavež pasa i one kad to čuju jednostavno krenu prema farmi, kaže. Agroklub