Neto gubitak najvećih poduzeća u vlasništvu države od 2008. do 2016. godine iznosio je 16,8 milijardi kuna, pokazuje izvještaj Instituta za javne financije (ovdje [pdf]). U istih tih osam godina država je ušla u vlasništvo još 104 poduzeća pa je 2016. godina bila većinski vlasnik u 1.149 poduzeća. Lider, Jutarnji
“Koliko god mrzili kapitalizam, zavoljet ćete ga shvaćajući kako su spora, bezvoljna, glupa, skupa i bezobrazna naša državna poduzeća. Gledajući tisuće i tisuće činovnika, referenata, tajnica, portira, podvornika, savjetnika, glasnogovornika, direktora i pomoćnika i zamjenika direktora, što su jednog jutra nakon izbora osvanuli u kancelariji kao zetovi nećaci kumove tetke strica Nikole Grmoje ili Ante Sanadera, ne bi vam ustvari bilo krivo ni da se vrati robovlasničko uređenje pa da tkogod debelim kožnim korbačem potjera mudrijaše koji svi do jednoga, istodobno odlaze na marendu”, piše Ante Tomić. Slobodna
Državna poduzeća nije dovoljno izmaknuti podalje od apsolutnog utjecaja izvršne vlasti, nego u procese upravljanja i kontrole nad njima treba uvesti radnike, korisnike i razne društvene grupe, pišu Novosti o modelima upravljanja državnim poduzeća. Navode primjere slovenskog modela državnog holdinga, pa nešto demokratičniji model u Austriji, s obzirom na uključenost radnika, u Norveškoj postoje državni fondovi na koje je preneseno i formalno vlasništvo nad poduzećem. U Francuskoj postoji agencija za upravljanje koja je formalno neovisna o vladi ili ministarstvu, ali ipak nije vlasnik državne firme.
Premda stručnjaci upozoravaju da su javne tvrtke i dalje znatno manje efikasne od privatnog sektora, podaci o poslovanju javnih poduzeća u pretežnom ili potpunom vlasništvu države pokazuju da je u prošloj godini ipak došlo do pozitivnih pomaka: bruto dobit 47 državnih poduzeća lani je iznosila 2,72 milijarde kuna, što je višestruko bolje od rezultata iz 2013. (587 milijuna kuna). Kako su poslovale velike državne tvrtke – HAC, HEP, Jadrolinija, Hrvatska pošta, Croatia Airlines – istražuje Tportal.