Duga povijest cenzure u umjetnosti: Na udaru nije javni moral, već subverzija - Monitor.hr
Danas (10:00)

Nemamo samo mi zabranitelje

Duga povijest cenzure u umjetnosti: Na udaru nije javni moral, već subverzija

Povijest umjetnosti ujedno je povijest cenzure: od ikonoklazma i Michelangelova “krojača gaća” do uklanjanja Banksyjeva murala pred londonskim sudom. Razlozi se mijenjaju – vjera, država, moral, tržište – ali obrazac ostaje isti: ono što vrijeđa nije golotinja ni provokacija, nego izazov autoritetu. Primjeri, od Goye i Daumiera do Ai Weiweija i Serrana, pokazuju da današnje društvo jednako nervozno reagira na umjetnost kao i nekadašnja inkvizicija. Čak je i Muzej zabranjene umjetnosti u Barceloni zatvoren – ne zbog političkog pritiska, nego zbog štrajka radnika, paradoksalno potvrđujući da sloboda i kapital rijetko idu ruku pod ruku. tportal


Slične vijesti

09.09. (10:00)

Strah od grafita

Banksy na sudu: novi mural izazvao buru u Londonu, odmah je prekriven

Mural je naslikan nakon što je gotovo 900 ljudi uhićeno u subotu u Londonu na prosvjedu protiv zabrane Akcije za Palestinu. Britanija je zabranila tu skupinu u srpnju kao terorističku organizaciju nakon što su njezini pripadnici upali u bazu britanskog zrakoplovstva i oštetili vojne zrakoplove. Već nekoliko sati kasnije prekriven je plastikom i barijerama, što mnogi vide kao cenzuru političke umjetnosti. Prošlog ljeta Banksy je u Londonu proveo kampanju s devet radova životinjske tematike – od piranja na policijskoj stražarnici do vuka na satelitskoj anteni – a dio njih uklonjen je ili uništen gotovo odmah nakon nastanka. tportal, HRT

04.06. (01:00)

Kad ti zid objasni Platona bolje od profesora

Banksyjev svjetionik iz špilje: sjenka, stupić i identitet

Banksy je u Marseilleu predstavio novi mural koji filozofski parafrazira Platonovu špilju – zahrđali stupić baca sjenku svjetionika, uz natpis: “Želim biti ono što si ti vidio/vidjela u meni.” Ovaj rad poziva na razmišljanje o identitetu, potencijalu i percepciji, nastavljajući Banksyjevu tradiciju spajanja vizualne umjetnosti i duboke filozofske provokacije. Od Schopenhauera do Foucaulta, njegova djela postaju moderni traktati – samo s više spreja i manje fusnota. tportal

04.02. (11:23)

U Madridu otvoren Banksyjev muzej s više od 170 djela

14.11.2023. (19:00)

Dobro promišljena provokacija

Putujuća izložba „Misterij Banksyja“: Hommage bez originala

Znaju ga i oni koje umjetnost inače ne zanima baš puno. Muškarac čija je anonimnost njegov zaštitni znak, čovjek kojeg se smatra autorom čuvenih grafita, a spektakularnim akcijama, kao što je uništavanje svog vlastitog djelanakon što je prodano na dražbi za poveću svotu novca, Banksy je postao nešto kao Robin Hood svijeta umjetnosti, duh slobode, istovremeno i kritičar i šaljivdžija. Doživeti Banksyjev rad, a da to nije na posteru ili na Instagram-nalogu samog umjetnika, nije lak potvat. Ulična umjetnost je kratkog vijeka, to je priroda te umjetničke forme. Lakše od putovanja po svijetu je otići na neku Banksyjevu izložbu. Kako je umjetnikova slava rasla, sve su brojniji bili pokušaji da ga dovede u muzejske prostore. Jednu izložbu je Banksy čak i autorizirao – pod naslovom „Cut & Run” i uglavnom je pokazivala šablone koje umjetnik koristi za prskanje sprejom. Trenutna izložba je neautorizirana, a vidjelo ju je više od dva milijuna ljudi. Što o tome misli sam Banksy ili je i on u tajnosti povezan s njezinom organizacijom, nije poznato. DW

04.10.2023. (01:00)

E sad mogu ići mirno spavat

Čini se da je napokon otkriveno tko je Banksy

Immersive Banksy-inspired art exhibit 'Banksyland' coming to Orlando

Identitet najpoznatijeg grafiti umjetnika na svijetu koji se potpisuje pod pseudonimom Banksy uskoro bi mogao biti otkriven, javljaju britanski mediji. Još je 2008. godine objavljeno da je Banksy navodno Robin Gunningham rođen 1973. u Bristolu, a sada je, prema pisanju Daily Maila, upravo on imenovan kao prvooptuženi u pravnoj tužbi za klevetu. U članku se tvrdi da je Gunningham zapravo Banksy, a njegov suoptuženik je Pest Control Ltd – tvrtka koja prodaje Banksyjeve radove. Tužbu je, prema pisanju lista, podnio poduzetnik Andrew Gallagher čiji je odvjetnik Aaron Wood rekao da ne može komenirati parnicu. Gallagher i Banksy već se godinama, inače, povlače po sudovima oko autorskih prava. Banksy je ranije tužio Gallaghera zbog prodaje njegovih radova bez dopuštenja. Jutarnji

06.06.2023. (13:00)

Angažirani street art

Izložba Banksyja u Zadru

Banksy je jedan od najkontroverznijih umjetnika suvremenog dobiva, prvenstveno zato što njegov identitet nikad nije potvrđen. Smatra se da je rođen 1974. godine u nekom malom gradiću pored Bristola, ali za njega se vežu dvije kontradikcije. Prva se odnosni na činjenicu da je istovremeno i slavan i anoniman. Druga se odnosi na njegov odnos prema vrijednosti umjetnina, posjedovanju i samoj prirodi umjetničkog djela. Organizator izložbe je kolekcionar sa slovenskom adresom, David Rjazancev iz Deva Puri Gallery. S obzirom na to da je Banksyja nemoguće dobiti da organizira ili autorski odobri izložbu, a zbog autorskih prava 90% izložbi o njemu ne izlažu ono što je on napravio, izlažu se digitalni posteri što je slučaj i u Zadru. Grazia

31.03.2023. (01:00)

'I can’t believe you morons actually buy this shit'

Banksy: Kritizirati jezikom industrije

Prepuna temeljito razrađene autoironije, izložba Banksyjevih radova u Trstu u dominantni fokus stavlja bogati opus anonimnog grafitera i vizualnog umjetnika. Klimaks paradoksalnog postojanja navodnog underdoga uviđa se na završnoj točki narativa koji završava riječima exit through the gift shop. Takav paradoks nije preveliki zalogaj, već je stvar dnevnog koprcanja u neoliberalnim opušcima. Interni komentari koji su prethodili polasku u Trst pretežito su se bavili time – Banksyjevom ulogom u oblikovanju prostora koji je odlučio okupirati. Ta nejasna siva zona između alternative i mainstreama, supstance i komoditeta od njegovog je pseudonima načinila izrazito oštar kult ličnosti – za alternativce navodno koristan, za buržuje u dražbenim centrima tek vrijedan spomena. Kulturna industrija je, po tko zna koji put, odlučila selektivno definirati važnost ne samo Banksyja, već i tzv. političke umjetnosti uopće. H-alter