Ekonomist koji je predvidio krizu 2008.: Stižu novi problemi s bankama - Monitor.hr
09.04.2023. (18:00)

Odsad novac pod madrac

Ekonomist koji je predvidio krizu 2008.: Stižu novi problemi s bankama

Opinion: The collapse of the tech bros' Silicon Valley Bank was more amusing than deadly to the U.S. banking system - The Globe and Mail

Bivši glavni ekonomist Međunarodnog monetarnog fonda Raghuram Rajan, koji je predvidio globalnu financijsku krizu prije više od deset godina, upozorio je da će bankarski sustav krenuti prema još većim previranjima nakon spašavanja Silicon Valley Bank i Credit Suissea. Rajan, koji je također bio guverner Reserve Bank of India, kaže da je desetljeće jeftinog novca i poplava likvidnosti iz središnjih banaka izazvalo “ovisnost” i krhkost unutar financijskog sustava dok istodobno odlučujući faktori pooštravaju politiku. Njegovi komentari u skladu su s upozorenjima da su problemi u SVB-u i Credit Suisseu pokazatelji dubljih temeljnih problema u financijskom sustavu. Index


Slične vijesti

Jučer (18:00)

Rata ti ostaje ista, a novčanik jednako prazan

Gornje granice za kamate ostaju, ali automatskog pojeftinjenja kredita nema

Novi Zakon o potrošačkim kreditima, koji stupa na snagu 20. studenoga 2026., objedinjeno uređuje potrošačke i stambene kredite te zadržava postojeća ograničenja kamata. Kod potrošačkih kredita efektivna kamatna stopa (EKS) ne smije prijeći zakonsku zateznu kamatu uvećanu za dva postotna boda, dok je kod stambenih kredita granica sama zatezna kamata. Nova pravila primjenjuju se na nove ugovore, pa postojeći korisnici ne trebaju očekivati automatsko smanjenje kamatnih stopa. Poslovni

24.08. (12:00)

Imate pravo na svoj popis želja

Zakon o potrošačkim kreditima uvodi stroža pravila za dopuštene i prešutne minuse

Od 20. studenoga 2026. stupa na snagu novi Zakon o potrošačkim kreditima koji bankama zabranjuje jednostrano uvođenje ili povećanje dopuštenih i prešutnih minusa, kao i kreditnih limita na karticama. Poslovni

  • Izričit pristanak: Za svako povećanje limita bit će potreban prethodni zahtjev korisnika – automatske kvačice više nisu dopuštene.
  • Prijelazna pravila: Za kartice s obročnom otplatom usklađivanje traje do 1. siječnja 2028., a stari ugovori uglavnom ostaju pod prijašnjim propisima.
  • Oprez s naknadama: Banke i dalje mogu mijenjati postojeće kamate i naknade, pa minusi ostaju skup oblik zaduživanja.
  • Prijevremeno otplaćujete kredit? Od studenoga vam banka mora vratiti i dio unaprijed naplaćenih troškova (Poslovni)
05.03. (23:35)

Europske banke traže partnere za lansiranje zajedničkog stablecoina

14.01. (21:00)

Lako za kredit, teško za besplatno

Besplatni bankarski paket postoji, ali do njega se dolazi – uz komplikacije

Novi zakon jamči građanima besplatan paket osnovnih bankarskih usluga, no banke ga u praksi čine teško dostupnim. Informacije i aktivacija mogući su isključivo na šalterima, dok se digitalno nude i složeniji proizvodi poput kredita. Banke biraju ograničene kanale besplatnih usluga, ne nude mobilno bankarstvo i dodatno naplaćuju niz svakodnevnih transakcija. Zbog gubitka postojećih pogodnosti i obveze zatvaranja minusa, besplatni paket često nije financijski isplativ, što potvrđuje i HNB. Ilko Ćimić za Index

06.01. (19:00)

Besplatno, ali uz sitna slova

Besplatni bankovni računi: što zakon jamči, a što banke dodatno naplaćuju

Zakonsko pravo na besplatni bankovni račun od 1. siječnja 2026. donijelo je manje olakšanje nego što je najavljivano. Paket osnovnih usluga nije automatski, traži osobni dolazak u banku i svodi se na minimum: vođenje računa, karticu i ograničeno bankarstvo. Nema zajamčenih besplatnih transakcija, minusa ni punog digitalnog komfora, a mobilne aplikacije i online plaćanja često se dodatno naplaćuju. Banke su iskoristile zakonske rupe, pa se besplatni paket isplati samo korisnicima s vrlo skromnim bankarskim navikama. Lider

03.10.2025. (18:00)

Bez naknada, ali samo ako znate gdje je kvaka

Besplatni račun u banci, ali tek na vaš zahtjev

Od 1. siječnja građani u Hrvatskoj mogu dobiti besplatan račun za primanje plaće ili mirovine, no aktivacija nije automatska – klijent mora sam podnijeti zahtjev banci. Neće se plaćati otvaranje, vođenje ni zatvaranje računa, a uključene su i osnovne usluge poput debitne kartice, internetskog ili mobilnog bankarstva te podizanja gotovine bez naknade. Svaki građanin ima pravo samo na jedan takav račun, a postojeći IBAN može se zadržati. Prekoračenje (minus) ostaje moguće, ali ovisi o procjeni banke. N1

22.09.2025. (12:00)

Kad ti inspektor zna i lozinku od Netflixa

Poreznici dobivaju digitalni rentgenski vid – Novi porezni zakon briše granicu između nadzora i privatnosti

Ministarstvo financija predložilo je izmjene Općeg poreznog zakona kojima se značajno šire ovlasti Porezne uprave. Poreznici bi mogli kopirati čitava računala, zahtijevati lozinke i šifre te tražiti podatke od banaka, telekoma i drugih subjekata. Nacrt je u e-savjetovanju do 18. listopada, a predviđa i administrativno rasterećenje kroz ukidanje obrasca OPZ-STAT-1. Kritičari upozoravaju na nejasne granice primjene i izostanak sudskih naloga za najinvazivnije mjere. Zakon se donosi po hitnom postupku i trebao bi stupiti na snagu 1. siječnja 2026. Poslovni

29.08.2025. (19:00)

Svatko svoj PIN, ali bankomati zajednički

Hrvatska planira nacionalnu mrežu bankomata za besplatno podizanje gotovine

Od 2027. građani će moći dvaput mjesečno bez naknade podizati novac na bilo kojem bankomatu u Hrvatskoj, a Vlada i banke razmatraju uspostavu nacionalne mreže koja bi to pravo dodatno proširila. Cilj je smanjiti troškove građanima i osigurati dostupnost gotovine, osobito u ruralnim i otočnim područjima s malo bankomata. Hrvatska narodna banka podržava inicijativu te naglašava kako bi nacionalna mreža značila optimizaciju sustava i jačanje financijske uključenosti. Banke trenutno analiziraju modele i financijsku održivost projekta. N1

28.08.2025. (01:00)

Bolje da vas iznenadi papir nego bankar

Provjera HROK-a – mali korak za građanina, veliki za kredit

HROK (Hrvatski registar obveza po kreditima) centralna je baza podataka o kreditima, karticama i dugovanjima građana. Provjera vlastitog Osobnog kreditnog izvještaja jednostavan je postupak koji može spriječiti neugodna iznenađenja pri podnošenju zahtjeva za kredit. Izvještaj pokazuje sve obveze, urednost otplate i kašnjenja, a banke ga koriste za procjenu sposobnosti zaduženja. Stručnjaci savjetuju da se provjera napravi prije pregovora s bankom jer se potencijalni problemi mogu riješiti unaprijed. Redovitom otplatom i podmirenjem dugova kreditna povijest se postupno popravlja, čime raste i šansa za odobrenje kredita. Lider

22.07.2025. (20:00)

Bankovni semafor

Nova pravila za uplate: provjera imena prije novca

Od 9. listopada 2025. stupa na snagu EU uredba o „Verification of Payee“ (VoP), kojom se uvodi obvezna provjera imena primatelja uplate uz IBAN. Sustav koristi princip semafora: zeleno za podudaranje, žuto za sumnje, crveno za nepodudaranje. Uplatitelj može nastaviti i uz upozorenja, ali na vlastitu odgovornost. Posebna pažnja traži se od institucija koje isplaćuju javna sredstva, jer bi u slučaju pogreške mogle snositi financijsku štetu. Cilj uredbe je smanjenje prijevara i povećanje sigurnosti transakcija. Poslovni