Ekonomski duel: Makroekonomski računi protiv mikroekonomskih marži - Monitor.hr
Jučer (20:00)

E, sad imamo debatu

Ekonomski duel: Makroekonomski računi protiv mikroekonomskih marži

Velimir Šonje putem Arhiv analitike odgovara na optužbe sindikalnog portala Ideje.hr za dezinformiranje, ističući da kritičar Viktor Viljevac koristi pogrešnu metodologiju. Dok Viljevac analizom neto profitne marže (2019.–2025.) tvrdi da su poduzeća mogla isplatiti 13% veće plaće, autor objašnjava da je koristio širi makroekonomski koncept operativnog viška te EBITDA maržu. Podaci pokazuju da je EBITDA marža stabilna (oko 11,6%), dok udjel EBITDA u BDP-u pada. Rast neto dobiti rezultat je sporijeg rasta amortizacije i smanjenja gubitaka, a ne eksploatacije radnika, pa je zanemarivanje amortizacije opasno za dugoročni razvoj i plaće.

Rezime? Viljevac uspješno raskrinkava HUP-ov PR o ugroženim poslodavcima koji nemaju za kavu, dok Šonje uspješno brani ekonomsku struku od pojednostavljenih sindikalnih zaključaka koji ignoriraju troškove investicija i amortizacije.


Slične vijesti

16.06. (23:00)

Uzimaju nam poskrivečki

Zbog zacementiranog osobnog odbitka inflacija puni lokalne proračune umjesto neto plaća

Hrvatski porezni sustav pati od takozvanog bracket creepa – pojave gdje radnici zbog inflacije i nominalnog rasta plaća ulaze u više porezne razrede, dok osobni odbitak ostaje neusklađen. Iako je od 2020. minimalna plaća narasla za 95%, osobni odbitak povećan je za samo 13% te je zacementiran na 600 eura. Zbog toga je minimalna plaća, koja je do 2022. bila potpuno neoporeziva, danas oporeziva u visini od oko 30% svoje osnovice. Da su neto plaće pratile rast bruto plaća, današnja bi medijalna neto plaća bila viša za čak 123 eura. Ivica Brkljača za Ekonomski lab

11.06. (01:00)

Ide li inflacija kad na godišnji? Pitam, za prijatelja

Hrvati imaju više prihoda, no rast troškova i dalje pritišće kućne budžete

Prosječan Hrvat ove godine raspolaže s 1295 eura mjesečno, 141 euro više nego lani, no većina građana i dalje osjeća snažan pritisak rasta životnih troškova. Čak 81 posto ispitanika navodi da su im inflacija i tržišni poremećaji povećali mjesečnu potrošnju. Unatoč tome, raste izdvajanje za štednju i ulaganja, osobito među mlađima. Najveći dio kućnog budžeta i dalje odlazi na hranu i piće, dok su građani od 50 do 55 godina najviše opterećeni osnovnim troškovima i kreditnim obvezama. Optimizam je najizraženiji među mladima. Nacional

26.05. (09:00)

Važno je i u kojoj stolici sjediš

Brkljača: Struktura poslova, a ne diskriminacija kroji razliku u plaćama

Prema podacima DZS-a za prvo tromjesečje, žene u Hrvatskoj imaju 3,5 % nižu neto plaću (odnosno 3,3 % nižu bruto satnicu) od muškaraca. Ekonomist Ivica Brkljača ističe da ovaj neprilagođeni jaz ne znači diskriminaciju za isti rad, već odražava raspodjelu poslova. Najveći jaz u korist muškaraca je u financijama (22,5 %), zdravstvu (20,8 %) i trgovini (16,6 %), jer žene češće rade slabije plaćene administrativne i operativne poslove, dok muškarci drže upravljačke i specijalističke pozicije. Suprotno tome, u građevinarstvu žene zarađuju više jer rade kao inženjerke i arhitektice, dok muškarci uglavnom obavljaju fizičke poslove, koji su slabije plaćeni. Poslovni

01.05. (21:00)

Vaših 490 godina stane u njihovu jednu kavu

Direktorske plaće rasle 20 puta brže od radničkih: Ponor nejednakosti nikad dublji

Analiza ITUC-a i Oxfama otkriva šokantan globalni jaz: dok su realne plaće radnika lani porasle tek 0,5 %, vodeći direktori uživali su u skoku od 11 %. Prosječnom radniku trebalo bi nevjerojatnih 490 godina da zaradi godišnju plaću prosječnog izvršnog direktora (8,4 milijuna dolara). Dok su realna primanja radnika od 2019. pala za 12 %, bogatstvo milijardera lani je poraslo za 4.000 milijardi dolara, uz značajan doprinos AI sektora. Sindikati i Oxfam stoga zahtijevaju hitno oporezivanje superbogatih i zakonsko ograničavanje direktorskih bonusa. Jutarnji

21.04. (10:00)

Uf puno je to neoporezivih dodataka... bilo bi šteta kad bi to netko, hm, skresao

Prosječna plaća premašila 1600 eura, no i dalje je ‘bildaju’ neoporezivi dodaci

U jeku inflacijskih pritisaka i sindikalnih prosvjeda, podaci pokazuju nastavak trenda rasta primanja u Hrvatskoj. Prosječna neto plaća (uključujući neoporezive naknade) premašila je 1600 eura, dok su sami neoporezivi primici u prvom tromjesečju iznosili gotovo 600 milijuna eura. Poslodavci takvim isplatama pokušavaju ublažiti pritiske na rast osnovica bez dodatnog poreznog opterećenja. Paralelno, broj paušalnih obrta prešao je 105 tisuća, što sugerira daljnju popularnost ovog modela, unatoč sumnjama Porezne uprave na prikriveno zapošljavanje radi izbjegavanja javnih nameta. Realni rast plaća nastavlja se rekordni 35. mjesec zaredom. Poslovni

27.02. (15:00)

Više eura na papiru, manje snage u novčaniku

Porezne izmjene donijele 275 milijuna eura radnicima, ali rast plaća nije sustigao inflaciju

Mjera umanjenja osnovice za mirovinske doprinose radnicima s bruto plaćom do 1.300 eura donijela je u dvije godine oko 275 milijuna eura više neto primanja, dok su gradovi i općine uprihodili gotovo 70 milijuna eura dodatnog poreza na dohodak. Prosječno povećanje neto plaće iznosilo je oko 23 eura mjesečno, uključujući i izmjene poreza na dohodak. Ipak, rast primanja nije pratio inflaciju, pa je stvarni učinak na kupovnu moć ograničen. U 2024. mjeru je koristilo gotovo 693 tisuće radnika, a broj se 2025. smanjio zbog rasta plaća. Lider

17.12.2025. (08:00)

Manje papira, više podataka i nula iznenađenja (dok te ne strefi)

Velike promjene u Hrvatskoj iduće godine: plaće bez “dogovora”, digitalna država i nova pravila

Hrvatska uvodi niz promjena uključujući digitalnu fiskalizaciju, strože kazne za promet, rast minimalne plaće i fleksibilnost uz mirovinu. Gradnja i stanovanje se reformiraju, a uveden je i Središnji registar stanovništva koji automatizira podatke. U vezi s transparentnošću plaća, poslodavci će morati jasno prikazivati plaće i kriterije napredovanja. Porezne promjene uključuju i stimulaciju sponzoriranja društveno korisnih aktivnosti, dok Ministarstvo kulture preuzima zaštitu kulturnih dobara u Zagrebu. Poslovni

12.11.2025. (14:00)

Standard možda raste, ali novčanik još škripi

Hrvatski standard ubrzano jača prema EU prosjeku

Zahvaljujući snažnom rastu realnih plaća, hrvatska kućanstva imaju veći dohodak od većine zemalja nove Europe, nadmašuju Grčku i Portugal te dosežu 76,6% prosjeka EU-a prema kupovnoj moći. Medijan ekvivalentnog dohotka po članu kućanstva iznosi 12.344 eura, a u PPS-u 16.277 eura. Hrvatska bilježi najviši realni rast plaća u regiji (7,6%), a prosječna bruto plaća iznosi 1.968 eura, čime nadmašuje Češku i približava se Španjolskoj. Standard i kupovna moć poboljšavaju se brže nego u okruženju. tportal

06.11.2025. (17:00)

Javni sektor u štrajku ili samo u šoku?

Otvoreno: Spirala cijena i plaća zahtijeva reformu javnog sektora

Pregovori između Vlade i sindikata javnog sektora završili su bez dogovora. Vlada nudi rast osnovice plaće od 1%, dok sindikati traže 8%, ističući da to ne pokriva inflaciju od 3%. Sindikati upozoravaju na zaostajanje plaća u javnom sektoru, dok Vlada tvrdi da su kumulativno plaće rasle više nego u privatnom sektoru. Ekonomisti upozoravaju na spiralu cijena i plaća te naglašavaju važnost produktivnosti i profitabilnosti za održivi rast plaća. Javni sektor bilježi rast zaposlenosti, dok proizvodnja smanjuje broj radnih mjesta. HRT

27.09.2025. (19:00)

Jeftini radnici, skupi jogurti

Troškovi rada u Hrvatskoj među najnižima su u EU – Radnik u Austriji zarađuje skoro triput više

Sat rada kod nas stoji 16,5 eura, dok je prosjek 33,5. Austrija, Njemačka i Irska plaćaju dvostruko ili trostruko više, premda su im cijene života slične. Iako plaće u Hrvatskoj rastu brže u postotku, apsolutni rast je manji. Sindikati upozoravaju da radnici nisu preskupi, već potplaćeni, a da se prava ušteda i razvoj kriju u ulaganjima u tehnologiju, inovacije i produktivnost, a ne u smanjivanju cijene rada. NHS traži veće bruto plaće i promjenu paradigme: radnik je resurs, a ne trošak. Danica