Ekonomski lab: Eurobarometar i ankete - podržavaju li građani uvođenje eura? - Monitor.hr
06.03.2019. (18:30)

Ekonomski lab: Eurobarometar i ankete – podržavaju li građani uvođenje eura?

Anketna pitanja često oblikuju odgovore. U ovom tekstu na temelju guvernerove prezentacije o anketama o uvođenju eura a puno grafikona Ivica Brkljača i Velimir Šonje analiziraju trendove stavova građana u vezi uvođenja eura. Jedna zanimljiva stvar – u zemljama koje imaju euro potpora EMU kontinuirano raste, dok u zemljama koje nemaju euro potpora kontinuirano pada. Ekonomski lab


Slične vijesti

17.05. (10:30)

Previsoki zid

Ekonomski lab: Što je to politički kapitalizam kao esencija kineskog modela

Korupcijski virus, ugrađen u kineski politički kapitalizam, onemogućavao je puni razvoj kineskih potencijala. Jačanje uloge države u ekonomskom procesu umjesto očekivane i najavljene liberalizacije 2013. godine dodatno će naglasiti kineske kontradikcije koje se kriju u konceptu ‘korumpirane meritokracije’. Unatoč proklamiranoj borbi protiv korupcije, a koja se do sada instrumentalizirala za konsolidaciju političke moći Xi Jinpinga, povećanje državne kontrole potencijalno će otvoriti vrata još većoj korupciji. U takvom scenariju lako je zamisliti novi ciklus političke centralizacije pod egidom anti-korupcijske borbe, što će režim učiniti još krhkijim. Zbog tog trenda Kina neće biti u poziciji ekonomski i politički predvoditi svijet nakon korona krize – Ekonomski lab.

26.04. (00:30)

Nema da država ne naplati

Zašto čak i kod negativnih cijena ima naplate poreza?

Ovaj tjedan proizvođači nafte prodavali su je s negativnim predznakom, odnosno plaćali su trgovcima da naftu odvezu, na što će biti naplaćen porez. Kako to? Jednostavno, objašnjava Ekonomski lab: Iz perspektive dobavljača cijena je prividno negativna jer on mora platiti da netko preuzme robu. U tom slučaju dobavljač zapravo postaje kupac koji kupuje uslugu preuzimanja robe, a inicijalni kupac postaje dobavljač koji isporučuje uslugu preuzimanja robe. I gle čuda, cijena mijenja predznak i postaje opet pozitivna, samo transakcija ide u suprotnom smjeru. A porezna uprava na tu cijenu obračunava PDV.

23.04. (11:59)

Ekonomski lab: Keynes za početnike i ne samo za početnike

09.04. (21:30)

Lijek za smirenje

Koronaekonomika: Novac iz helikoptera – rješenje ili put u pakao?

Odlična analiza ekonomiste Velimira Šonje o “helikopterskom novcu”: O korona krizi treba prije svega razmišljati kao o negativnom šoku ponude (jer je sve osim trgovina i ljekarni zatvoreno), a ne potražnje (ljudi još uvijek imaju novca). U tom smislu, helikopterski novac je pogrešan „lijek“. Ništa ne može zamijeniti pokretanje ponude.

07.04. (22:30)

Nikad jeftinije na virtualni godišnji

Što stoji u pozadini pada cijene nafte?

Cijena nafte ovaj je tjedan počela rasti, ali nekoliko je tjedana padala da bi dotaknula minimum od 14 dolara za barel. Kako? – Putin nije pristao na daljnje smanjenje proizvodnje, unatoč pandemiji koronavirusa i globalnom padu potražnje, na što je Saudijska Arabija odgovorila bjesomučnim otvaranjem pipa, s namjerom da jeftinom sirovinom preplavi tržište nafte i tako ugrabi dio tržišnog udjela drugih proizvođača – piše Ekonomski lab i najavljuje potencijalno ludu mogućnost: pojedini bi proizvođači u nekom ekstremnijem scenariju mogli plaćati kupce da im odvezu naftu, ističući cijenu barela sirove nafte s – negativnim predznakom.

04.02. (15:30)

Dobile za, možda, frizuru

Zašto su Shakira i J-Lo na Super Bowlu nastupile (gotovo) besplatno?

Shakira i J-Lo u nedjelju, a prije njih Rolling Stones, Madonna, Red Hot Chili Peppers, Britney Spears, Lady Gaga, Katy Perry, Paul McCartney, Bruce Springsteen, Coldplay na poluvremenu Super-Bowla svirali su za 584 dolara!!! Ekonomski lab objašnjava ekonomsku logiku iza ove cifre – besplatna reklama, jer 13-minutni nastup tijekom poluvremena utakmice izvođačima daje besplatan pristup promociji koje bi ostale kompanije morale platiti više od 130 milijuna dolara. Lady Gaga je npr. u tjednu nakon Super-Bowla zaradila 2,5 milijuna dolara od streaminga (u tjednu prije 320 tisuća).

23.01. (09:30)

Dobro se penje, loše pada, kao u bajci

Hrvatska statistika: Realni dohodak građana raste, a siromaštvo i nejednakosti padaju

Ekonomski lab donosi dobre vijesti, potkrijepljeno statistikom: prosječni dohodak u Hrvatskoj od 2015. do 2018. porastao je za 18,7%, a medijalni za još viših 19,4%, pri čemu su gotovo sve skupine stanovništva zadržale ili povećale svoj relativni udio dohotka u ukupnom raspoloživom dohotku. Otkako je rast gospodarstva uhvatio maha pokazatelji siromaštva su tkđ. u izraženijem padu – stopa teške materijalne deprivacije u samo tri godine pala je s 13,7% na 8,6%.