Unatoč pravoj poplavi (grandioznih) najava i obećanja, aktualnoj američkoj administraciji malo toga zasad polazi za rukom. Ako je vjerovati Bijeloj kući, sve je to dio kompleksnog master plana (i tek uvertira u veliku partiju peterodimenzionalnog šaha), no teško se oteti dojmu kako stvari baš i ne idu željenim tijekom. Jedna od rijetkih iznimki svakako su cijene energenata, koje se posljednjih tjedana i mjeseci, sukladno predizbornim obećanjima, doista kreću silaznom putanjom, i za to je, na ovaj ili onaj način, uvelike zaslužan upravo Donald Trump. Ostaje, dakako, pitanje, u kojoj su mjeri niže cijene fosilnih goriva posljedica promišljene politike, a koliko rezultat kaotičnih mjera na početku novog mandata, obilježenog dramatičnog rasprodajom na Wall Streetu koja se vrlo brzo prelila na financijska tržišta širom svijeta. Mario Gatara za Ekonomski lab
Carine nisu izum modernog doba – postoje već oko 4700 godina i potječu iz doba Egipta i Mezopotamije. U početku su služile za kontrolu trgovine i punjenje državne blagajne, a zaštita domaće proizvodnje bila je tek sporedna svrha. Danas ih Donald Trump koristi kao politički alat, no ekonomisti upozoravaju da takav pristup često ima bumerang-efekt koji pogađa domaće potrošače. Lider
Putujete li unutar EU, bez brige možete nositi hranu životinjskog podrijetla. No prema trećim zemljama vrijede stroža pravila – meso i mlijeko su zabranjeni, a ostalo ide u ograničenim količinama. Lijekovi za osobnu upotrebu dozvoljeni su uz dokumentaciju, dok veće količine novca (10.000 €+) morate prijaviti. Kazne za kršenje pravila mogu doseći i 13.300 €. Prije puta provjerite aktualna pravila – bolje spriječiti nego platiti. N1
Tjedan turbulencija izazvan carinama američkog predsjednika Donalda Trumpa pokazao je malo znakova popuštanja danas. No, situaacija s Kinom je i dalje napeta, s obzirom da im je Trump digao carine na 145 posto. Stigao mu je i odgovor Xi Jinpinga, koji je rekao da ga se ne boje. (Index) Pozvao je EU da mu se pridruži u otporu (Index). Britansko gospodarstvo neočekivano je proaslo, a porasla je i vrijednost indijske rupije. Cijena zlata dosegnula je novi rekord jer raste zabrinutost (Index).
U podjeli rada, svjetski ratovi počinju na Balkanu, a svjetske recesije u Americi. Bilo je tako 1929. Ponovilo se i bliže nam 2008./2009. Sve je bilo zrelo za novu spontanu recesijsku detonaciju. Donald Trump, kojeg je legitimno izabralo frustrirano američko biračko tijelo, izazivanjem carinskog, tj. trgovačkog rata s gotovo svim zemljama svijeta samo je spontanost zamijenio svjesnom detonacijom. Okvir posrnuloga kapitalizma može se dalje popunjavati ostalim državama. Osnovno pitanje je kako reagiraju na ‘kvartovskog ucjenjivača‘. Tko na koljenima traži milost i niže carine, nema mu pomoći. EU i Hrvatska nisu snažni kao Kina da se mogu otvoreno suprotstaviti Trumpu, ali mogu postupno smanjivati ovisnost o SAD-u. Miodrag Šajatović za Lider.
I Biden je nastavio s visokim deficitima, tako da je Trump naslijedio javni dug veći od 120% BDP-a, najviši u američkoj povijesti, i deficit od 6% BDP-a, što je izrazito negativan trend. Logično je da je morao adresirati ovaj problem. Drugo je pitanje je li Elon Musk bio dobra osoba za rezanje rashoda. Osim neravnoteže u odnosima s Kinom, Trump je morao poduzeti mjere kako bi riješio rastući javni dug i deficit jer su oni predstavljali ozbiljnu prijetnju američkoj fiskalnoj stabilnosti i gospodarskoj budućnosti. Trump se nada da u duljem roku može dobiti pozitivne efekte carina. Npr. neka firma koja sada izvozi u SAD može zaobići carinu tako što će otvoriti pogon u SAD-u. U teoriji dobro zvuči, ali je upitno u praksi. Osobito ako vam carine prvo uspore gospodarstvo ili izazovu recesiju te ako zavlada neizvjesnost što će biti s trgovačkim pregovorima i ako za produktivnu proizvodnju trebate kompleksne inpute iz više zemalja. Index
Zato što ne treba uzvratiti nego treba u miru pripremiti sljedeći kokrak za pregovore. Veliki dio političara i javnosti u EU prihvatio je Trumpovu igru „tko ima veći“, pa će im se ovaj prijedlog činiti promašen. Čast i ponos su u pitanju. Pema procjenama Trumpove carine usporit će rast u EU za 0,3 postotna boda na godinu, a u slučaju europskog revanša to bi se moglo povećati na 0,5. Francuzi za sebe u startu procjenjuju 0,5. Prema tome, revanš je i pucanj u vlastitu nogu, na štetu vlastitih potrošača i razvoja. Za odmazdu stvarno ima vremena, kaže Velimir Šonje za Ekonomski Lab, pojasnivši kako Trump zapravo nema strategiju i taktiku, nego ide s grubim vizijama i idejama na isti način kao u biznisu, gdje je navikao improvizirati u uvjetima kaosa, a zatim važe prijedloge suradnika. S obzirom na narcisoidni karakter, udara jako kako bi kasnije imao što bolji rezultat u pregovorima. Kada se sve zbroji racionalno je udahnuti i ući u pregovore bez gađanja kamenom na prvu….
Vijesti oko sloma burzi uslijed nametnutih Trumpovih carina trebalo bi brinuti i obične ljude, koji i nemaju nužno dionice, jer one utječu na cijelu ekonomiju. Ekonomski stručnjaci kažu kako još nije jasno kako bi se stvari mogle odviti, no mogući scenariji su sljedeći: Najblaži slučaj je korekcija tržišta, no izgledniji je da će pad proizvodnje rezultirati recesijom, a ponegdje i inflacijom. Dugoročno gledano, moglo bi doći i do depresije. Još gori scenarij uključuje deflaciju, a ona znači i manje plaće. Srednji put je tu izgledniji, to je stagflacija, gdje imate veću razinu nezaposlenosti i inflacije, a stagflacijska dužnička kriza je najveća bolest ekonomskog sustava. Moglo bi doći i do rasta kamatnih stopa na kredite i daljnjeg rasta nekih namirnica, poput kave. No, za Hrvatsku je moguće da izbjegne recesiju zbog EU fondova i nekih drugih dinamika koje omogućavaju rast u narednim godinama. Index
Pad vrijednosti dionica izravna je posljedica najave novih carinskih mjera, što je izazvalo lančanu reakciju na svjetskim burzama i paniku među investitorima, piše Forbes. Najveći pojedinačni gubitak zabilježio je osnivač Mete Mark Zuckerberg, čije se osobno bogatstvo smanjilo za čak 17,9 milijardi dolara. Jeff Bezos je ostao kraći za 16 milijardi, a Larry Ellison, čelnik Oraclea lakši je za 9,9 milijardi dolara. Na popisu su i vlasnik Nvidije i suosnivač Google-a. tportal