EU pozvala BiH na zatvaranje migrantskog kampa Vučjak jer je nedostojna lokacija - Monitor.hr
18.10.2019. (13:00)

EU pozvala BiH na zatvaranje migrantskog kampa Vučjak jer je nedostojna lokacija

Zatvaranje kampa Vučjak u okolici Bihaća, koji je podignut na samo osam kilometara od granice s Hrvatskom te u blizini miniranog područja, ranije su zatražile agencije UN koje djeluju u BiH kao i Dunja Mijatović, povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe. Tportal
Situacija je toliko loša da se Crveni križ povlači. Index


Slične vijesti

14.05. (10:00)

Dobrodošli u Njemačku – zaobilazno

Merzova vlada omogućuje vraćanje mogućih tražitelja azila s granica. Pravno i politički ta je mjera sporna

Radi se o glavnom predizbornom obećanju njemačkog kancelara Friedricha Merza, da će od prvog dana na vlasti početi vraćanja s njemačkih granica. Ministar unutarnjih poslova se očito nada da će ovom mjerom doprinijeti odluci migranata da ni ne pokušaju na ovaj način ući u Njemačku. Istodobno, ova mjera bi trebala motivirati susjedne zemlje – sve su članice Europske unije – da zaustave migrante koji su na proputovanju u Njemačku. Europska pravila međutim predviđaju da se najprije mora ustanoviti koja država je nadležna za zahtjev za dodjelu azila. Po pravilu je to članica EU-a u koju je migrant najprije ušao. Socijaldemokrati, koalicijski partneri u vladi koju predvode demokršćani, zahtijevaju što bolju suradnju sa susjednim zemljama, koje nisu oduševljene ovim mjerama. DW

09.05. (16:00)

Jer tko ne bi poželio "dobrovoljni povratak" kad je sve tako lijepo upakirano

EU projekt jača kapacitete za savjetovanje migranata o povratku, ali bez jamstava za održivu reintegraciju

EU projekt koji vodi Caritas Belgija, uz sudjelovanje hrvatskog Caritasa i JRS-a, ima za cilj jačanje kapaciteta za savjetovanje migranata o povratku i reintegraciji. Kritičari upozoravaju da se ovakvi programi često svode na “prerušene deportacije”, bez stvarne analize sigurnosti zemalja povratka. Ističu važnost stvarnog izbora, dugoročne potpore i uključivanja civilnog društva bez podložnosti državnim narativima. Povratak, kažu, ne smije biti izgovor za guranje odgovornosti na same migrante. Upozorava se i na prebacivanje odgovornosti na pojedince, dok strukturalni problemi ostaju netaknuti. Povratnici se suočavaju s brojnim izazovima – od smještaja do osjećaja neuspjeha. Faktograf

04.04. (13:00)

Stop predrasudama

Strani državljani u Njemačkoj češće podliježu nasilju, no podrijetlo nije ključna stavka

Statistički gledano, u odnosu na udio u ukupnom stanovništvu postoji znatno veći broj stranih osumnjičenika nego onih s njemačkom putovnicom. To vrijedi kako za nasilna kaznena djela poput ubojstva ili silovanja tako i za ulični kriminal, koji uključuje razne prekršaje poput džeparenja ili trgovine drogom. U tom kontekstu šef BKA Münch posebno naglašava: “Nije stvar u podrijetlu, već u nagomilavanju rizičnih čimbenika.” Ističu se loši životni uvjeti izbjeglica koje su smještene u masovnim prihvatnim centrima i kojima nije dopušteno raditi. “To su psihološki pritisci. To su iskustva s nasiljem koja su kod migranata češća, osobito u djetinjstvu. I to su češće pozitivni stavovi prema nasilju.” Uzroci su prije siromaštvo, niska razina obrazovanja, obiteljsko nasilje itd. DW

15.03. (09:00)

Susjedstvo žilet-žica

Zbog migracijskog vala na hrvatsko-slovenskoj granici postavljen je 51 kilometar žilet-žice i 143 kilometra panelne ograde

Dosad je uklonjeno pola žilet žice i dvije trećine panelne ograde. Unatoč dogovoru slovenske koalicije iz 2022., uklanjanje još nije dovršeno. Očekuje se da će ograda biti uklonjena do kraja svibnja. Unatoč drugačijim željama lokalne zajednice, uklonjena ograda bit će iskorištena za potrebe vojske i policije.  Osim za ljude, ograda je predstavljala opasnost i za životinje. tportal

12.12.2024. (19:00)

Trbuhom za kruhom

Više od 26.000 izbjeglica ušlo je u Hrvatsku od siječnja 2024. godine, no samo 3,6 posto ih je zatražilo azil

No, dok su migranti vidljivi na ulicama Bosne, jugoistočne Austrije i sjeverne Italije, u Hrvatskoj je doduše sve više i više „stranih radnika“ – ali ne i ljudi iz ratom i krizama pogođenih područja kao što su Afganistan ili Sirija. Ipak, činjenicu da se u Hrvatskoj nalazi popriličan broj migranata ili onih koji samo prolaze njenim teritorijem, dokazuju fotografije onoga što ostavljaju za sobom na planinama i graničnim prijelazima s Italijom i Austrijom, a na što nailaze planinari ili šetači.

Prema izvještajima, hrvatska policija koristi bespilotne letjelice kako bi otkrila migrante prilikom prelaska vanjskih granica EU-a. Prije toga, migranti su morali proći kroz Bosnu, gdje je još uvijek puno mina zaostalih iz rata. To je samo jedna od opasnosti koje prijete migrantima. Humanitarne organizacije, poput „ SOS Balkanroute“ iz Austrije, izvještavaju kako se diljem granica Bosne, Srbije i Hrvatske otkriva sve više i više posmrtnih ostataka nepoznatih ljudi. DW

27.11.2024. (14:00)

"Deportacije u velikom stilu" – samo na papiru

Njemačka u Hrvatsku želi deportirati 16.000 migranata

Njemačka vlast pokušava ubrzati deportacije osoba koje nemaju pravo na azil, oslanjajući se na Uredbu Dublin III, no rezultati su oskudni. Žele povećati broj deportacija u druge zemlje EU-a. Najviše migranata bi trebalo biti vraćeno u Hrvatsku.  Iako je u 2023. poslano 74.622 zahtjeva za povratak migranata, samo 5.053 deportacije su ostvarene. Hrvatska, kao ulazna točka u EU, surađuje, no s tek 21 osobom vraćenom iz Bavarske od 2023. Italija, pak, odbija prihvat, čekajući novi EU Pakt o migracijama. Deportacije često propadaju zbog skrivanja migranata, pravnih ili zdravstvenih zapreka. Pritom javnost traži strože mjere, pod utjecajem rastuće desnice i neuspjeha vlasti da „radikalno promijeni” migracijsku politiku. DW

21.10.2024. (11:00)

Kad otvorena vrata postanu sigurnosni izlaz

Starešina: Neodgovorni politički eksperiment s ljudima i državnim granicama očito se bliži kraju

Jedan od istinskih motiva za otvaranje granica masovnom dolasku izbjeglica/migranata bio je nedostatak radne snage u zapadnim europskim državama, poglavito u Njemačkoj. Humanitarna kriza zbog rata u Siriji bila je donekle motiv, ali velikim dijelom i pokriće za masovni ‘uvoz‘ ljudi, mahom iz muslimanskih zemalja, bez provjere i bez kontrole, koji je otvorila bivša njemačka kancelarka Angela Merkel. Jesu li tako Njemačka i druge zapadnoeuropske zemlje riješile problem nedostatka radne snage u svome gospodarstvu? Djelomično i kratkoročno. Danas više nije riječ o tome trebaju li granice članica EU-a biti otvorene prema ilegalnim migrantima, već kako iseliti one koji su u EU došli zahvaljujući ‘otvorenim vratima‘, a nisu se integrirali u društvo i tržište rada, nego postaju sve veći problem državama primateljicama. Negativne posljedice ‘otvorenih granica‘ mnogo su veće: Stvorila je nesigurnost u svojim gradovima, proširila gradske četvrti u koje policiji nije uputno ulaziti, umnogostručila je kriminal iz antisemitskih pobuda, polarizirala je političku scenu… Višnja Starešina za Lider.

23.09.2024. (11:00)

Da ih ne pritišću zdesna...

Starešina: Njemačkoj je trebalo devet godina da od države čamca postane država tvrđava

Njemačka je objavila kraj dosadašnje otvorene migrantske politike, uvedene pod Angelom Merkel 2015., te počela provoditi strože kontrole na šengenskim granicama. Ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser najavila je brzu deportaciju onih bez prava na azil, a mjere će trajati najmanje šest mjeseci. Promjena dolazi uoči izbora u Brandenburgu, gdje krajnje desni AfD vodi, a krajnje lijevi BSW također raste. Ova politika nastoji zaustaviti uspon radikalnih stranaka koje su kritizirale dosadašnju migracijsku politiku. Višnja Starešina za Lider.

22.09.2024. (12:00)

Od socijalne pomoći do lopate, korak je kratak

Jergović: Zašto Nepalci ne bi postali Hrvati, ako su Hrvati postali Nijemci

Vodeći svoju izbornu kampanju za drugi predsjednički mandat Zoran Milanović udario je po migrantima. Veli, moramo to zaustaviti, oni dolaze “želeći samo uzeti socijalnu pomoć”. Lumpengrađanstvo i široke narodne mase ovo vole, na ovo se lako love: netko uzima novce, koji upravo njima pripadaju. Svaka efikasna predizborna kampanja mora biti zasnovana na populizmu – takav je da je dobro plasiran emocionalni iskaz uvijek važniji od činjenica. Svaki Milanovićev nastup za široke mase je, međutim, melanž. Pa osim što izgovori ponešto ovakvo, što govore Trump i Orban, i što, na žalost, vole neuka i divlja glasačka krda, on će u istome nastupu reći i ponešto što pripada suprotnom ideološkom i moralnom sklopu.

Recimo, “naša djeca nisu nikakva viša bića koja ne mogu i ne trebaju raditi poslove za koje se uvoze ljudi iz inozemstva”. Dakle, ako vam se ne sviđaju migranti, zašto vaša djeca ne bi čistila zahode po vašim omiljenim trgovačkim centrima, zašto ne bi kopala kanale i verala se po nesigurnim građevinskim skelama za vječne poslijepotresne obnove Zagreba? Umjesto da uzimaju socijalnu pomoć i naknadu za nezaposlene. To je, naime, jedini način da se zaustavi nepotreban uvoz strane radne snage. Ali i da se odgojno utječe na nove generacije, jer ne postoje čovjeka nedostojni poslovi. Miljenko Jergović za svoj blog.

18.07.2024. (18:00)

Kad se sudi prije optužbe

Jergović: Što će se dogoditi kada prvi strani radnik u Hrvatskoj učini zločin nad Hrvatom?

Migranti, dakle, ne samo da nisu dobri ljudi, nego su ih njihove strašne životne prilike učinile potencijalno gorim i opasnijim od nas. Mi bismo im, pak, trebali pružiti mogućnost da budu kao mi. A to da budu kao mi znači i da imaju jednako pravo da čine isto zlo koje činimo i mi. Jednakost u dobru se podrazumijeva, ali možemo li zamisliti jednakost i u zlu? Ako ne možemo, onda imamo problem sa sobom i svojim pogledom na svijet. Ako ne možemo zamisliti da je taj čovjek kojeg prihvaćamo dok legalno ili ilegalno prelazi našu državnu granicu možda jednako pokvaren kao najpokvareniji član naše šire obitelji, ako ne možemo zamisliti da je čovjek kojemu pružamo čašu vode i skrivamo ga od policije kojom upravlja jedan Božinović kvaran do srži, onda imamo problem s inherentnim, neosviještenim i naivnim, tobože dobroćudnim, rasizmom i šovinizmom. Miljenko Jergović.