Europske prehrambene tvrtke krše obećanja o plastici

Oni ipak dvoje da otpad odvoje

Europske prehrambene tvrtke krše obećanja o plastici

Prema Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj, 79 milijuna tona plastičnog otpada ispušteno je u okoliš bilo kopnenim bilo vodenim curenjem, spaljivanjem u otvorenim jamama ili odlagalištima u 2019. To predstavlja više od jedne petine ukupnog globalnog otpada. Ispunjavaju li tvrtke obećanja da će poslovati čišće? DW i European Data Journalism Network istražili su neke od najvećih europskih proizvođača hrane i pića kako bi to provjerili. Identificirali su ukupno 98 obveza vezanih uz plastiku od 24 tvrtke za hranu i piće sa sjedištem u Europi koje su sklopljene tijekom proteklih 20 godina. Više od polovice ovih obećanja dano je tek u posljednjih nekoliko godina, a većina nudi navedeni cilj do 2025. U slučaju najmanje 37 obećanja koja su već trebala biti isporučena, evidencija nije dobra: 68% očito nije uspjelo ili se o njima nikada više nije izvještavalo. Kada tvrtke ne ispune svoja obećanja, obično to ne spominju otvoreno. Umjesto toga, tiho odustaju od cilja ili mijenjaju njegov opseg ili ciljnu godinu. H-alter

otpad plastika

Svoje nećemo, tuđe zakopavamo

Gotovo 90 posto medicinskog otpada izvozimo u inozemstvo, a uvozimo na deponije poput onog u Gospiću

Budući da Hrvatska nema nijednu funkcionalnu bolničku spalionicu, gotovo 90 posto medicinskog otpada – čija je količina u 2024. dosegnula 7.514 tona – izvozi se na obradu u Njemačku i Austriju. Samo za preuzimanje otpada iz 35 bolnica u sljedeće dvije godine osigurano je preko 19 milijuna eura. Iako je planirana izgradnja spalionice pri zagrebačkom KBC-u zapela zbog prosvjeda i obustave postupaka, ilegalna odlagališta poput onog u Gospiću dodatno upozoravaju na nefunkcioniranje domaćeg sustava. tportal

medicinski otpad otpad

Što ti je još jedan dimnjak

Nacional: Pripuz gradi prvu hrvatsku energanu na otpad vrijednu 155 milijuna eura

Riječ o projektu u Sisku dolazi usred političkih potresa i afera s otpadom, dok se gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević i dalje lomi oko izgradnje zagrebačke energane zbog pritiska “zelenih udruga”. Dok Europa ima preko 500 ovakvih postrojenja, Hrvatska kasni cijelo desetljeće, a iz C.I.O.S.-a poručuju da su moderna postrojenja ekološki daleko prihvatljivija od klasičnih odlagališta poput Jakuševca. Nacional

C.I.O.S CIOS energane otpad Petar Pripuz spalionice otpada

Lijepa Naša obasuta smećem

Crvene lampice zbog smeća: Hrvatska zatrpana neobrađenim prijavama

Hrvatska se guši u ilegalnom otpadu, a sustav za prijavu ELOO jedva diše. Od 2020. godine građani su prijavili više od 21.000 lokacija s odbačenim smećem, no čak 2.636 prijava nikada nije obrađeno. Zakonski rok za postupanje komunalnih redara je osam dana, no u praksi se na pojedinim lokacijama smeće mjesecima ne miče zbog manjka ljudi, novca ili čiste nebrige. Najviše prijava tradicionalno stiže iz Zagreba, dok se po lošoj ažurnosti ističu Krapinsko-zagorska i Sisačko-moslavačka županija. Vlada stoga izmjenama Zakona o gospodarenju otpadom uvodi strože kontrole, obvezan videonadzor i GPS praćenje vozila. tportal

divlja odlagališta ELOO ilegalna odlagališta otpad

Na žalost, ovaj naš iz Like nije im privlačan

Kako je Švedska ostala bez otpada pa mora uvoziti da grije domove

Švedska je toliko usavršila recikliranje da na odlagališta šalje manje od 1 % komunalnog otpada. Zbog iznimne učinkovitosti ostala je bez vlastitog smeća potrebnog za rad modernih elektrana. Kako bi osigurala toplinu za stotine tisuća kućanstava i proizvela električnu energiju, Švedska uvozi milijune tona otpada iz zemalja poput Ujedinjenog Kraljevstva i Italije, koje joj još i plaćaju za tu uslugu. Naravno, to ne znači da prihvaćaju bilo kakav otpad – riječ je o strogo selektiranom, neopasnom otpadu namijenjenom za energiju, dok opasne tvari podliježu posebnom tretmanu. Švedska je tako otpad pretvorila u profitabilan i održiv energetski resurs. Snopes, Bestof.dk

otpad smeće spalionice smeća Švedska

Izvoz za koji rado plaćamo

Uvoz otpada oštro pada, izvoz u snažnom uzletu zbog manjka prerađivačkih kapaciteta

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za prvo polugodište 2026. godine, uvoz otpada u Hrvatsku potonuo je za 37 % (na 51 milijun eura), dok je izvoz skočio za čak trećinu (+32,7 %) te dosegnuo 260 milijuna eura. Ovi podaci razotkrivaju propuštene poslovne prilike i financijski gubitak za Hrvatsku koji nastaje zbog nedostatka vlastite infrastrukture za prerađivanje i energetsku oporabu. Budući da u zemlji od 2002. ne postoji spalonica otpada, umjesto domaće prerade, Hrvatska i dalje znatno plaća usluge zbrinjavanja i uništavanja otpada u razvijenim europskim zemljama. Poslovni

otpad prerađivačka industrija smeće

Nije zlato sve što sja, nekad je i mazut

Eko udruge upozoravaju: Hrvatske lokacije zatrpane desecima tisuća tona otpada

Eko udruge (Zelena akcija, Greenpeace, WWF Adria) upozoravaju na alarmantno taloženje stotina tisuća tona nepropisno odloženog i opasnog otpada diljem Hrvatske. Među najkritičnijim lokacijama ističu se Kosnica, jezero Savica, Žitnjak, jama Sovjak te deponiji u Gospiću, Benkovcu i Poznanovcu. Aktivisti naglašavaju da je problem eskalirao nakon zakonskih izmjena 2019. i 2021. godine, kojima je oslabljena inspekcijska kontrola uvoza. Zahtijevaju hitnu sanaciju svih ilegalnih odlagališta, strože kažnjavanje zagađivača, transparentnost te utvrđivanje odgovornosti Vlade i nadležnih inspekcija zbog sustavnog zanemarivanja zaštite okoliša i zdravlja građana. tportal

opasan otpad otpad smeće

Smetlište je uvijek zelenije u tuđem dvorištu

Uvoz opasnog otpada u Hrvatsku: Kriminalne mreže pretvaraju Istok u jeftino odlagalište Zapada

Europol i UNODC upozoravaju da organizirane kriminalne skupine masovno preusmjeravaju opasni otpad iz zapadne u srednju i istočnu Europu. Kroz legalne tvrtke, korupciju i lažiranje dokumentacije, kriminalci iskorištavaju blage kazne i visoke financijske dobiti. Slucaj nezakonitog odlaganja u Gospiću pokrenuo je i izvanrednu sjednicu Sabora. Podaci Državnog inspektorata za 2024. prikazuju eksplozivan rast – otkriveno je čak 955 nezakonitih pošiljaka otpada u ukupnoj masi većoj od 18.000 tona, uglavnom iz Slovenije, Italije i Njemačke. Ekološki je kriminal pritom postao treća najprofitabilnija ilegalna djelatnost u svijetu. Lider

otpad smeće

Neki su odvojili pamet od razvrstavanja

Loše odvajanje otpada i pad cijena plastike gurnuli riječku sortirnicu u gubitke

Riječka sortirnica u Mihačevoj dragi ne radi punim kapacitetom zbog neadekvatnog prostora i izrazito loše kvalitete prikupljenog otpada. Sadržaj plavih spremnika ima do 17 posto nečistoća, dok je u žutim spremnicima čak 81 posto materijala nemoguće reciklirati. To uzrokuje kvarove, zastoje i visoke troškove zbrinjavanja neupotrebljivog otpada. Zbog niskih otkupnih cijena plastike, sortiranje žutih spremnika trenutno je ekonomski neisplativo, pa je sortirnica u 2025. godini poslovala s gubitkom od 70.966 eura, uz dodatne probleme oko povrata 3,8 milijuna eura europskih sredstava. Nacional

gospodarenje otpadom otpad

Cirkularna ekonomija na mafijaški način

Ilegalna trgovina otpadom donosi milijarde, a Hrvatska postaje nova meta organiziranog kriminala

Ilegalna trgovina otpadom najbrže je rastući kriminal u EU-u s godišnjom zaradom od 10 milijardi eura. Zbog slabijeg zakonodavstva i niskih troškova, organizirani kriminal, uključujući talijansku mafiju, sve više cilja istočnu Europu. Hrvatska se našla na meti nakon što je otkriveno da kriminalci po dampinškim cijenama od 100 eura po toni ilegalno odlažu plastični otpad u Gospiću. Dok Europska unija zaoštrava zakone i traži zatvorske kazne za teške ekološke prekršaje, ovaj slučaj dokazuje da regije bez strogog nadzora brzo postaju jeftina europska smetlišta. Poslovni

ekološka katastrofa u Lici organizirani kriminal otpad zbrinjavanje otpada

Odvojili smo. I što sad?

Od žute kante do turske grabe: Kako europski otpad putuje i gdje zapravo završava

Razvrstavanje otpada u kućanstvu tek je prvi korak u kompleksnom lancu trgovine smećem. Iako se Europska unija prikazuje kao lider u recikliranju, znatne količine otpada i dalje se izvoze van njezinih granica, piše Višeslav Raos za tportal. Nakon što je Kina 2018. zabranila uvoz plastičnog otpada, glavna odredišta za europski otpad postale su Turska i zemlje jugoistočne Azije, gdje se dio otpada reciklira, dok dio završava na ilegalnim odlagalištima ili u požarima. Hrvatska je također aktivni dio tog tržišta – 2024. godine izvezla je gotovo milijun tona otpada, a uvezla oko 871 tisuću tona (uglavnom metala), dok istovremeno vlastiti komunalni otpad reciklira u skromnom postotku (36,7%). Pravno “reciklirani” otpad ne jamči i stvarno reciklirani materijal sve dok se odgovornost ne bude mjerila po konačnom ishodu, a ne po izvoznim deklaracijama.

gospodarenje otpadom otpad recikliranje Višeslav Raos

Oni ipak dvoje da otpad odvoje