Filipini: Novi zakon - svaki student mora posaditi 10 drveća - Monitor.hr
29.05.2019. (20:30)

Mala matura

Filipini: Novi zakon – svaki student mora posaditi 10 drveća

Prije nego što diplomira svaki filipinski student mora posaditi 10 drveća, što je zapravo dio filipinske tradicije, a čime se sad želi boriti protiv klimatskih promjena. Ako se zakon bude dosljedno provodilo svake će godine biti posađeno 175 milijuna stabala.


Slične vijesti

10.06. (07:00)

Šumska revizija - u zelenom smo

Hrvatska ima 53 posto kopnenog teritorija pokrivenog šumama – gotovo tri milijuna hektara

U posljednjih deset godina, od posljednje inventure, ostvaren je prirast od 54 tisuće hektara novih šumskih površina. Ukupno, hrvatske šume imaju 27 milijardi stabala. U posljednje tri godine za radove gospodarenja održivim šumama izdvojen je preko 31 milijun eura, a za ovu godinu planirano je dodatnih 13 milijuna eura. Za privatne šume izdvojeno je sedam milijuna eura uz dodatnih 5,5 milijuna eura planiranih u sljedećoj godini. Poslovni

12.10.2025. (01:00)

Ekološki superheroji ne nose plašteve, nego motiku

Jadav Payeng: Čovjek koji je 40 godina sadnjom drveća stvorio šumu na otoku Majuli

Godine 1978. Jadav Payeng započeo je preobrazbu riječnog otoka Majuli u Indiji kako bi spriječio eroziju. Svakodnevno je sadio po jedno drvo tijekom 40 godina i stvorio bujnu šumu koja je sada dom tigrovima i slonovima.

24.09.2025. (21:00)

EU se ne sjekira

EU smanjuje sječu, to će je premjestiti negdje drugdje i biti iznimno skupo

Istraživanja pokazuju da smanjenje sječe šuma u EU-u vodi povećanju sječe u drugim dijelovima svijeta, posebno u Sjevernoj i Južnoj Americi te Aziji. Posljedično se ugrožava bioraznolikost, smanjuje industrijska proizvodnja u EU-u i gube radna mjesta. Smanjenje dostupnosti drvenih proizvoda slabi ponore ugljika, dok zamjena drvom drugim materijalima povećava emisije. Studije naglašavaju potrebu globalnih mehanizama kako bi klimatski i ekološki ciljevi bili učinkoviti i izvan EU-a. Nacional

07.08.2025. (13:00)

Nije sjekira sve što siječe

Udari munja svake godine izravno unište oko 320 milijuna stabala

Time uzrokuju 2,9 % globalnog gubitka biljne mase i ispuštaju preko milijardu tona CO₂. Znanstvenici su koristili napredne modele i terenska istraživanja u Panami, gdje su otkrili da munje mogu “zaraziti” i susjedna stabla. Premda uzrokuju manje od 1 % ukupne smrtnosti, odgovorne su za više od 6 % smrti velikih stabala. S klimatskim promjenama očekuje se porast ovih udara i u umjerenim regijama, pa se munje sada službeno kvalificiraju kao klimatski zločinci. Science Alert, Index

25.06.2025. (18:00)

Kad odrasteš, želiš biti kao Peking – zasađen, a ne posječen

Kineski zid od drveća, a naš se topi u ispušnim plinovima

Kina desetljećima gradi “Zeleni zid” – golem šumski pojas koji usporava širenje pustinja i smanjuje pješčane oluje. Iako projekt ima izazove, postigao je znatan uspjeh u pošumljavanju i stabilizaciji tla. Hrvatska, iako nema pustinje, suočava se s vlastitim šumskim prijetnjama. Posebno je ugrožena Medvednica, zelena pluća Zagreba, zbog sječe, zagađenja i neodgovornog ponašanja posjetitelja. Očuvanje šuma ključno je, a promjena počinje malim gestama – kao što je korištenje žičare umjesto automobila. Milorad Milun za Novosti.

06.04.2024. (12:00)

Drvo bi nam trebalo biti prvo

Od 1900. godine do danas područje veličine SAD-a potpuno je lišeno šuma, isto toliko je nestalo u zadnjih 9 tisuća godina

Šume se većinom sijeku kako bi se iskrčilo zemljište za poljoprivredu — uglavnom za goveda, te za uzgoj sojinog i palminog ulja — ili za drvnu građu. Drugi dio šuma izgori dok klimatske promjene pojačavaju šumske požare. Ako se šume nastave smanjivati ovom brzinom planeta bi na kraju mogla biti nemoguća za život ljudi. Iako se većina zemalja obavezala da će zaustaviti gubitak šuma do 2030. godine, one ipak nisu ni blizu nivoa potrebnog da se to zaista i postigne. Zašto su važne? Jer ljudima osiguravaju dovoljno zraka za disanje tako što apsorbuju CO2 i proizvode kisik. Isto tako služe kao prirodni filter za pitku vodu. Korijenski sistem šuma apsorbuje i višak hranjivih tvari i zagađivača iz kiša prije nego što kišnica uđe u slojeve podzemnih voda… DW

17.11.2023. (15:00)

Šumu posadi, ali i glavu iz pijeska izvadi

Studija: Šume valja obnoviti, ali to nije rješenje za zaustavljanje klimatskih promjena

Kad bi se globalno uspjela realizirati obnova šuma, kako su zamislili znanstvenici, to bi značilo izvlačenje otprilike 226 gigatona ugljičnog dioksida viška iz atmosfere ili otprilike trećine količine koja je otišla u atmosferu od početka industrijske revolucije, pokazali su rezultati istraživanja. Međutim, sađenje drveća nije rješenje za klimatske promjene, odnosno tržište kompenzacije ugljika u budućnosti. Ako tvrtke moraju platiti svoje emisije ugljičnog dioksida, imaju snažan poticaj za manje emitiranja, a više novca usmjerava se na aktivnosti koje izbjegavaju, smanjuju ili uklanjaju emisije. Ali samo ako koncept uspije. Index