Forum: Koliko zarađujete/ Plaće i standard života u 2023-oj godini

Bitno da nisi u minusu

Forum: Koliko zarađujete/ Plaće i standard života u 2023-oj godini

Hrvati su poprilično nepismeni kad je riječ o financijama, pogotovo ako pričamo o investicijama. Većini je domet investicije kupit dodatnu nekretninu. Čitao članak o štednji, polovica kućanstava ima 500 eura ili manje štednje. Tipičan Hrvat će radije uzet novi Ajfon ili Samsung od 1000+ eura na 24 rate uz max tarifu i rabljeni švapski premium kojeg ne može propisno održavat i toči ga za 15e i doma jest poli sa kruhom, nego uzeti telefon od 200 eura i noviji nepremium auto čije održavanje i točenje si može priuštit. Upoznao prije nekih 10 godina bračni par koji je tada skupa imao cca 30000 kn mjesečno primanja i jedva su krpali od plaće do plaće. Ali se išlo na skijanja, vozila su se dva nova auta, obleka markirana, svake godine novi top mobač i tako. Dosta Hrvata pati od keeping up with the Joneses sindroma, kaže jedan forumaš na zanimljivoj temi na podforumu Gospodarstvo. Forum

plaća standard

Kad plaća iz inozemstva vrijedi više od suvenira s aerodroma

Austrija šampion u eurodomaćinstvu: Gdje radnici kući donose najviše novca?

Radnici koji iz inozemstva šalju novac svojim obiteljima najviše novca po glavi stanovnika šalju u Austriju – čak 1.198 eura godišnje. Slijede Luksemburg, Malta i Francuska. Najveći apsolutni primatelj doznaka unutar EU-a je Portugal. Hrvatska se s prosjekom od 482 eura nalazi iznad EU prosjeka (411 €). Najviše novca šalju radnici iz Švicarske, Njemačke i SAD-a. Podaci pokazuju da je Austrija ne samo izvoznik klasične čokolade, već i uvoznik slatkog novčanog toka iz dijaspore. N1

plaća posao poslodavci radnici

Kako preživjeti mirovinu bez da jedete paštetu svaki dan

Upozorenje: vaša mirovina mogla bi biti manja od studentskog budžeta

Financijska stručnjakinja upozorava da Hrvati u mirovini mogu očekivati manje od 45 % plaće, što znači da prosječna mirovina iznosi tek 522 eura (ako imate prosječnu plaću). Na seminaru koji se uskoro organizira može se naučiti kako bolje upravljati novcem, štedjeti, izbjeći inflaciju i investirati, čak i s malim iznosima. Financijska pismenost postaje nužnost – ne luksuz. Takva financijska situacija jasno ukazuje na potrebu za osobnom štednjom i boljim upravljanjem novcem. Stručnjaci naglašavaju kako je financijska pismenost ključna ne samo za svakodnevne potrebe, već i za dugoročno planiranje. Mirovina, Nacional

financijska pismenost mirovina plaća primanja

Generacija Z: Od 'radi što voliš' do 'voli što više zarađuje'

Kad život poskupi, generacija Z mijenja firmu umjesto lampice

Unatoč gospodarskoj nesigurnosti, polovica pripadnika generacije Z spremna je promijeniti posao, a desetina već ima konkretne planove. Mladi više ne traže samo ravnotežu između posla i života, već – prvenstveno – bolju plaću. Financijske krize, pandemija i inflacija izgurale su idealizam iz fokusa. Iako se na tržištu rada i dalje lako pronalazi posao, inflacija izjeda početne plaće pa Z-generacija postaje pokretljivija i pragmatičnija. Sigurnost i novac zamijenili su fleksibilnost i ispunjenje. Poslodavci bez jasne vizije budućnosti više nisu opcija. DW

geenracija z plaća posao

Europski standard, balkanski BDP

Hrvatska danas izdvaja 13,2 % BDP-a na plaće u javnom sektoru – drugi najveći udio u Europskoj uniji

I to odmah iza Danske. No, za razliku od Danske, Hrvatska nije visoko razvijena zemlja, što otvara pitanja o dugoročnoj održivosti takve politike. Zahvaljujući reformi plaća iz 2024., neto primanja u hrvatskom javnom sektoru znatno su porasla i gotovo dosegnula slovenske razine, unatoč manjem BDP-u. Istovremeno, privatni sektor u Hrvatskoj znatno zaostaje za slovenskim. Analitičar Danijel Nestić upozorava da je rast plaća posljedica političkih odluka, a ne ekonomskih pokazatelja te predlaže vezanje dužnosničkih plaća uz stanje u privatnom sektoru. tportal

BDP javni sektor plaća plaće

Radnici u Sloveniji i dalje zarađuju 64 posto više nego u Hrvatskoj

plaća posao rad

Nije strašno, ali nema ni povratka iz snova

Prosjek poreza na plaće u EU je 17 %, a Hrvatska je ispod crte s 10,4 %

Prosječno porezno opterećenje plaća u EU iznosi 17,3%, dok je u Hrvatskoj 10,4%, što je ispod prosjeka. U većini kategorija Hrvatska je pri dnu ljestvice, s manjim porezima od zapadnih zemalja, ali i bez značajnih poreznih olakšica poput Slovačke ili Češke. Najveće poreze plaćaju Danci, gdje se samcu uzme čak 36% bruto plaće. U kategoriji obitelji s jednim zaposlenim i dvoje djece, Hrvatska nema ni povrat ni značajno opterećenje, što nas svrstava u neutralnu zonu – nismo najbolji, ali ni najštedljiviji prema građanima. tportal

plaća porez porez na plaće porezi

Kad minimalac nije baš minimalan (osim kad jest)

Europska minimalna plaća: od luksuza do preživljavanja

Minimalne plaće u EU rastu brže od inflacije, ali razlike su goleme – od 551 eura u Bugarskoj do 2.638 eura u Luksemburgu. Deset zemalja EU-a još nije prešlo prag od 1.000 eura, dok šest najbogatijih jamči više od 1.800 eura. Kupovna moć donekle smanjuje razlike, no troškovi života u nekim državama brišu tu prednost. Nova EU direktiva potiče povećanja, no u nekim zemljama, poput Turske, realni primanja padaju zbog inflacije. Hrvatska se drži sredine, bilježeći mali napredak u kupovnoj moći. Poslovni

EU minimalna plaća plaća

Dobro plaćeni, ali ne baš tipični snovi iz djetinjstva

Ova zanimanja su u Njemačkoj jako dobro plaćena – zarada i do 7 tisuća eura mjesečno (bruto)

Media planer – Planira TV program i može zaraditi do 7.000 € bruto mjesečno. No, struka je ugrožena zbog rasta streaming servisa.
Pastor/Svećenik – Bruto plaća u Njemačkoj iznosi oko 6.230 € mjesečno, a često dolazi i sa službenim stanom.
Mesar – Iako je sve manje interesa za obuku, majstori mesari mogu zaraditi oko 33.500 € godišnje, a postoji i mogućnost samozapošljavanja.
Pogrebnik – Stabilan posao s bruto plaćom od 3.762 € mjesečno, uz mogućnost većih primanja za majstore pogrebnike.
Stručnjak za recikliranje i gospodarenje otpadom – Bruto plaća doseže 3.644 € mjesečno u pojedinim njemačkim saveznim državama.

plaća posao poslovi

Kvaka 22(00)

Ljubo Jurčić: 2200 eura su dovoljni prihodi za pristojan život u Hrvatskoj

S prvim danom ove godine minimalna plaća u Hrvatskoj značajno je narasla – na 970 eura bruto, što je otprilike 750 eura neto. Narasla je i prosječna plaća, ali rasla je i inflacija. Pristojna plaća znači da godišnje možete dva tjedna ići na ljetovanje, tjedan dana na zimovanje, da možete djeci kupiti tenisice kad im zatrebaju, a bez kalkuliranja i gledanja čega ćete se odreći da biste si nešto priuštili. Inflacija je problem za ljude koji su u siromaštvu i na granici, a oni koji imaju 2000 eura plaću, koju ja zagovaram i za koju smatram da bi osigurala da je ljudima ‘nos iznad vode’, onda u prosjeku ta inflacija neće biti problem – rekao je u rujnu ekonomist Ljubo Jurčić, koji je sad povećao pristojne prihode za 200 eura. Poslovni

inflacija Ljubo Jurčić plaća prihodi

I taj porast ti pojede inflacija

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj na godišnjoj razini porasla za 17 posto

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj za svibanj ove godine iznosila je 1.324 eura, što je u odnosu na isti mjesec lani nominalno više za 16,9 posto, a realno za 13,2 posto. Prema izvješću DZS-a, medijalna neto plaća za svibanj iznosila je 1.122 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga iznosa. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za svibanj ove godine iznosila je 7,12 eura, što je u odnosu na travanj za četiri posto niže, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 16,9 posto više. Lider

plaća prosječna neto plaća prosječna plaća satnica

Bitno da nisi u minusu