Građevine u SAD-u koje izgledaju kao da su iz Europe - Monitor.hr
15.12.2023. (22:30)

Da mi je živjet u jednoj

Građevine u SAD-u koje izgledaju kao da su iz Europe


Slične vijesti

Prekjučer (12:00)

Kad shvatiš da je lakše popraviti krov nego potaknuti susjede na akciju

Kako je oluja pretvorila jednog suvlasnika u herojskog predstavnika zgrade

Predstavnik suvlasnika jedne zgrade preuzeo je dužnost nakon oluje 2023. koja je oštetila krov. Sam je pronašao jeftinije izvođače i pokrenuo promjenu upravitelja, budući da ostali i nisu iskazali preveliki interes, a sada vodi četiri od pet ulaza s ukupno 143 stanara. Uveo je vijeće suvlasnika, modernizirao komunikaciju i inicirao niz estetskih i tehničkih zahvata – od popravka stakala do video nadzora. Zgrada je danas financijski stabilna, vraća dug preko dizanja kredita i planira obnovu stolarije i fasade. Stanari su danas povezaniji i aktivniji. U Zgradonačelnikovom članku žele ukazati kako uloga predstavnika u zgradama postaje sve manje popularna, međutim ovaj primjer pokazuje kako jedna dobra volja – uz malo tehničkog znanja i puno upornosti – može cijelu zgradu pretvoriti u funkcionalnu malu zajednicu.

Četvrtak (12:00)

Stotinjak susjeda, jedan lift i dnevna doza kaosa

Život u zagrebačkim neboderima: prednosti, izazovi i susjedske zgode

Zagrebački stanari visokih zgrada otkrivaju i prednosti i izazove života među stotinama susjeda na Redditu. Pogledi s viših katova i anonimnost privlače, no gužve u liftu, problemi s parkiranjem i nerijetko neuredni susjedi kompliciraju svakodnevicu. Diskusije na Redditu pokazuju da atmosfera ovisi o susjedima i organizaciji, dok su troškovi održavanja, poput servisa dizala, znatni. Bliska komunikacija s najbližim susjedima, dobra volja i razumijevanje pravila često određuju iskustvo stanovanja u mastodontskim zgradama poput Mamutice ili Rakete, gdje predstavnik suvlasnika postaje ključna figura zajednice. Jutarnji

21.11. (23:00)

I zgrade mogu dobiti pamet i početi štedjeti same od sebe

Novi energetski zakoni donose strože standarde, obveznu učinkovitost i pravedniji obračun topline

Novi zakoni o energetskoj učinkovitosti, zgradarstvu i toplinskoj energiji uvode obvezno načelo “energetske učinkovitosti na prvom mjestu”, strože standarde za javne zgrade te prelazak s bespovratnih sredstava na financijske instrumente uz podršku HBOR-a i HAMAG-BICRO-a. Javna tijela morat će godišnje smanjivati potrošnju energije za 1,9 %, provoditi ESCO analize i obnavljati zgrade do standarda gotovo nulte, a od 2028. – nulte emisije. U toplinarstvu se uvodi jasniji okvir za sve sudionike, transparentniji obračun i veća zaštita potrošača. Zgradonačelnik

13.11. (10:00)

Kad stanari rade bolje od države

Splitski neboder bez dugova i s vlastitom solarnom elektranom

Suvlasnici nebodera u splitskom naselju Blatine vlastitim su sredstvima, bez subvencija, ugradili fotonaponsku elektranu vrijednu 12.000 eura i sveli trošak zajedničke struje na nulu. Zgrada as 64 stana jedinstvena je i po tome što nitko ne duguje pričuvu već 25 godina, zahvaljujući dogovoru o zajedničkom plaćanju. Elektrana proizvodi 10 kWh energije i višak predaje HEP-u, čime se ulaganje vraća kroz nekoliko godina. Projekt bi uskoro mogli slijediti i susjedni neboderi, dok promjene zakona nakon 2025. prijete smanjenjem isplativosti sličnih ulaganja. Zgradonačelnik

06.11. (18:00)

Kako preživjeti administrativni labirint i izboriti se za svoju zgradu

Kako podići zgradu: praktični koraci od krova do pričuve

Predstavnica suvlasnika nekadašnje MUP-ove zgrade u Zagrebu preuzela je odgovornost kad nitko nije htio brinuti o zgradi. Sanirala je krov, modernizirala ulaz i uvela red u svakodnevne poslove. Nakon pauze, 2025. ponovno je izabrana, podiže pričuvu i planira energetske obnove. Njezina upornost i komunikacija s suvlasnicima povećali su zajedništvo i funkcionalnost zgrade, a ona ističe važnost učenja, kompromisa i zajedničkog rada za kvalitetniji život svih stanara. Zgradonačelnik

26.10. (16:00)

Ormarić koji puni pričuvu

Zgrade u Zagrebu zarađuju iznajmljivanjem prostora za paketomate

Sve više zagrebačkih zgrada iznajmljuje dio svog zemljišta dostavljačkim tvrtkama za postavljanje paketomata, čime dodatno pune pričuvu. Uz dozvolu Grada i suglasnost oko 80 posto suvlasnika, tvrtke poput Hrvatske pošte, GLS-a i Box Now-a postavljaju i održavaju uređaje te plaćaju od 30 do 100 eura mjesečno, ovisno o lokaciji i frekventnosti. Prihodi se često koriste za manje popravke i održavanje zgrada. Iako praktični i isplativi, paketomati donose i manje neugodnosti poput buke i otpada koji ostaje nakon otvaranja paketa. tportal

22.10. (10:00)

Ili: što je klima legalnija, to je teže vidjeti je

Kako (ne) rashladiti pročelje: nova pravila za klime u zgradama

Novi propisi zabranjuju postavljanje vanjskih jedinica klima uređaja na ulična pročelja višestambenih i poslovno-stambenih zgrada, osim ako nisu skriveni ili dio zajedničkog projekta pročelja. Dopuštene su klime na dvorišnim stranama, krovovima ili unutar lođa, a za zaštićene cjeline i kulturna dobra potrebna su konzervatorska odobrenja. Obiteljske kuće uređuju se prema komunalnim pravilima gradova. Ključ je dogovor suvlasnika, stručan projekt i pažljivo planiranje — jer samo tako možete imati i hladan stan i urednu fasadu. Zgradonačelnik

09.10. (01:00)

Kad zgrada postane mala firma

Fiskalizacija i e-računi: nove obveze za zajednice suvlasnika koje zarađuju

Zajednice suvlasnika koje su dobile OIB postaju pravne osobe, ali fiskalizacija i e-računi obvezni su tek kad zgrada počne zarađivati – primjerice, iznajmljuje krov, fasadu ili zajednički prostor. Tada postaje porezni obveznik, mora izdavati fiskalizirane račune, primati e-račune i, po potrebi, ući u PDV sustav. Ako zgrada samo prikuplja pričuvu i ne ostvaruje prihod, nema novih obveza. Ukratko – tko zarađuje, posluje kao firma, a tko ne, ostaje samo – zgrada. Zgradonačelnik

08.10. (17:06)

Registracija zgrade: Kako napraviti shematski prikaz zgrade

06.10. (20:00)

Kad fasada dobije OIB – i zgrada ide na burzu

Zgrade kao tvrtke: postaju pravne osobe, dobivaju OIB

Novim zakonom o upravljanju i održavanju zgrada mijenja se način razmišljanja prema zgradama. Suvlasnici postaju dioničari, a predstavnici direktori bez plaće. Uvode se jasnija pravila, brže odluke i veća odgovornost. Stručnjaci ističu da će se vrijednost stanova i kvaliteta života povećati samo ako suvlasnici surađuju, educiraju se i aktivno sudjeluju u upravljanju zajedničkim resursima. Zgradonačelnik