Hidden Architecture: Digitalni arhiv zaboravljenih prostora - Monitor.hr
Danas (09:00)

Arhitektonski atlas: Više od onoga što oko vidi

Hidden Architecture: Digitalni arhiv zaboravljenih prostora

Hidden Architecture nije klasičan projektni ured, već utjecajna online platforma koju su 2015. pokrenuli španjolski arhitekti Alberto Martínez García i Héctor Rivera Bajo. Njihov cilj je istraživanje i katalogiziranje arhitekture koja se nalazi na margini službenog diskursa, fokusirajući se na projekte koji su često zanemareni ili “skriveni” od glavnih struja. Portal služi kao pedantno uređen digitalni arhiv koji kroz kritičke eseje, detaljne nacrte i fotografije redefinira povijest gradnje izvan komercijalnih okvira. Platforma se opire brzoj konzumaciji sadržaja, nudeći dubinski uvid u odnos između krajolika, politike i izgrađenog okoliša. Umjesto modernih trendova, ova stranica slavi bezvremenske koncepte poput platformi, podzemnih struktura i kamuflaže, podsjećajući nas da je prava vrijednost prostora često u onome što nije odmah uočljivo. Kroz ovaj atlas, arhitektura prestaje biti samo vizualni objekt i postaje složen intelektualni proces. U Hrvatskoj spominje Haludovo, npr.


Slične vijesti

Prekjučer (13:00)

Betoniranje snova: Između utopije i rugla

Brutalizam: Arhitektonski esperanto koji je podijelio svijet

Poput Esperanta, brutalizam je nastao iz visokih ideala o univerzalnosti, no stvarnost ga je oblikovala drugačije. Nazvan po sirovom betonu (béton brut), stil je procvao nakon Drugog svjetskog rata kao brzo i jeftino rješenje za obnovu gradova i kampusa. Iako su ga pratile asocijacije na birokraciju i totalitarizam, brutalizam danas doživljava renesansu. Dok su neka zdanja srušena zbog lošeg održavanja, majstori poput Le Corbusiera i Kenza Tangea stvorili su ikone koje, zahvaljujući društvenim mrežama, privlače nove generacije zaljubljenika u “budućnost koja se nikada nije dogodila”. Open Culture

Prekjučer (09:00)

Naš čovjek

Nagrađeni arhitekt hrvatskih korijena, Smiljan Radić: Nema poruke u tome što radim

Čileanski arhitekt Smiljan Radić, 55. dobitnik Pritzkerove nagrade za 2026. godinu, iznenadio je javnost svojim trijumfom. Poznat po enigmatičnim djelima poput Paviljona Serpentine, Radić odbacuje ulogu moralnog autoriteta u arhitekturi. Naglašava da njegovi radovi nisu “propovijedi” o dobrom ili lošem dizajnu, već plod dijaloga s uskim krugom umjetnika. Unatoč globalnoj slavi, ostaje vjeran privatnosti: njegova tvrtka nema web stranicu, a društvene mreže smatra beskorisnim alatima koji potiču besmisleno djelovanje. Za njega je arhitektura strpljiva, metaforička i lišena univerzalnih poruka. Nisam protiv toga, samo ih jednostavno ne koristim. Ne smatram to korisnim alatom za posao koji radim. Kao da vam netko da bušilicu i vi se osjetite pozvanim da izbušite rupe svugdje. Dezeen

Četvrtak (18:00)

I zvonik obavezno

Vodič kroz najgore trendove modernih vila: Od lažnih stupova do balkona bez vrata

McMansion Hell je puno više od običnog bloga s ružnim kućama – to je digitalna lekcija iz arhitekture zamaskirana u vrhunski sarkazam. Stranicu je 2016. pokrenula Kate Wagner, kritičarka arhitekture, s ciljem da objasni zašto nas određene moderne vile podsvjesno iritiraju. Termin spaja “McDonald’s” i “Mansion” (vila). Označava ogromne, generičke kuće građene krajem 90-ih i početkom 2000-ih koje pokušavaju izgledati luksuzno, ali su zapravo loše projektirane i građene jeftinim materijalima. Glavna atrakcija su fotografije kuća s nekretninskih oglasnika (poput Zillowa) na kojima autorica crvenim flomasterom dopisuje komentare. Ti komentari pogađaju točno u sridu.

16.03. (23:00)

Spomenik nulte kategorije na nišanu nulte kulture

Paladino: U vremenima kada tehnologija omogućuje baš sve, dokazivati da je ljepotu Poljuda nužno rušiti kako bi je zamijenila bijedna konfekcija, znači biti bahat

U zemlji u kojoj se za postpotresne obnove samo pri saniranju muzejskih ustanova troši i po šest, sedam, osam… tisuće eura po kvadratu, problem je sanirati i očuvati Magašev Poljud? Sramota je što dopuštamo da se i raspravlja o ičemu drugom. I valja kontinuirano isticati kako je – bez obzira na sve održane tribine, sastanke i plaćene članke kojima se zagovaraju primarno interesi onih koji bi iz sve ove frtutme nastale idejom “opravdanog rušenja Magaševa Poljuda i izgradnje novog stadiona” imali isključivo financijsku dobit – Magašev Poljud pojedinačno zaštićeno nepokretno kulturno dobro. Da bi ga se rušilo, pa i rekonstruiralo, potrebno je ishoditi mišljenje Vijeća za kulturna dobra.

Za rušenje, Vijeće bi trebalo ukinuti važeću zaštitu. Eh, voljela bih vidjeti te članove Vijeća koji bi je, bez obzira na sve političke ili ine pritiske, potpisali! Kada bi se to usudili, bili bi zapamćeni. I po obnovi, svakako bi negdje na Poljudu valjalo jasno ispisati riječi s predavanja profesora Magaša: “Ne postoji arhitektura bez kulture i ne postoji arhitektura ako nije refleks kulture.” Eto, Magašev Poljud refleks je naše negdašnje kulture. Novi Poljud, kao refleks naše današnje kulture, vrlo vjerojatno bi u usporedbi s Magaševim biserom ličio na, da prostite, govno na pjatu/tanjuru. Tekst Zrinke Paladino prenosi Haus… problematiku komentira i tportalov Damir Petranović.

15.03. (13:00)

Naše gore list

Arhitekt hrvatskih korijena dobitnik Pritzkerove nagrade za 2026. godinu

Čileanski arhitekt hrvatskih korijena, Smiljan Radić Clarke, novi je laureat Pritzkerove nagrade, najprestižnijeg priznanja u svijetu arhitekture. Žiri je istaknuo njegovu posvećenost materijalnom eksperimentu i suptilnom dijalogu s krajolikom. Radićev rad, od londonskog Serpentine paviljona do Muzeja pretkolumbovske umjetnosti u Santiagu, bježi od čvrstih formi u korist atmosfere i osjetilnog iskustva. Njegove su građevine često krhke i prividno nesigurne, čime naglašava ljepotu neizvjesnosti. Drugi je Čileanac s ovom titulom, nastavljajući nizati uspjehe prakse koja arhitekturu ne vidi kao objekt, već kao emotivni prostor. ArchDaily, tportal… i Dezeen donosi pregled osam njegovih značajnih projekata

06.03. (11:00)

Zidovi s karakterom

Objavljene nominacije za UHA nagrade 2025. za najbolja arhitektonska ostvarenja u Hrvatskoj

Udruženje hrvatskih arhitekata objavilo je nominacije za godišnje UHA nagrade u sklopu Godišnje izložbe ostvarenja 2025., na koju je prijavljeno 77 projekata. Među nominacijama za nagradu Viktor Kovačić nalaze se Centar urbane kulture Regenerator u Zaboku, Dječji vrtić u Bibinjama, Poslovna zgrada NTH u Varaždinu i Sportska dvorana Račice u Vodicama. U kategoriji stambene arhitekture nominirani su projekti Kadmo u Zagrebu i Pretpeć u Stonu. Nagrade se dodjeljuju i za oblikovanje interijera te za teorijske i publicističke radove, a svečana dodjela planirana je sredinom 2026. godine. Bauštela

10.02. (15:00)

Ozbiljan kompliment iz Europe

Double Villa Bukovac u užem izboru za EU Mies van der Rohe Award 2026.

Projekt Double Villa Bukovac zagrebačkog ureda njiric+ arhitekti (Journal) ušao je u uži izbor od 40 projekata za nagradu EU Mies van der Rohe Award 2026. (popis nominacija za ovu prestižnu arhitektonsku nagradu ovdje), među više od 400 nominacija iz cijele Europe. Riječ je o jednom od dva hrvatska projekta na shortlisti. Kuća je već nagrađivana za stambenu arhitekturu te se ističe kritičkim odnosom prema zagrebačkom GUP-u, smanjenjem volumena i inovativnim tipološkim rješenjem višegeneracijskog stanovanja, uz snažan fokus na prostor, materijalnost i održivost. Vizkultura, Haus piše kako je Tržnica Gruž ušla u finale u sklopu istih nagrada.

24.01. (19:00)

Zagreb kakav bi mogao biti

Obnova predionice lana u Kežmarku kao primjer suvremenog pristupa industrijskoj baštini

Nekadašnja predionica lana Pradiareň Kežmarok u Slovačkoj, osnovana 1860., obnovljena je i pretvorena u suvremeni proizvodni, administrativni i javni prostor. Projekt slovačkog studija Beef Architekti temelji se na mirnom dijalogu povijesne strukture i novih intervencija, uz snažnu konzervatorsku kontrolu. U prvoj fazi obnovljena je izvorna zgrada s proizvodnjom, uredima i smještajem, dok druga faza donosi kafić, trgovinu i muzej. Projekt pokazuje kako industrijska baština može dobiti novu, održivu ulogu – lekcija relevantna i za zagrebački Paromlin. Haus

06.01. (22:00)

Kao iz bajke

Brodski Korzo primio arhitektonsku nagradu za projekt pješačke zone

Za projekt i realizaciju Pješačke zone Slavonski Brod Korzo (službeno Trg Ivane Brlić Mažuranić) je primio nagradu Architecture Masterprize Best of Best 2025. u kategoriji Urban design. To je nagrada koja vrednuje suvremeni pristup, kreativnost, detaljnost, drugačije promišljanje i posvećenost arhitekturi. Pješačka zona prepoznataje  kao primjer suvremenog, funkcionalnog i pažljivo promišljenog urbanog prostora koji značajno doprinosi kvaliteti života u gradu i na prestižnim Rethinking The Future Awards 2025. Na stranici Arhitecture Prize ovako opisuju projekt osječkog studija Rechner: „Novo obnovljena pješačka zona suvremeni je javni prostor koji karakterizira elegantna, strukturirana površina, moderno urbano uređenje i suptilna, topla rasvjeta. Njezin dizajn je odvažan, a opet neutralan u boji, pružajući oštar kontrast živopisnim izlozima, fasadama i brojnim reklamama.“ Putni kofer