HNB povisio procjenu rasta na 3%; Vujčić: izvoz rekordno raste - Monitor.hr
20.07.2017. (07:13)

Velika očekivanja

HNB povisio procjenu rasta na 3%; Vujčić: izvoz rekordno raste

HNB je povisila procjenu ovogodišnjeg rasta hrvatskog gospodarstva s 2,8 na 3%, zbog rasta izvoza, a ako i turistički rezultati budu bolji od očekivanih rast bi mogao biti i veći. Očekuje se rast izvoza na godišnjoj razini za 6,6%, uz rast uvoza od 7,5%, te povećanje investicija za 6,1%, što je stopa neviđena od početka recesije. Procjena potencijalnog negativnog učinka krize u Agrokoru na gospodarski rast iznosi 0,3%, ali se realizacija tog rizika u ovoj godini ne očekuje, rekao je guverner Vujčić. Jutarnji


Slične vijesti

Utorak (17:00)

U naravi slično

Vuk Vuković: Uočava li itko unutar HNB-a logičke apsurde u javnim izjavama i moguće posljedice?


Vuk Vuković na Facebooku o aferi HNB: Zašto HNB primjenjuje zabranu trgovanja obveznica banaka od ove godine ako smatra da su obveznice koje se drže do dospijeća “u naravi slične” oročenim depozitima. Smatra li onda HNB da treba zabraniti oročene depozite u bankama svojim zaposlenicima? Može li se protumačiti da ovime HNB poručuje građanima da povuku oročene depozite iz banaka i ulože ih u korporativne obveznice sličnog ili većeg prinosa ako su oni “u naravi slični”?

14.01. (16:00)

Što bi o svemu rekao Rohatinski

Čak i bankari još uvijek mogu neugodno iznenaditi

Guverner je na Hrvatskoj televiziji ponudio objašnjenje kako se nije okoristio povlaštenim informacijama te da nema saznanja da su to učinili i drugi zaposleni u HNB-u. Pozvao je i sve koji imaju dokaze o nečem takvom da se jave HNB-u i HANFA-i te dodao: Što se mene tiče, ja sam 2001. prodao dionice dvije banke koje sam imao nakon što sam postao zamjenik guvernera i rukovodstvo HNB-a je tada iniciralo promjene zakona da samima sebi zabrani, jer je to tada bilo dozvoljeno, da imamo dionice banaka i da njima trgujemo. Ako išta, onda se može pohvaliti za tako nešto, a ne napadati. Guverner će se, očito, pokušati održati u sedlu dok god okolnosti budu dopuštale, a one će dopuštati dok Plenković i suradnici ne ocijene da im Vujčić i suradnici donose više štete nego koristi – piše Milorad Krstulović. Novosti

14.01. (12:00)

Sve po zakonu

Sandra Švaljek: Pokrenuli smo nadzor nad petero zaposlenika HNB-a

Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke Sandra Švaljek za portal Zagrebi.hr otkrila je da je HNB pokrenuo nadzor nad pet svojih zaposlenika. Po pitanju njenih obveznica Erste banke koje je držala do dospijeća, Švaljek kaže da je u njih uložila krajem 2012. u primarnoj emisiji, po uvjetima iz prospekta koji su bili dostupni svim ulagačima i koji je odobrila HANFA, i držala ih do dospijeća 2017. godine te da njima nije trgovala. Ističe da Zakon o HNB-u ni tada niti sada nije zabranjivao držanje obveznica nadziranih institucija.

13.01. (15:00)

Ako se utvrdi...

Ako se netko iz HNB-a obogatio trgovanjem povlaštenim podacima, može i do 8 godina u zatvor

Ljudi iz središnje banke mogu biti kazneno gonjeni samo u situacijama da su kupovali dionice banaka u trenutku kad su raspolagali povlaštenim informacijama koje nitko drugi osim uskog kruga ljudi nije mogao znati, a te su informacije naknadno utjecale na rast vrijednosti dionice. Za državu su oni čisti što se tiče kaznenog progona, no mogu ostati bez posla svi koji su trgovali dionicama banaka nakon zabrane iz 2001. Kupnja obveznica bit će im zabranjena tek od ožujka ove godine. Drugo je pitanje moralnosti samog postupka da netko tko je zadužen da kontrolira poslovanje banaka privatno trguje njihovim vrijednosnim papirima – piše Ljubica Gatarić. Večernji

13.01. (14:00)

Afera HNB

Što su to zapravo povlaštene informacije i insajdersko trgovanje

Temelj za protuzakonito insajdersko trgovanje su povlaštene informacije, one koje nisu javno dostupne, a primjerice dostupne su direktorima u poduzećima, revizorima i nadzornim tijelima. U slučaju HNB, guverner i najuže vodstvo središnje banke mogu se naći u prilici da prije javnosti saznaju kako posluje koja banka, kakve će poslovne rezultate imati ili ako se sprema neko preuzimanje ili tržišni potres poput onog koji se dogodio u aferi Agrokor. Zato je takvim pojedincima zabranjeno trgovati dionicama i/ili drugim vrijednosnima papirima jer su nepoštenoj prednosti u odnosu na javnost koja nema pojma što će se dogoditi. Isto tako, pojedinci koji raspolažu povlaštenim informacija mogli bi i nekom trećem preporučiti trgovinu dionicama, primjerice članovima svoje obitelji i tako ostvariti nepoštenu zaradu. T-portal

03.08.2021. (15:30)

Dizajnerski izazov

Otvoren natječaj za dizajn hrvatske strane eurokovanica

Od danas do 15. rujna sve punoljetne fizičke osobe, državljani Republike Hrvatske mogu sudjelovati u natječaju za dizajn hrvatske strane eurokovanica koji je raspisao HNB, a autori se mogu javiti samostalno ili u koautorstvu s drugim fizičkim osobama. Uz već zadane motive autori moraju uključiti i obvezne elemente koji proizlaze iz Uredbe Vijeća (EU) br. 729/2014 o apoenima i tehničkim specifikacijama eurokovanica namijenjenih za optjecaj. Ukupni fond naknada iznosi najviše 500.000 kuna, a isplatit će se za tri najuspješnija prijedloga po motivu, za prvorangirani 70 000 kuna, drugorangirani 35 000 kuna te trećerangirani 20 000 kuna. N1

10.07.2021. (12:00)

O rizicima i nuspojavama pitajte svog obližnjeg bankara

HNB upozorava na rizike povezane s kriptoimovinom i njezinim špekulativnim oblicima

Hrvatska narodna banka na svojim je stranicama objavila priopćenje vezano za rizike koje donose kriptovalute i drugi slični oblici kriptoimovine. Kriptoimovina označuje elektroničke kriptografske zapise čije se kopije distribuiraju, pohranjuju i potvrđuju decentralizirano. Takvi zapisi sami po sebi nemaju vrijednost, no njihova je vrijednost određena ponudom i potražnjom u koju su istodobno ugrađena očekivanja glede porasta vrijednosti te zarade u razlici između kupovne i prodajne cijene. Upotreba kriptoimovine kao novca u platne svrhe gotovo je nepostojeća. Pritom naglašavaju kako je sam termin kriptovaluta zavaravajuć i pogrešan, iz razloga što se ona uglavnom ni ne koristi kao zamjena za novac, već je takva praksa izolirana i sporadična. Bug.hr

06.03.2021. (13:30)

Hoće li preživjeti medo, ptica ili riba?

Koji će motivi s kune preživjeti prelazak na novu valutu: ‘Šaljemo poruku o našoj državi i društvu‘

Ministarstvo financija i HNB da do kraja godine izradit će prijedlog zakona i druge akte kojima će se definirati sve vezano uz problematiku prelaska s kune na euro. Ministarstvo financija postat će nadležno tijelo za izdavanje kovanica eura, a zakon će definirati sve detalje vezane uz valutu. Novac će kovati Hrvatski novčarski zavod koji u tome ima dugogodišnje iskustvo. Komisija za odabir prijedloga likovnog rješenja nacionalne strane novom kovanom novcu sastoji se od 17 članova, predstavnika relevantnih institucija i stručnih udruga, a predsjednica joj je viceguvernerka Ivana Jakir-Bajo. Članovi su imenovani, no još se na znaju uvjeti natječaja te se raspravlja o zadržavanju rado viđenih motiva s trenutačnih kovanica poput mede s kovanice od pet kuna. Jutarnji list

21.09.2020. (20:00)

Hoćemo li učiti od iskusnijih ili izgubiti kontrolu?

Tjedna ekonomska analiza i bolje razumijevanje financija

U Studiju 4 gostovala je viceguvernerka HNB-a, Martina Drvar, i pojasnila zašto je priopćenje u kojem piše da Europska središnja banka u listopadu počinje izravno nadzirati pet banaka u Bugarskoj i osam banaka u Hrvatskoj znak da Frankfurt izravno preuzima nadzor. Takav je pristup potreban i jer je jedan ud uvjeta za naš ulazak u ERM2, a pozitivna strana informiranost o tome što rade matice naših banaka te je cilj očuvanje stabilnosti cijena i financijskog sustava. Dodala je da je profesionalno HNB na dobitku te da kontrola i dalje ostaje u Zagrebu. HRT

01.09.2020. (19:30)

Bit će bolje - kad bude bolje

Vujčić: Snažan gospodarski oporavak iduće godine

Što se turizma tiče, s obzirom na epidemološku situaciju i ono što druge zemlje poduzimaju, od sezone smo dobili maksimum, rekao je guverner Vujčić. Kaže da bi porezna reforma (stupa na snagu iduće godine) trebala doprinijeti povećanju osobne potrošnje. HNB očekuje da će u 2021. godini Hrvatska imati snažan oporavak, iako postoji još puno neizvjesnosti i nepoznanica kako će se dalje razvijati situacija s pandemijom. N1