Gotovo 70 posto Hrvata misli da bi u braku novac trebao biti zajednički, a ne da svatko ima svoj račun i svađa se oko toga tko koliko troši. Neki ipak ističu kako dio novca ostavljaju sa strane za svoje potrebe. 26 posto građana smatra kako bi financije u braku trebale biti odvojene, a 5 posto da ovisi što se plaća. Večernji…
Oko četvrtina brakova danas uključuju nevjeru. Dok je nekima prevara strategija za izlazak iz veze, drugima je skrivanje afere prioritet, budući da žele zadržati vezu. Oni skrivaju svaki digitalni trag da su s nekim komunicirali, a posebno će paziti da se ne ponašaju drugačije pred svojim partnerom. Pritom paze da ne mijenjaju ni svoje navike i dnevnu rutinu kako ne bi pobudili sumnju. No, moguće je da će češće koristiti prijatelje i rodbinu kao alibi za “neke nove obaveze”. S druge strane, komunikaciju s partnerom “sa strane” će pažljivo limitirati. Čak je moguće da će prema svom partneru posvećivati više pažnje nego inače. U krajnjem slučaju upoznat će svog partnera s ljubavnikom/com, predstavljajući ga kao prijatelja/icu ili kolegu/icu s posla. Psychology Today
685 riječkih studenata sudjelovalo je u istraživanju o brakovima, kohabitaciji i tranziciji u braku, pri čemu njih 2/3 nema ništa protiv izvanbračnih zajednica, ali ipak se u najvećoj mjeri žele vjenčati do 35 godine, piše Jutarnji list. Ukupno je 76,85% studenata izjavilo da želi sklopiti brak do 35. godine, njih 12,75% vidi se u izvanbračnoj zajednici s ili bez djece, dok 4 od 10 studenata smatra jako važnim sklopiti brak. 82% studenata želi živjeti mirno u krugu obitelji i prijatelja. U rezultatima istraživanja navodi se kako sedam od deset studenata smatra da će se vjenčati i živjeti u braku dok ih smrt ne rastavi, no osam od deset studenata isto je tako spremno na kohabitaciju, ali u pogledu međufaze, tj. puta do braka. Od ukupnog broja ispitanih, njih 57% nema povjerenje u Crkvu, 23% ih je neodlučno, a 20% ima povjerenje. Život u skladu s učenjem svoje vjere stavljaju na sedmo mjesto na rangiranju od devet životnih ciljeva po poželjnosti. Studentski
Prošle godine sklopljena su 15.163 braka, od kojih 6.497 u vjerskom, a 8.666 u građanskom obliku, što je pozamašnih 4.779 brakova manje nego u 2019. (možda se manje volimo, ali prije će biti da su ljudi odgađali vjenčanja jer su proslave bile zabranjene/ograničene). Sklopljeno je i 66 životnih partnerstava osoba istog spola, godinu ranije 47. Umrlo je 59.814 osoba (godinu ranije 54.050), a rođeno 36.257 djece (u 2019. godini 36.553). Večernji
Lani je u Hrvatskoj sklopljeno ukupno 19.942 braka, od čega je građanskih brakova bilo 9.996, a vjerskih 9946. Nije u svim županijama jednako – više građanskih nego crkvenih brakova bilo je u Gradu Zagrebu te Primorsko-goranskoj, Istarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Virovitičko-podravskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji. Broj brakova generalno pada – 2009. godine bilo ih je 22.382. RTL
Divorce rates per 100 marriages.
Portugal: 69
Denmark: 56
Spain: 56
Finland: 55.4
France: 55
Belgium: 52.7
Netherlands: 51.2
Italy: 48.7
Norway: 42
UK: 41.7
Germany: 40.8
Hungary: 37.7
Austria: 35.5
Poland: 32.8
Greece: 22.2(Eurostat)
— The Spectator Index (@spectatorindex) July 1, 2019
Portugal je uvjerljivi rekorder s 69 razvoda na 100 brakova, što znači da od tri braka dva završe razvodom. U Danskoj, Španjolskoj, Finskoj, Francuskoj, Belgiji i Nizozemskoj razvrgne se, otprilike, svaki drugi brak. Grci se, eno, vole i u dobru i u zlu – ondje razvodom završi 22 od 100 brakova.
Argentinska sutkinja donijela je presudu prema kojoj jedan muškarac bivšoj supruzi mora isplati 8 milijuna pesosa (oko 1.170.000 kuna) na ime odštete za kućanske poslove koje je obavljala tijekom 27 godina njihova braka (to bi bilo oko 3.600 kuna mjesečno). Danas 70-godišnjakinja je bila diplomirala ekonomiju, no nije radila jer se posvetila odgoju djece i kućanstvu tijekom zajedničkog života (rastali se 2011.). T-Portal…
Dosad se naslućivalo, no sad je i službeno dokazano: žene koje se nisu udale i nemaju djecu najsretnija su podgrupa u populaciji, a statistički gledano i žive dulje od ostalih. Istraživanje je pokazalo – ako ste muškarac trebali biste se vjenčati, a ako ste žena, bolje nemojte. Muškarci imaju veću korist od braka jer im koristi ‘smirivanje’ koje on donosi, manje riskiraju, više zarađuju i žive nešto dulje. S druge strane, žene sve to ‘moraju trpjeti’, a usto im je životni vijek kraći nego što bi bio da se nisu udavale. Tportal / Guardian
Majke koje su u braku provode više vremena obavljajući kućanske poslove i kraće spavaju od samohranih, usprkos činjenici da imaju partnera s kojim mogu podijeliti zadatke, pokazalo je istraživanje. Znanstvenici smatraju da je spomenuta razlika posljedica očekivanja koje društvo postavlja pred žene koje su u braku. “Da bi udane žene imale osjećaj da su dovoljno dobre, moraju dati prioritet kućanskim poslovima i brizi o djeci. To najvjerojatnije proizlazi iz pretpostavki društva o tome što znači biti dobra supruga i majka”, objašnjava koautorica istraživanja Joanne Pepin. Novi list…
Britanski parovi moći će upisati i majčino ime na svoje vjenčane listove zahvaljujući promjeni zakona, dosad su imali samo rubriku u kojoj se moglo navesti očevo ime. Novi zakon također će do kraja godine pojam građansko partnerstvo – prije samo rabljen za istospolne parove – uvesti i za heteroseksualne parove. Engleska crkva, Church of England, tkđ. je pozdravila ovu promjenu. Reuters…
Valentinovo je prošlo pa T-Portal savjetuje što i kako s imovinom kad dođe do rastave braka. Bračna stečevina je ona imovina koju su bračni drugovi stekli radom ili koja potječe iz imovine stečene radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, a to su: plaće i drugi primici po osnovi rada, imovina pribavljena radom bračnih drugova tijekom trajanja bračne zajednice, nekretnine i pokretnine, ušteđevine, vrijednosni papiri, vlasništvo trgovačkih društava, kamate, dividende, najamnine, životno osiguranje, mirovinsko osiguranje, dobici od igara na sreću te imovinska korist od autorskog prava. U bračnu stečevinu ne ulazi imovina koju su bračni drugovi stekli prije braka ili je stvorena za vrijeme trajanja bračne zajednice, ali ne na temelju rada, npr. nasljeđivanjem ili darovanjem.