Hrvatska na staklenim kvadratima – kako do priuštivog stana? - Monitor.hr
Danas (08:00)

Kad san o vlastitom stanu postane matematička formula

Hrvatska na staklenim kvadratima – kako do priuštivog stana?

Cijene stanova u Hrvatskoj rastu brže od plaća, a tržište najma je nerazvijeno i nestabilno. Recentni događaji i rasprave ukazuju na potrebu priuštivog i održivog stanovanja kroz javno-privatna partnerstva, regulaciju najma, aktivaciju praznih stanova i kvalitetno urbanističko planiranje. Fokus je na dugoročnoj održivosti, demografskoj revitalizaciji i integraciji stana u zajednicu. Ključ uspjeha leži u sinergiji državnih politika, lokalne samouprave i privatnog sektora, praćenju transparentnih pokazatelja te učenja iz europskih primjera poput Beča. Zgradonačelnik


Slične vijesti

17.04. (14:00)

Solidan prinos

Rast cijena nekretnina u EU, u Hrvatskoj su prošle godine narasle 10,1%, EU prosjek 4,9%

Prema podacima za četvrti kvartal 2024. godine, cijene nekretnina u Europskoj uniji zabilježile su značajan rast na godišnjoj razini, s prosječnim povećanjem od 4,9%. Ovaj trend odražava snažnu potražnju za nekretninama diljem kontinenta, potaknutu niskim kamatnim stopama, gospodarskim oporavkom nakon pandemije te ograničenom ponudom stambenih objekata u mnogim zemljama. Najveći rast cijena zabilježen je u Bugarskoj, gdje su cijene nekretnina skočile za impresivnih 18,3%. Ovaj izniman porast može se pripisati snažnom priljevu stranih investicija, posebice u gradovima poput Sofije i Plovdiva, te povećanoj potražnji za stambenim i turističkim nekretninama uz crnomorsku obalu. Slijedi Mađarska s rastom od 13,0%, gdje je tržište nekretnina u Budimpešti i drugim većim gradovima doživjelo zamjetan uzlet zbog povoljnih uvjeta kreditiranja i vladinih poticaja za kupnju stanova. Poslovni

02.04. (15:00)

Kad oglas kaže jedno, a stvarnost drugo

Stvarne cijene stanova? Pogledajte ISPU kartu prije nego platite previše

Najnoviji podaci s ISPU sustava otkrivaju da su stvarne realizirane cijene stanova često i do 30% niže od oglašenih. Agencije umjetno podižu cijene, stvarajući dojam skupljeg tržišta. Sada svi mogu provjeriti realne cijene po kvartovima putem službenog portala Ministarstva prostornog uređenja. Iako sučelje nije najintuitivnije, uz nekoliko koraka moguće je dobiti točne podatke i izbjeći preplaćivanje. Zgradonačelnik, N1

19.12.2024. (11:00)

Kretanje cijena nekretnina

Stari stanovi u Splitu skupi kao novogradnja

Ove godine najviše prodanih stanova je u Zagrebu, oko 9300. Slijede Primorsko-goranska županija s oko 3800 te Istarska s 3200 prodanih stanova. Najviša prosječna cijena stanova je na Jadranu, gdje kvadrat u prosjeku stoji oko 2700 eura, u Zagrebu je cijena oko 2300, a u ostatku zemlje za četvorni metar stana u prosjeku treba izdvojiti oko 1900 eura. Prosječna cijena grada Splita je trenutno od 3500 do 5500 eura po kvadratu. Imamo malo ludu situaciju da za starije stanove, kojima je Split krcat, imamo cijene praktički skoro pa jednake novogradnjama, a u nekim slučajevima znaju i prijeći cijene novogradnje. HRT

15.07.2024. (10:00)

Revitalizacija

U Njemačkoj, Italiji i Švedskoj građevinska zemljišta i kuće se mogu kupiti za nekoliko eura

Grad s 5.000 stanovnika na jugozapadu Švedske sada privlači ljude nevjerojatnim cijenama zemljišta – i prodaje nekretnine za manje od jedne švedske krune (otprilike deset centi) po kvadratnom metru. Za 150 kvadrata – prosječne veličine za obiteljsku kuću – kupac bi morao platiti manje od 15 eura. Međutim, postoji jedan uvjet: kupovinom se novi vlasnik obvezuje da će na parceli izgraditi kuću u roku od dvije godine. U početku je prodaja išla prilično sporo usprkos izuzetno niskoj cijeni. Međutim, viralni TikTok-video i razni medijski izvještaji na engleskom jeziku doveli su do toga da je gradska uprava bila preplavljena upitima… DW

24.05.2024. (20:00)

Koliki je povrat love

Godišnji prinos od najma nekretnina u Europi

Euronews je analizirao najnovije podatke iz Globalnog vodiča za nekretnine, ažuriranog u prvom tromjesečju 2024. godine, kako bi otkrio koji europski gradovi i zemlje nude najbolje, a koji najlošije prinose od najma nekretnina. Latvija, Irska i Italija su na vrhu popisa zemalja s vrlo visokim prosječnim prinosima od najma. Latvija se s prinosom od najma od 8,06 posto svrstala na sam vrh u Europi.

  1. Latvija – 8,06 posto
  2. Irska – 7,85 posto
  3. Italija – 7,38 posto
  4. Rumunjska – 6,63 posto
  5. Litva – 6,44 posto
  6. Turska – 6,36 posto
  7. Velika Britanija – 6,21 posto
  8. Španjolska – 6,17 posto
  9. Sjeverna Makedonija – 6 posto
  10. Crna Gora – 5,95 posto

Luksemburg, koji nudi najniži prinos od 2,67 posto, najmanje je atraktivan investitorima. Ondje dvosobni stan ima prosječnu cijenu od 1,2 milijuna eura. (N1)

29.12.2023. (15:00)

Ma nek imam nekretninu makar bila i prazna

Stotine tisuća stanova prazno, a cijene nekretnina divljaju. Kako je došlo do toga?

Prema podacima popisa stanovništva 2021., u Hrvatskoj je bilo 592.280 tisuća nenastanjenih stanova tj. stambenih jedinica. To se odnosi na sve stambene nekretnine, bilo da se radi o stanovima u zgradama ili kućama. U taj broj ne spadaju stanovi za odmor, stanovi koji se koriste povremeno i stanovi u kojima se samo obavlja gospodarska djelatnost. To je čak 43 posto više praznih stanova nego što je zabilježeno popisom stanovništva 2011., a izraženo u apsolutnom iznosu Hrvatska je povećala ukupan broj nenastanjenih stanova za 179 tisuća jedinica. Osim toga, U gotovo cijeloj Hrvatskoj pada broj nastanjenih stanova… Duži članak sa puno grafova i brojaka na Indexu.

04.12.2023. (13:00)

Strpi se još malo, past će

Promjena trendova na tržištu nekretnina: Prodaja pada, ali cijene još ne padaju

– Kamate rastu, nedovoljno je nekretnina na tržištu. Cijene još uvijek ne padaju jer su vlasnici rabljenih stanova podigli očekivanja.
– Smanjio se i promet nekretnina kod stranaca i kupovali su u prvom polugodištu 13% manje nekretnina u Hrvatskoj posebice kod njemačkih i austrijskih državljana.
Stambena strategija koju Vlada priprema trebala bi riješiti problem praznih stanova.
– Mi imamo 200.000 praznih stanova u Hrvatskoj i nešto se mora s time napraviti, rekao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. HRT

20.11.2023. (19:00)

Balon će se uskoro početi ispuhivati

Hrvatska je rekorder EU po rastu cijena nekretnina – 13,7 posto

Prema podacima za razdoblje travanj-lipanj ove godine, cijene nekretnina u Hrvatskoj su na godišnjoj razini (u odnosu na iste mjesece 2022.) rasle 13.7 posto. Time je rekorder EU, i to već treće tromjesečje zaredom. Cijene su toliko porasle da je Hrvatska za 3 postotna boda ispred rasta cijena u drugoj državi EU s najvećim godišnjim rastom cijena, Bugarskoj (10.7 posto). Više od 5 posto su rasle cijene još u Litvi (9.4 posto), Portugalu (8.7 posto), Sloveniji (7.4 posto), Poljskoj (7 posto) i Latviji (5.6 posto). Na razini cijele EU su cijene nekretnina pale za 1.1 posto tijekom razdoblja travanj-listopad ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a na razini eurozone pad iznosi 1.8 posto. U osam država EU su cijene pale: Njemačkoj (-9.9 posto), Danskoj (-7.6 posto), Švedskoj (-6.8 posto), Luksemburgu (-6.4 posto), Finskoj (-5.6 posto), Nizozemskoj (-4.6 posto), Češkoj (-2.9 posto), Slovačkoj (-1.9 posto) i Austriji (-0.3 posto). Index ima interaktivnu kartu sa postotcima promjene cijena u EU.

26.06.2023. (13:00)

Nas se to ne tiče, tu plaća kešom

Europska centralna banka upozorava na kaotičan pad cijena nekretnina

U novom Izvješću o stabilnosti Europske središnje banke (ECB) upozorava se da bi cijene stambenog prostora u eurozoni mogle kaotično pasti, budući da stanovi zbog visokih kamatnih stopa postaju nedostupni građanima, a neprivlačni ulagačima. To posebno vrijedi za zemlje u kojima prevladavaju hipotekarni zajmovi s promjenjivom kamatnom stopom, kao što su Portugal, Španjolska i baltičke zemlje. Iako se ovaj trend u zemljama EU očekuje, a na zapadnim razvijenim tržištima već je krenuo, u Hrvatskoj se zbog specifičnih okolnosti još neko vrijeme ne očekuju nikakve dramatične korekcije, a ako cijene nešto krenu padati, to će biti znatno sporije od prosjeka EU. Poslovni