Hrvatska opasno smanjuje jaz u visini plaća prema susjedima

Plaće ko u Sloveniji, a troškovi ko u Švicarskoj

Hrvatska opasno smanjuje jaz u visini plaća prema susjedima

U posljednjih deset godina prosječna neto plaća u Hrvatskoj porasla je 106% (na 1.555 €), dok je u Sloveniji rasla 69% (na 1.723 €). Time je razlika smanjena s nekadašnjih 264 € na svega 168 €. Realni rast neto plaća u RH iznosio je 42,9%, u usporedbi sa slovenska 25%. Rast troška satnica u Hrvatskoj bio je među najvisima u EU (9,2% u Q1 2026. naspram prosjeka EU od 3,7%). Unatoč brzom hvatanju priključka, analitičari upozoravaju da slovensko gospodarstvo ostaje produktivnije te da je ukupni trošak rada u RH (18,40 €/h) i dalje na polovici prosjeka EU (34,90 €/h). Poslovni

plaće

Istok juri, zapad curi

Privid punijih novčanika: Geopolitički potresi prijete ionako krhkom rastu realnih plaća u Europi

Između 2021. i 2026. godine realne plaće u eurozoni pale su za gotovo 2%, pri čemu je Italija najteže pogođena (-6,1%). S druge strane, istok Europe i Hrvatska bilježe dvoznamenkasti realni rast. U Hrvatskoj je nominalni skok neto plaća dosegnuo 65% (prosjek 1.555 eura), no taj uspjeh ne prati rast produktivnosti, već manjak radne snage i državni poticaji, što ujedno potiče domaću inflaciju. Ipak, ovaj oporavak je varka. Najnoviji sukobi na Bliskom istoku i posljedični skok cijena energenata prijete poništavanjem teškom mukom ostvarenog rasta kupovne moći diljem kontinenta. Lider

kupovna moć plaće

U ekonomskom klinču

Rat brojkama oko dobiti i plaća: Tko je u pravu, Šonje ili Viljevac?

Velimir Šonje za Ekonomski lab odgovara na kritike Viktora Viljevca s Ideja, ističući da su Ljubo Jurčić i Željko Lovrinčević (na Jutarnjem) previdjeli njegov raniji odgovor u kojem je već koristio podatke FINA-e, a ne samo nacionalne račune. Ključna metodološka pogreška Viktora Viljevca je, kaže, neopravdano zbrajanje dobiti i gubitaka svih poduzeća. Kada se analiza izolira isključivo na poduzeća-dobitaše, neto profitna marža od 2021. do 2025. rasla je za tek 0,38 postotnih bodova, što čini 2,7% troškova rada – ni blizu Viljevčevih 13%. Istodobno, najbrže su rasli porezi i doprinosi, što pokazuje da su inflacijske godine zapravo najbolje napunile državni proračun, a ne korporativne džepove.

Viktor Viljevac u novom tekstu odgovara na nove replike Velimira Šonje, ustrajući u tvrdnji da profitabilnost privatnog sektora u 2024. i 2025. godini nije drastično pala te da radnici nisu preplaćeni. Viljevac naglašava da nikada nije tvrdio da su poduzeća trebala povećati plaće, već da su to, s obzirom na povijesno visoke marže u odnosu na 2019., mogla učiniti.

Glavna točka prijepora je izbor statističkog obuhvata i indikatora profitabilnosti. Dok Velimir Šonje brani tezu o narušenoj korporativnoj stabilnosti i usporavanju rasta, fokusirajući se na slabljenje EBITDA marže (koja uključuje amortizaciju kao ključni pokretač budućih investicija) i koristeći šire nacionalne račune kako bi obuhvatio doprinos svih oblika kapitala inflaciji, Viktor Viljevac kontrira strogo mikroekonomskim pristupom. Viljevac inzistira na neto dobiti privatnog sektora i FINA-inim izvještajima, dokazujući da su poduzeća-dobitaši zadržala povijesno visoke marže.

plaće Velimir Šonje Viktor Viljevac

E, sad imamo debatu

Ekonomski duel: Makroekonomski računi protiv mikroekonomskih marži

Velimir Šonje putem Arhiv analitike odgovara na optužbe sindikalnog portala Ideje.hr za dezinformiranje, ističući da kritičar Viktor Viljevac koristi pogrešnu metodologiju. Dok Viljevac analizom neto profitne marže (2019.–2025.) tvrdi da su poduzeća mogla isplatiti 13% veće plaće, autor objašnjava da je koristio širi makroekonomski koncept operativnog viška te EBITDA maržu. Podaci pokazuju da je EBITDA marža stabilna (oko 11,6%), dok udjel EBITDA u BDP-u pada. Rast neto dobiti rezultat je sporijeg rasta amortizacije i smanjenja gubitaka, a ne eksploatacije radnika, pa je zanemarivanje amortizacije opasno za dugoročni razvoj i plaće.

Rezime? Viljevac uspješno raskrinkava HUP-ov PR o ugroženim poslodavcima koji nemaju za kavu, dok Šonje uspješno brani ekonomsku struku od pojednostavljenih sindikalnih zaključaka koji ignoriraju troškove investicija i amortizacije.

plaće Velimir Šonje Viktor Viljevac

Uzimaju nam poskrivečki

Zbog zacementiranog osobnog odbitka inflacija puni lokalne proračune umjesto neto plaća

Hrvatski porezni sustav pati od takozvanog bracket creepa – pojave gdje radnici zbog inflacije i nominalnog rasta plaća ulaze u više porezne razrede, dok osobni odbitak ostaje neusklađen. Iako je od 2020. minimalna plaća narasla za 95%, osobni odbitak povećan je za samo 13% te je zacementiran na 600 eura. Zbog toga je minimalna plaća, koja je do 2022. bila potpuno neoporeziva, danas oporeziva u visini od oko 30% svoje osnovice. Da su neto plaće pratile rast bruto plaća, današnja bi medijalna neto plaća bila viša za čak 123 eura. Ivica Brkljača za Ekonomski lab

inflacija Ivica Brkljača plaće rast plaća

Ide li inflacija kad na godišnji? Pitam, za prijatelja

Hrvati imaju više prihoda, no rast troškova i dalje pritišće kućne budžete

Prosječan Hrvat ove godine raspolaže s 1295 eura mjesečno, 141 euro više nego lani, no većina građana i dalje osjeća snažan pritisak rasta životnih troškova. Čak 81 posto ispitanika navodi da su im inflacija i tržišni poremećaji povećali mjesečnu potrošnju. Unatoč tome, raste izdvajanje za štednju i ulaganja, osobito među mlađima. Najveći dio kućnog budžeta i dalje odlazi na hranu i piće, dok su građani od 50 do 55 godina najviše opterećeni osnovnim troškovima i kreditnim obvezama. Optimizam je najizraženiji među mladima. Nacional

financije plaće platežna moć zarada

Važno je i u kojoj stolici sjediš

Brkljača: Struktura poslova, a ne diskriminacija kroji razliku u plaćama

Prema podacima DZS-a za prvo tromjesečje, žene u Hrvatskoj imaju 3,5 % nižu neto plaću (odnosno 3,3 % nižu bruto satnicu) od muškaraca. Ekonomist Ivica Brkljača ističe da ovaj neprilagođeni jaz ne znači diskriminaciju za isti rad, već odražava raspodjelu poslova. Najveći jaz u korist muškaraca je u financijama (22,5 %), zdravstvu (20,8 %) i trgovini (16,6 %), jer žene češće rade slabije plaćene administrativne i operativne poslove, dok muškarci drže upravljačke i specijalističke pozicije. Suprotno tome, u građevinarstvu žene zarađuju više jer rade kao inženjerke i arhitektice, dok muškarci uglavnom obavljaju fizičke poslove, koji su slabije plaćeni. Poslovni

Ivica Brkljača plaće razlike u plaćama

Vaših 490 godina stane u njihovu jednu kavu

Direktorske plaće rasle 20 puta brže od radničkih: Ponor nejednakosti nikad dublji

Analiza ITUC-a i Oxfama otkriva šokantan globalni jaz: dok su realne plaće radnika lani porasle tek 0,5 %, vodeći direktori uživali su u skoku od 11 %. Prosječnom radniku trebalo bi nevjerojatnih 490 godina da zaradi godišnju plaću prosječnog izvršnog direktora (8,4 milijuna dolara). Dok su realna primanja radnika od 2019. pala za 12 %, bogatstvo milijardera lani je poraslo za 4.000 milijardi dolara, uz značajan doprinos AI sektora. Sindikati i Oxfam stoga zahtijevaju hitno oporezivanje superbogatih i zakonsko ograničavanje direktorskih bonusa. Jutarnji

plaće

Uf puno je to neoporezivih dodataka... bilo bi šteta kad bi to netko, hm, skresao

Prosječna plaća premašila 1600 eura, no i dalje je ‘bildaju’ neoporezivi dodaci

U jeku inflacijskih pritisaka i sindikalnih prosvjeda, podaci pokazuju nastavak trenda rasta primanja u Hrvatskoj. Prosječna neto plaća (uključujući neoporezive naknade) premašila je 1600 eura, dok su sami neoporezivi primici u prvom tromjesečju iznosili gotovo 600 milijuna eura. Poslodavci takvim isplatama pokušavaju ublažiti pritiske na rast osnovica bez dodatnog poreznog opterećenja. Paralelno, broj paušalnih obrta prešao je 105 tisuća, što sugerira daljnju popularnost ovog modela, unatoč sumnjama Porezne uprave na prikriveno zapošljavanje radi izbjegavanja javnih nameta. Realni rast plaća nastavlja se rekordni 35. mjesec zaredom. Poslovni

neoporezivi primici paušalni obrt plaće

Više eura na papiru, manje snage u novčaniku

Porezne izmjene donijele 275 milijuna eura radnicima, ali rast plaća nije sustigao inflaciju

Mjera umanjenja osnovice za mirovinske doprinose radnicima s bruto plaćom do 1.300 eura donijela je u dvije godine oko 275 milijuna eura više neto primanja, dok su gradovi i općine uprihodili gotovo 70 milijuna eura dodatnog poreza na dohodak. Prosječno povećanje neto plaće iznosilo je oko 23 eura mjesečno, uključujući i izmjene poreza na dohodak. Ipak, rast primanja nije pratio inflaciju, pa je stvarni učinak na kupovnu moć ograničen. U 2024. mjeru je koristilo gotovo 693 tisuće radnika, a broj se 2025. smanjio zbog rasta plaća. Lider

inflacija plaće

Manje papira, više podataka i nula iznenađenja (dok te ne strefi)

Velike promjene u Hrvatskoj iduće godine: plaće bez “dogovora”, digitalna država i nova pravila

Hrvatska uvodi niz promjena uključujući digitalnu fiskalizaciju, strože kazne za promet, rast minimalne plaće i fleksibilnost uz mirovinu. Gradnja i stanovanje se reformiraju, a uveden je i Središnji registar stanovništva koji automatizira podatke. U vezi s transparentnošću plaća, poslodavci će morati jasno prikazivati plaće i kriterije napredovanja. Porezne promjene uključuju i stimulaciju sponzoriranja društveno korisnih aktivnosti, dok Ministarstvo kulture preuzima zaštitu kulturnih dobara u Zagrebu. Poslovni

digitalizacija fiskalizacija 2.0 plaće Središnji registar stanovništva

Plaće ko u Sloveniji, a troškovi ko u Švicarskoj