Privid punijih novčanika: Geopolitički potresi prijete ionako krhkom rastu realnih plaća u Europi

Istok juri, zapad curi

Privid punijih novčanika: Geopolitički potresi prijete ionako krhkom rastu realnih plaća u Europi

Između 2021. i 2026. godine realne plaće u eurozoni pale su za gotovo 2%, pri čemu je Italija najteže pogođena (-6,1%). S druge strane, istok Europe i Hrvatska bilježe dvoznamenkasti realni rast. U Hrvatskoj je nominalni skok neto plaća dosegnuo 65% (prosjek 1.555 eura), no taj uspjeh ne prati rast produktivnosti, već manjak radne snage i državni poticaji, što ujedno potiče domaću inflaciju. Ipak, ovaj oporavak je varka. Najnoviji sukobi na Bliskom istoku i posljedični skok cijena energenata prijete poništavanjem teškom mukom ostvarenog rasta kupovne moći diljem kontinenta. Lider

kupovna moć plaće

Život na rate

Europljani pod teretom stambenih kredita

Prema istraživanju RE/MAX Europe, čak 75 posto Europljana s hipotekarnim kreditima moralo je smanjiti životne troškove kako bi mogli otplaćivati rate, dok se samo četvrtina nije ničega odricala. Najbolje stoje Nizozemska i Litva, a najteža situacija je na Malti, u Rumunjskoj, Mađarskoj, Grčkoj, Italiji i Hrvatskoj. Građani se najčešće odriču izlazaka, putovanja i luksuznih proizvoda, dok su u siromašnijim zemljama ugrožene i osnovne potrebe. Kao ključni problem ističu se visoki režijski troškovi. Euronews, tportal

krediti kupovna moć stambeni krediti ušteda

Standard možda raste, ali novčanik još škripi

Hrvatski standard ubrzano jača prema EU prosjeku

Zahvaljujući snažnom rastu realnih plaća, hrvatska kućanstva imaju veći dohodak od većine zemalja nove Europe, nadmašuju Grčku i Portugal te dosežu 76,6% prosjeka EU-a prema kupovnoj moći. Medijan ekvivalentnog dohotka po članu kućanstva iznosi 12.344 eura, a u PPS-u 16.277 eura. Hrvatska bilježi najviši realni rast plaća u regiji (7,6%), a prosječna bruto plaća iznosi 1.968 eura, čime nadmašuje Češku i približava se Španjolskoj. Standard i kupovna moć poboljšavaju se brže nego u okruženju. tportal

kupovna moć plaće standard

Više novca, manja vrijednost

Što očekujemo od 2024.? Nikad veći jaz između optimizma elita i pesimizma građana

Istraživanje o stajalištima, uvjerenjima, strahovima i očekivanjima hrvatskih građana svakako može biti koristan alat za poslovna i komunikacijska planiranja u 2024. godini. Porast cijena osjetilo je 92% ispitanika, a pad kupovne moći 69% (čak 7,8% više nego prije godinu dana). Svaki drugi građanin (53,7%) za inflaciju krivi državu, a svaki peti (20,5%) vanjske okolnosti poput rata u Ukrajini. Međutim, pravo je pitanje koji je osnovni uzrok što građani većinom osjećaju ozbiljan pad kupovne moći te se o tome brinu više nego ikad. U stručnim ekonomskim krugovima upozorava se na opasnost koja se krije ako poslodavci zbog nedostatka radne snage nastave nerealno povećavati plaće. Naime, to može snažno utjecati na novo povećanje cijena, odnosno može izazvati novi inflacijski ciklus. Lider

inflacija kupovna moć

Kupuj samo ono što ti treba

Što učiniti protiv pada kupovne moći

Službeno je cilj Europske središnje banke (ESB) godišnja stopa inflacije od dva posto. U zadnje 32 godine stopa inflacije od 2% godišnje s vremenom je rezultirala padom kupovne moći od 47%. No, primjerice u Njemačkoj su isto tako rasle i plaće, i to većim tempom nego cijene. U problemu su oni u klasičnim branšama koji imaju niže plaće i čija kupovna moć pada. Savezna vlada u Berlinu po tom pitanju planira usvajanje zakona kojim bi se „nagrađivalo” ona poduzeća koja se obvežu na poštivanje kolektivnog ugovora. Tim je zakonom predviđeno da se državne poslove dodjeljuje samo onih firmama koje su uključene u sustav tarifnih ugovora. DW

inflacija kupovna moć plaća

Nije dobro

Realne plaće padaju, a troškovi rada rastu

Realne plaće padaju, a troškovi rada rastu. Stvara se katastrofalna situacija

Najnoviji podaci o kretanjima plaća, cijena i troškova rada pokazuju zabrinjavajuć trend: troškovi rada rastu, a realne plaće padaju. Temeljni razlog zbog kojeg se to događa je inflacija. Tako se danas nalazimo u situaciji da troškovi rada kompanijama sve više rastu, a stvarna kupovna moć plaća pada unatoč nominalnom rastu. Podaci hrvatskog Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su neto plaće u srpnju bile realno 4,3 posto niže nego u srpnju prošle godine, iako su nominalno bile veće za 7,5 posto. Razlog je taj što plaće “jede” inflacija pa se, iako su brojčano i veće, njima može kupiti manje proizvoda i usluga jer je rasla cijena gotovo svega. Index

Hrvatska inflacija kupovna moć realne plaće troškovi rada

Eurostat: Standard Hrvata za trećinu je niži od EU prosjeka

U 2020. najviši je standard, iskazan stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku, zabilježen u Luksemburgu, za 45 posto veći od prosjeka EU-a, prema najnovijoj procjeni Eurostata. Slijede Njemačka i Danska, gdje je bio za 24 odnosno 22 posto veći od prosjeka, a blizu su i Nizozemska i Austrija, gdje se kretao na 17 odnosno 16 posto iznad europskog prosjeka. Hrvatska je uz Bugarsku bilježila najnižu stvarnu individualnu potrošnju po stanovniku, za 32 posto nižu od prosjeka EU-a. Telegram…

kupovna moć životni standard

Umjesto da trčimo - mi se šetamo

Zemlje istoka EU smanjuju razliku u blagostanju, Hrvatska najsporije

Hrvatska, Bugarska, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija prošle su godine ostvarile rast BDP-a od 4,3% i došle na 46% prosjeka BDP-a u Europskoj uniji. Pet godina ranije bilo je 41%. Preračunato u kupovnu moć, zemlje istoka EU popele su se sa 67% na 72% prosjeka EU-a. Gledano pojedinačno po državama, relativna kupovna moć građana Češke i Slovenije je blizu 90% EU-a, u Estoniji, Litvi i Slovačkoj oko 80%, u Poljskoj, Mađarskoj i Latviji oko 70%, a u Hrvatskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj 50%. Hrvatska se ističe kao jedna od dvije zemlje koja je od 2013. do 2018. postigla najmanji rast relativnog BDP-a po stanovniku, s nekih 60% na oko 63% (samo Slovačka je lošija) Deutsche Welle…

blagostanje kupovna moć

Napola prazan novčanik

Kupovna moć Hrvata upola manja od Nijemaca, samo Bugari imaju manje

Kupovna moć kućanstva u Hrvatskoj na 62 je posto prosjeka Europske unije, jednako kao u Mađarskoj, dok je ispod samo Bugarska s 54 posto. S gornje strane ljestvice je Luksemburg koji ima 132% europskog prosjeka, dok je Njemačka druga sa 122 posto. Iznad prosjeka općenito su države zapadne i sjeverne Europe, a ispod prosjeka države južne Europe i tkz. nove članice (s izuzetkom Irske koja je s “nama”), objavio je Eurostat.

kupovna moć

Po kupovnoj moći Hrvati na dnu EU-a, isti smo kao i Mađari, a od nas su lošiji jedino – Bugari

kupovna moć

Upali u crno more

Turci pretekli Hrvate po kupovnoj moći, u EU bolji još samo od Bugara

Sve bivše tranzicijske zemlje pretekle su Hrvatsku po rastu životnog standarda, pa čak i Turska koja nije članica EU-a. Turska se popela na 64% prosjeka kupovne moći EU, Hrvatska je na 59% već godinama, a ispod je samo Bugarska s 53%. Prošle je godine Hrvatsku pretekla i Rumunjska koja je sad na 61% od prosjeka EU. Na top-listi već godinama vodi Luksemburg u kojem je potrošnja po stanovniku 32 posto veća od prosjeka EU-a. Novi list

kupovna moć životni standard

Istok juri, zapad curi